Ovo je moglo i na druge podforume (politika, priroda i ekologija, zdravlje, Sarajevo, umjetnost življenja
...
FOKUS
Piše: Faruk Borić
24/12/07
Crvenilo i zelenilo
Opet je izgradnja jedne ambasade u Sarajevu, a riječ je o turskoj, dospjela u epicentar čaršijskog kalkulisanja i političkog prepucavanja na liniji ljevica - desnica, s tim da stavove ovih drugih zastupaju pojedini mediji, tobože se zabrinuto pitajući kome to smetaju strani investitori u Sarajevu. A smetaju, hoće se reći, političkoj ljevici, odnosno SDP-u.
Koncepcija i argumentacija “desnice” je dubinski neistinita, ako i uzmemo da se gradnja nečije ambasade, u diplomatskom svijetu sasvim uobičajeno poklanjanje komada zemlje, može nazvati investicijom. Ali, da ne idemo u detalje u razotkrivanju nebuloza, storiju oko gradnje ambasade inače prijateljske nam države valja razmotriti iz nekoliko najbitnijih uglova gledanja.
Prvo, što je jučer i demantirao sarajevski ogranak SDP-a, nije riječ ni o kakvom protivljenju izgradnji ambasade, koja se uveliko i gradi, nego o poštivanju temeljnih načela društvenog bitisanja, dakle zakona. Braća Turci su se malo zanijeli, pa izgradili nekoliko spratova više nego što je bilo predviđeno postojećim regulacionim planom, a mig da će svakako biti u redu i takva divlja gradnja, morao je doći sa neke strateške pozicije.
Prisjetimo se, tako je sa strateškog mjesta ministra za prostorno uređenje Zlatko Petrović, na vlastitu inicijativu, Amerikancima ponudio dio bivše kasarne „Maršal Tito“, prethodno predviđen za studentski kampus. Ponuda je bila takva da se jednostavno nije mogla odbiti. No, prema svim raspoloživim podacima, Univerzitet još nije dobio ni feninga od ove maestralne transakcije.
Usporedbe radi, naši zapadni susjedi, inače nadaleko poznati po umješnom dodvoravanju velesilnicima, Ambasadu SAD-a su smjestili dvadeset i kusur kilometara od gradskog središta, a kod nas američki ambasador ili naši uhljupi u njegovo ime postave rampu i zagrade ulicu gdje ambasador izvoli živjeti.
Što se tiče turske ambasade, SDP je odgovorio da je istinski razlog za pritisak na njihove gradske vijećnike legalizacija bespravne izgradnje drugih objekata poslovno-stambene prirode, kojima bi se dozvolilo da povećavaju spratnost, gabarite i namjenu izmjenama regulacionog plana, čime bi se zakinulo na Vilsonovom šetalištu, toj zelenoj oazi Sarajeva koja je već dobrano napadnuta sa svih strana. Crveni, dakle, brane zelenilo, i naše neotuđivo pravo da u njemu uživamo.
Kada se maknu proceduralni propusti, a ima ih, zaista je frapantna činjenica da ekološku argumentaciju i svijest koja iz nje proizilazi niko ne uzima kao bitnu, a desit će se već sutra da nećemo imati kamo na pola sata pobjeći od zagađenja svakodnevnice. Naši tranzicijsko-piljarski mozgovi, ukiseljeni u prvobitnu akumulaciju kapitala, još nisu dorasli tom stadiju da to mogu shvatiti i uvažiti kao najrelevantniji argument!
Da se razumijemo, sada kad smo prebiberili čorbu, red je i da je pokusamo, odnosno da Turcima, zarad izbjegavanja diplomatskog skandala, treba omogućiti da izgrade zgradu kakvu su zamislili, jer principijelnost o tom pitanju u ovom trenutku ne bi nam donijela nikakav politički zgoditak. No, uz to je potrebno uvjetovati da izmjena regulacionog plana bude isključivo vezana za gradnju ambasade, a svim ostalim stambeno-poslovnim investitorima u njihovom komšiluku odlučno reći - ne može.
Još jedna stvar ovdje je bitna za spomenuti, a tiče se budućnosti ove države. Pored Turske, izgradnju su u godini koja predstoji najavili i Malezija, Saudijska Arabija, Egipat, a od zapadnih sila, osim Amerike, tu nakanu ima i Velika Britanija.
O čemu to govori?
O činjenici da, i pored svega, svjetske sile ne dižu ruke od Sarajeva i Bosne i Hercegovine. One ovdje definitivno ne bi investirale u ogromne ambasade da misle kako će sutra sve otići u majčinu.
Gradnju veleambasade najavili su i Rusi, no u međuvremenu su se nešto ućutali, možda i predomislili. I to govori mnogo.
Dakle, investitori u bolju političku budućnost države - naprijed, investitori u svoj džep - stoj! I dalje ruke od Vilsonovog šetališta.