Forum Klix.ba

¤ jelena ¤ wrote:Piu, ne može sve ono od juče biti besprijekorno, a ovo danas da baš ništa ne valja. Te crno-bijele slike smo valjda već prevazišli, iako lijepo zvuče za čuti i pročitati.

Evo, listam šestotomni rječnik SH i na 656. strani mi se ukaza njegovo veličanstvo - nanin safun
i pride: safuniti, safunjaka....itd. E, sad, na stranu što su ovo nešta pogriješili... kaže se safunjati, a ne safuniti!.... ali upravo je to način kako sačuvati narodno blago na kom počiva standard. U rječniku bi trebalo biti što više riječi koje se mogu čuti u narodu, uz određene naznake da li je neki izraz pokrajinski, lokalni, književni, ovakav, onakav...i što ih je više to je rječnik bolji i bogatiji.

A jezička norma maternjeg jezika mora se znati, ali se ne mora uvijek i po svaku cijenu poštovati, nego po potrebi: u institucijama, u komunikaciji sa nepoznatim ljudima, sa djecom osnovnoškolcima... Eto, tako je što se mene tiče.

Bez zle namjere, al ovo nešta mi dzigericu para...

Loulou wrote:

Connaisseur Karlin wrote:bibliotečko blago

bibliotečko, nisam nikad cula , a ni procitala do danas

Ja sam prije godnu dana prvi put čula tu riječ: bibliotečko... i to je uvriježeni termin prosvjetnih radnika. I bila sam isto tako
Ili sam ja nešto debelo promašila ranije ili je to stvarno riječ novijeg datuma?

Loulou, hvala n aobazlozenju, a ja sam prvi put proctiala danas na stranici Gazi Husfref- Begova bilioteka http://www.ghb.ba/

dobro pitanje: da li je doticna rijec starijeg ili novijeg datuma

Loulou wrote:

Connaisseur Karlin wrote:bibliotečko blago

bibliotečko, nisam nikad cula , a ni procitala do danas

Ja sam prije godnu dana prvi put čula tu riječ: bibliotečko... i to je uvriježeni termin prosvjetnih radnika. I bila sam isto tako
Ili sam ja nešto debelo promašila ranije ili je to stvarno riječ novijeg datuma?

Bibliotekarsko se odnosi na bibliotekare, npr. bibliotekarsko udruženje (udruženje bibliotekara).
Bibliotečko se odnosi na biblioteku, npr. bibliotečki fond., bibliotečko blago...
...valjda

Vipera berus wrote:

Loulou wrote:

Connaisseur Karlin wrote:bibliotečko blago

bibliotečko, nisam nikad cula , a ni procitala do danas

Ja sam prije godnu dana prvi put čula tu riječ: bibliotečko... i to je uvriježeni termin prosvjetnih radnika. I bila sam isto tako
Ili sam ja nešto debelo promašila ranije ili je to stvarno riječ novijeg datuma?

Bibliotekarsko se odnosi na bibliotekare, npr. bibliotekarsko udruženje (udruženje bibliotekara).
Bibliotečko se odnosi na biblioteku, npr. bibliotečki fond., bibliotečko blago...
...valjda

Evo, i ja sad nađoh to objašenjenje
http://kakosepise.com/rec/bibliotecki-i ... otekarski/
ali stvarno nisam, do prije godinu dana, čula riječ bibliotečko/i.

Vipera berus wrote:

Loulou wrote:

Connaisseur Karlin wrote:bibliotečko blago

bibliotečko, nisam nikad cula , a ni procitala do danas

Ja sam prije godnu dana prvi put čula tu riječ: bibliotečko... i to je uvriježeni termin prosvjetnih radnika. I bila sam isto tako
Ili sam ja nešto debelo promašila ranije ili je to stvarno riječ novijeg datuma?

Bibliotekarsko se odnosi na bibliotekare, npr. bibliotekarsko udruženje (udruženje bibliotekara).
Bibliotečko se odnosi na biblioteku, npr. bibliotečki fond., bibliotečko blago...
...valjda

joj ti si garant knjizevnica, ali si ziasta pisemena, hvala

ovdje je cak "discpilina" :

bibliotekarstvo ili knjižničarstvo, djelatnost koja se obavlja u knjižnicama, a obuhvaća odabir, nabavu, stručnu obradbu, pohranu i zaštitu građe te organizaciju različitih usluga i službi za korisnike. Bibliotekarstvo postoji otkad postoji i knjižnica, no teoretski se utemeljuje tek u drugoj polovici XIX. st. kao posljedak novoga shvaćanja da je knjižnica društvena ustanova u službi javnosti. Kao znanstvena disciplina bibliotekarstvo se katkad naziva bibliotečnom znanošću (library science, Bibliothekswissenschaft), a u novije doba, posebice u anglo-američkom krugu, bibliotečna i informacijska znanost (library and information science).

kod hrvata je bibilotecno

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7465

meni je najbolja domaca rijec: Knjižnična građa

Loulou wrote:

Vipera berus wrote:

Loulou wrote: Ja sam prije godnu dana prvi put čula tu riječ: bibliotečko... i to je uvriježeni termin prosvjetnih radnika. I bila sam isto tako
Ili sam ja nešto debelo promašila ranije ili je to stvarno riječ novijeg datuma?

Bibliotekarsko se odnosi na bibliotekare, npr. bibliotekarsko udruženje (udruženje bibliotekara).
Bibliotečko se odnosi na biblioteku, npr. bibliotečki fond., bibliotečko blago...
...valjda

Evo, i ja sad nađoh to objašenjenje
http://kakosepise.com/rec/bibliotecki-i ... otekarski/
ali stvarno nisam, do prije godinu dana, čula riječ bibliotečko/i.

Loulou, ja znam cijeli zivot za BIBLIOTETSKO ( institucionalno zncenje) znaci, bibliotetski izvori , a ovo sa bibiotecko i bibilotecno je sigurno novitet

Connaisseur Karlin wrote:
joj ti si garant knjizevnica, ali si ziasta pisemena, hvala

ovdje je cak "discpilina" :

bibliotekarstvo ili knjižničarstvo, djelatnost koja se obavlja u knjižnicama, a obuhvaća odabir, nabavu, stručnu obradbu, pohranu i zaštitu građe te organizaciju različitih usluga i službi za korisnike. Bibliotekarstvo postoji otkad postoji i knjižnica, no teoretski se utemeljuje tek u drugoj polovici XIX. st. kao posljedak novoga shvaćanja da je knjižnica društvena ustanova u službi javnosti. Kao znanstvena disciplina bibliotekarstvo se katkad naziva bibliotečnom znanošću (library science, Bibliothekswissenschaft), a u novije doba, posebice u anglo-američkom krugu, bibliotečna i informacijska znanost (library and information science).

kod hrvata je bibilotecno

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7465

meni je najbolja domaca rijec: Knjižnična građa

Ma kakva književnica i kakvi bakrači
Evo i ja sad nađoh u Skokovom rječniku taj izraz bibliotečno.
Meni je malo šega to da u biblioteci radi knjižničar ili u knjižnici bibliotekar.
Haman mi je logičnije da u knjižnici radi knjižničar, a u biblioteci bibliotekar

Connaisseur Karlin wrote:
Loulou, ja znam cijeli zivot za BIBLIOTETSKO ( institucionalno zncenje) znaci, bibliotetski izvori , a ovo sa bibiotecko i bibilotecno je sigurno novitet

Ne znam koliko je dug taj tvoj cijeli život, ali izrazi bibliotečki i bibliotečni su sigurno stariji od tebe

Vipera berus wrote:

Connaisseur Karlin wrote:
Loulou, ja znam cijeli zivot za BIBLIOTETSKO ( institucionalno zncenje) znaci, bibliotetski izvori , a ovo sa bibiotecko i bibilotecno je sigurno novitet

Ne znam koliko je dug taj tvoj cijeli život, ali izrazi bibliotečki i bibliotečni su sigurno stariji od tebe

hahahha crvenimm se ali ta izraze nisam cula, iako su postojali u rjecnicima ili strucnim radovima, jer znam da je umjeto doticnih reijei koristen rijec rijec bibliotetsko

Vipera berus wrote:

Connaisseur Karlin wrote:
joj ti si garant knjizevnica, ali si ziasta pisemena, hvala

ovdje je cak "discpilina" :

bibliotekarstvo ili knjižničarstvo, djelatnost koja se obavlja u knjižnicama, a obuhvaća odabir, nabavu, stručnu obradbu, pohranu i zaštitu građe te organizaciju različitih usluga i službi za korisnike. Bibliotekarstvo postoji otkad postoji i knjižnica, no teoretski se utemeljuje tek u drugoj polovici XIX. st. kao posljedak novoga shvaćanja da je knjižnica društvena ustanova u službi javnosti. Kao znanstvena disciplina bibliotekarstvo se katkad naziva bibliotečnom znanošću (library science, Bibliothekswissenschaft), a u novije doba, posebice u anglo-američkom krugu, bibliotečna i informacijska znanost (library and information science).

kod hrvata je bibilotecno

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7465

meni je najbolja domaca rijec: Knjižnična građa

Ma kakva književnica i kakvi bakrači
Evo i ja sad nađoh u Skokovom rječniku taj izraz bibliotečno.
Meni je malo šega to da u biblioteci radi knjižničar ili u knjižnici bibliotekar.
Haman mi je logičnije da u knjižnici radi knjižničar, a u biblioteci bibliotekar

sad je i meni smijesno, jer ni to nisma znala smmijem se grohotom sa korsitenjem radnog mjesta i radne pozicije

akaunt wrote:

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote:Ih...pa možda neko govori rječnik s dugim e....znači rjeečnik...ko što riječ izgovara s dugim e: rijeeč. Logično.

I nemoš ti sad nekom ko cijeli život govori tako, s dugim e, nametnut pravilo da se izgovara kratko e i piše rječnik. To zvuči izvještačeno.

I to je onda izmišljanje nakih novih imbecilnih akcenata i pravila... isto...tj. slično... ko u riječi asistent ili kontinent ili pak....parlament.

Nea šanse.

Ne razumijem, kakvo prisiljavanje i izvjestacenost? Pitanje je bilo za starije od 79-og, ja sam stariji i kazem kako je bilo kada sam ja isao u skolu.

Kad sam ja išao u školu zbog nerazlikovanja č i ć, dz i dj...se dobivo kec. Sad spikeri na TV to ne razlikuju. Kad sam odgovarao nisam smio imati nikakvu poštapalicu kao "ovaj" ili sl. a sad ministar u jednoj rečenici tri puta kaze "znači"! Kad sam nešto čitao ili objašnjavao morao sam imati tačno izrazenu dikciju, danas novinari imaju liniju govora ko EKG mrtvog čovjeka. Kad čujem sportskog novinara da prenosi utakmicu " Iiii saadaa u oviim trenutcimaaa ....vrlo....ne popularaaan potez ....igrača sa brojem....jedanaest je naišao na.......neodobravanje....gostujuće publikeee.... Pa ja da sam tako odgovarao nikad dvice ne bi vidio!
Zaboravi jarane kako si ti ucio, ja sam jos stariji od 79-og godista i kad vidim sta se od jezika radi muka mi bude. Što je najgore , mnoga neznanja i papanluke sada pravdaju pod fol mijenja se jezik, mijenjaju se pravila.
Jesi li primjetio da ogromna vecina sjeverne Bosne kaze "upo dijet" za "palo dijete"...?

Slazem sa sa svime ali ne shvatam poentu ovoga "zaboravi...". "upo dijet" u životu nisam cuo.

¤ jelena ¤ wrote:

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote:Ih...pa možda neko govori rječnik s dugim e....znači rjeečnik...ko što riječ izgovara s dugim e: rijeeč. Logično.

I nemoš ti sad nekom ko cijeli život govori tako, s dugim e, nametnut pravilo da se izgovara kratko e i piše rječnik. To zvuči izvještačeno.

I to je onda izmišljanje nakih novih imbecilnih akcenata i pravila... isto...tj. slično... ko u riječi asistent ili kontinent ili pak....parlament.

Nea šanse.

Ne razumijem, kakvo prisiljavanje i izvjestacenost? Pitanje je bilo za starije od 79-og, ja sam stariji i kazem kako je bilo kada sam ja isao u skolu.

Evo, obrati pažnju na ova tri primjera: asistent, kontinent i parlament.

Koji je slog akcentovan u ovim riječima kada ih ti izgovaraš?

Zadnji. asisTENT, kontiNENT, parlaMENT.

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote:

nemezis wrote: Ne razumijem, kakvo prisiljavanje i izvjestacenost? Pitanje je bilo za starije od 79-og, ja sam stariji i kazem kako je bilo kada sam ja isao u skolu.

Evo, obrati pažnju na ova tri primjera: asistent, kontinent i parlament.

Koji je slog akcentovan u ovim riječima kada ih ti izgovaraš?

Zadnji. asisTENT, kontiNENT, parlaMENT.

Nepravilno je te riječi izgovarati tako jer u našem jeziku akcenat ne može stajati na posljednjem slogu.
To je greška u rangu one koju možemo čuti na teritoriji Crne Gore prilikom izgovora riječi: ćeVAP, žurNAL, boKAL, poTOK, kondukTER, buREK...itd.

Pravilan izgovor zahtijeva pomijeranje akcenta na pretposljednji slog uz obaveznu promjenu intonacije, a to znači da se akcenat u tim riječima nalazi na vokalima: i, i, drugo a (kako sam obilježila u jednom od prethodnih postova) i uzlazne je intonacije.

Eto, to su primjeri te izvještačenosti i tog prisiljavanja koje spomenuh u jednom od prethodnih postova.

Dakle, nema šanse da ćeš nekog ko cijeli život ove riječi izgovara nepravilno natjerati ili ubijediti da taj akcenat pomjeri i ispravno izgovori navedene riječi. Ove starije pogotovo. I svašta će smisliti samo da se ne bi ispravili. A mnogi od njih su prvi i najglasniji kad treba ispravljati druge.

Čast (neprimjetnim) izuzecima...naravno.

Ne znam kako da postavim pitane ali rijec je uznemiravanje. Kroz koje glagole tu rijec trebam sprovesti ako hocu da kazem da je neki govor bio sokantan.

Npr. govor je bio uznemirujavajuci ili uznemirujuci - jel ista od te dvije kombinacije tacno? Meni ni jedna ne sjeda na uho kao tacna

Jack Be Nimble wrote:Ne znam kako da postavim pitane ali rijec je uznemiravanje. Kroz koje glagole tu rijec trebam sprovesti ako hocu da kazem da je neki govor bio sokantan.

Npr. govor je bio uznemirujavajuci ili uznemirujuci - jel ista od te dvije kombinacije tacno? Meni ni jedna ne sjeda na uho kao tacna

uznemiravajuci , moze i uznemirujuci

Pri cemu je uobicajeno "uznemiravajuce" koristiti kada se govori o nekom desavanju, tipa "Padanje drveca je bilo uznemiravajuce", dok se "uznemirujuci" najcesce koristi kada se govori o osobama, tipa "Onaj pjani hajvan je sinoc urlao, uznemirujuci sijelo naselje".

Jack Be Nimble wrote:Ne znam kako da postavim pitane ali rijec je uznemiravanje. Kroz koje glagole tu rijec trebam sprovesti ako hocu da kazem da je neki govor bio sokantan.

Npr. govor je bio uznemirujavajuci ili uznemirujuci - jel ista od te dvije kombinacije tacno? Meni ni jedna ne sjeda na uho kao tacna

Pa napisi : ŠOKANTNO !!! PODIJELITE PRIJE NEGO CENZURIŠU !!! UZNEMIRAVAJUĆE !!!

¤ jelena ¤ wrote:

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote: Evo, obrati pažnju na ova tri primjera: asistent, kontinent i parlament.

Koji je slog akcentovan u ovim riječima kada ih ti izgovaraš?

Zadnji. asisTENT, kontiNENT, parlaMENT.

Nepravilno je te riječi izgovarati tako jer u našem jeziku akcenat ne može stajati na posljednjem slogu.
To je greška u rangu one koju možemo čuti na teritoriji Crne Gore prilikom izgovora riječi: ćeVAP, žurNAL, boKAL, poTOK, kondukTER, buREK...itd.

Pravilan izgovor zahtijeva pomijeranje akcenta na pretposljednji slog uz obaveznu promjenu intonacije, a to znači da se akcenat u tim riječima nalazi na vokalima: i, i, drugo a (kako sam obilježila u jednom od prethodnih postova) i uzlazne je intonacije.

Eto, to su primjeri te izvještačenosti i tog prisiljavanja koje spomenuh u jednom od prethodnih postova.

Dakle, nema šanse da ćeš nekog ko cijeli život ove riječi izgovara nepravilno natjerati ili ubijediti da taj akcenat pomjeri i ispravno izgovori navedene riječi. Ove starije pogotovo. I svašta će smisliti samo da se ne bi ispravili. A mnogi od njih su prvi i najglasniji kad treba ispravljati druge.

Čast (neprimjetnim) izuzecima...naravno.

Nije ista greška kao kod navedenih primjera. Ovo su rijeci stranog porijekla uglavnom i bez obzira na pravila, koja su mi poznata, sporna je primjena istih na ove rijeci. Nikada u zivotu nisam cuo da neko rijeci parlament, asistent, kaladont, ornament, incident, element, sediment i slicne izgovara tako da se naglašava predzadnji slog. Smatras da bi davno uspostavljena pravila trebala da budu uklesana u kamen i zauvijek nepromjenjiva iako je ocito da su besmislena?

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote:

nemezis wrote: Zadnji. asisTENT, kontiNENT, parlaMENT.

Nepravilno je te riječi izgovarati tako jer u našem jeziku akcenat ne može stajati na posljednjem slogu.
To je greška u rangu one koju možemo čuti na teritoriji Crne Gore prilikom izgovora riječi: ćeVAP, žurNAL, boKAL, poTOK, kondukTER, buREK...itd.

Pravilan izgovor zahtijeva pomijeranje akcenta na pretposljednji slog uz obaveznu promjenu intonacije, a to znači da se akcenat u tim riječima nalazi na vokalima: i, i, drugo a (kako sam obilježila u jednom od prethodnih postova) i uzlazne je intonacije.

Eto, to su primjeri te izvještačenosti i tog prisiljavanja koje spomenuh u jednom od prethodnih postova.

Dakle, nema šanse da ćeš nekog ko cijeli život ove riječi izgovara nepravilno natjerati ili ubijediti da taj akcenat pomjeri i ispravno izgovori navedene riječi. Ove starije pogotovo. I svašta će smisliti samo da se ne bi ispravili. A mnogi od njih su prvi i najglasniji kad treba ispravljati druge.

Čast (neprimjetnim) izuzecima...naravno.

Nije ista greška kao kod navedenih primjera. Ovo su rijeci stranog porijekla uglavnom i bez obzira na pravila, koja su mi poznata, sporna je primjena istih na ove rijeci. Nikada u zivotu nisam cuo da neko rijeci parlament, asistent, kaladont, ornament, incident, element, sediment i slicne izgovara tako da se naglašava predzadnji slog. Smatras da bi davno uspostavljena pravila trebala da budu uklesana u kamen i zauvijek nepromjenjiva iako je ocito da su besmislena?

Naravno da je ista greška jer i buREK i žurNAL i parlaMENT i kajMAK i ćeVAP su sve riječi stranog porijekla. Razlika je samo u tome što ti ćevap, burek i kajmak ne izgovaraš sa naglašenim posljednjim slogom, a parlament, ornament i incident izgovaraš.
A to što ti nešto nikad nisi čuo nije nikakvo mjerilo i nikakav kriterijum, jer i da jesi samo bi izjavio da je to za tebe sporno iliti izvještačeno i nastavio bi pričati nepravilno. Čak bi i pravila mijenjao, ali od svoje greške u izgovoru ne bi odustao.

Što se mene tiče, nikakav problem...slobodno mijenjajte pravila onako kako vama i vašem uhu prija, umjesto da ih se pridržavate - ako mislite da je to u redu.
Ali...ako se pravilo promijeni, onda će i buREK i ćeVAP i kajMAK i joGURT i paPIR i čarŠAF i probLEM biti sasvim regularno i nemojte se džaba naglas buniti ili sprdati kad to sutra čujete na dnevniku od spikera na BHRT-u i ako sutra tamo neki drugi kažu da je to ispravno i da tako treba govoriti...jer i vi se svojim govorom i stavom prema jezičkoj normi za isto to zalažete.

I...kao što reče @akaunt: zaboravite na ono kako ste vi učili kad ste išli u školu jer pravila nisu u kamen uklesana.

Srećno u takvom pristupu jezičkoj normi.

¤ jelena ¤ wrote: Naravno da je ista greška jer i buREK i žurNAL i parlaMENT i kajMAK i ćeVAP su sve riječi stranog porijekla. Razlika je samo u tome što ti ćevap, burek i kajmak ne izgovaraš sa naglašenim posljednjim slogom, a parlament, ornament i incident izgovaraš.
A to što ti nešto nikad nisi čuo nije nikakvo mjerilo i nikakav kriterijum, jer i da jesi samo bi izjavio da je to za tebe sporno iliti izvještačeno i nastavio bi pričati nepravilno. Čak bi i pravila mijenjao, ali od svoje greške u izgovoru ne bi odustao.

Što se mene tiče, nikakav problem...slobodno mijenjajte pravila onako kako vama i vašem uhu prija, umjesto da ih se pridržavate - ako mislite da je to u redu.
Ali...ako se pravilo promijeni, onda će i buREK i ćeVAP i kajMAK i joGURT i paPIR i čarŠAF i probLEM biti sasvim regularno i nemojte se džaba naglas buniti ili sprdati kad to sutra čujete na dnevniku od spikera na BHRT-u i ako sutra tamo neki drugi kažu da je to ispravno i da tako treba govoriti...jer i vi se svojim govorom i stavom prema jezičkoj normi za isto to zalažete.

I...kao što reče @akaunt: zaboravite na ono kako ste vi učili kad ste išli u školu jer pravila nisu u kamen uklesana.

Srećno u takvom pristupu jezičkoj normi.

Za rijeci koje si pitala je poznat problem da se ne uklapaju u ta pravila. Nisam ni mislio da pravilo ne vrijedi za sve strane riječi nego je sporno za te i slične rijecu. Ako ih niko tako ne izgovara, ne mislis li da sa pravilima nesto nije u redu? Na kraju sama kazes da pravila nisu u kamen uklesana. Jezička pravila nisu prirodni zakoni nego ljudska konstrukcija, mozemo ih mijenjati kada god zelimo, ako se dogovorimo.

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote: Naravno da je ista greška jer i buREK i žurNAL i parlaMENT i kajMAK i ćeVAP su sve riječi stranog porijekla. Razlika je samo u tome što ti ćevap, burek i kajmak ne izgovaraš sa naglašenim posljednjim slogom, a parlament, ornament i incident izgovaraš.
A to što ti nešto nikad nisi čuo nije nikakvo mjerilo i nikakav kriterijum, jer i da jesi samo bi izjavio da je to za tebe sporno iliti izvještačeno i nastavio bi pričati nepravilno. Čak bi i pravila mijenjao, ali od svoje greške u izgovoru ne bi odustao.

Što se mene tiče, nikakav problem...slobodno mijenjajte pravila onako kako vama i vašem uhu prija, umjesto da ih se pridržavate - ako mislite da je to u redu.
Ali...ako se pravilo promijeni, onda će i buREK i ćeVAP i kajMAK i joGURT i paPIR i čarŠAF i probLEM biti sasvim regularno i nemojte se džaba naglas buniti ili sprdati kad to sutra čujete na dnevniku od spikera na BHRT-u i ako sutra tamo neki drugi kažu da je to ispravno i da tako treba govoriti...jer i vi se svojim govorom i stavom prema jezičkoj normi za isto to zalažete.

I...kao što reče @akaunt: zaboravite na ono kako ste vi učili kad ste išli u školu jer pravila nisu u kamen uklesana.

Srećno u takvom pristupu jezičkoj normi.

Za rijeci koje si pitala je poznat problem da se ne uklapaju u ta pravila. Nisam ni mislio da pravilo ne vrijedi za sve strane riječi nego je sporno za te i slične rijecu. Ako ih niko tako ne izgovara, ne mislis li da sa pravilima nesto nije u redu? Na kraju sama kazes da pravila nisu u kamen uklesana. Jezička pravila nisu prirodni zakoni nego ljudska konstrukcija, mozemo ih mijenjati kada god zelimo, ako se dogovorimo.

Naravno da ne mislim jer nije tačno da te riječi niko tako ne izgovara i nije tačno da postoje riječi koje se ne uklapaju u ''ta pravila''.
Radi se o osnovnim pravilima akcentovanja koje neki ljudi znaju, a neki ne znaju. Mijenjati pravila kojima podliježu sve akcentovane riječi jednog jezičkog standarda zbog samo nekoliko primjera koji nekima zvuče čudno ili izvještačeno je jedina besmislenost koju ja ovdje vidim.

Ali, što se mene tiče, kao što već rekoh, nikakav problem.

Ako mislite da možete mijenjati jezička pravila kad god poželite, i da je to OK, slobodno ih mijenjajte.

¤ jelena ¤ wrote:

nemezis wrote:

¤ jelena ¤ wrote: Naravno da je ista greška jer i buREK i žurNAL i parlaMENT i kajMAK i ćeVAP su sve riječi stranog porijekla. Razlika je samo u tome što ti ćevap, burek i kajmak ne izgovaraš sa naglašenim posljednjim slogom, a parlament, ornament i incident izgovaraš.
A to što ti nešto nikad nisi čuo nije nikakvo mjerilo i nikakav kriterijum, jer i da jesi samo bi izjavio da je to za tebe sporno iliti izvještačeno i nastavio bi pričati nepravilno. Čak bi i pravila mijenjao, ali od svoje greške u izgovoru ne bi odustao.

Što se mene tiče, nikakav problem...slobodno mijenjajte pravila onako kako vama i vašem uhu prija, umjesto da ih se pridržavate - ako mislite da je to u redu.
Ali...ako se pravilo promijeni, onda će i buREK i ćeVAP i kajMAK i joGURT i paPIR i čarŠAF i probLEM biti sasvim regularno i nemojte se džaba naglas buniti ili sprdati kad to sutra čujete na dnevniku od spikera na BHRT-u i ako sutra tamo neki drugi kažu da je to ispravno i da tako treba govoriti...jer i vi se svojim govorom i stavom prema jezičkoj normi za isto to zalažete.

I...kao što reče @akaunt: zaboravite na ono kako ste vi učili kad ste išli u školu jer pravila nisu u kamen uklesana.

Srećno u takvom pristupu jezičkoj normi.

Za rijeci koje si pitala je poznat problem da se ne uklapaju u ta pravila. Nisam ni mislio da pravilo ne vrijedi za sve strane riječi nego je sporno za te i slične rijecu. Ako ih niko tako ne izgovara, ne mislis li da sa pravilima nesto nije u redu? Na kraju sama kazes da pravila nisu u kamen uklesana. Jezička pravila nisu prirodni zakoni nego ljudska konstrukcija, mozemo ih mijenjati kada god zelimo, ako se dogovorimo.

Naravno da ne mislim jer nije tačno da te riječi niko tako ne izgovara i nije tačno da postoje riječi koje se ne uklapaju u ''ta pravila''.
Radi se o osnovnim pravilima akcentovanja koje neki ljudi znaju, a neki ne znaju. Mijenjati pravila kojima podliježu sve akcentovane riječi jednog jezičkog standarda zbog samo nekoliko primjera koji nekima zvuče čudno ili izvještačeno je jedina besmislenost koju ja ovdje vidim.

Ali, što se mene tiče, kao što već rekoh, nikakav problem.

Ako mislite da možete mijenjati jezička pravila kad god poželite, i da je to OK, slobodno ih mijenjajte.

U cemu je problem da i za to pravilo, kao i za vecinu ostalih pravila, postoje izuzeci? Sta mislis zasto postoje izuzeci u pravilima vezanim za jezik? Zašto bi to pravilo bilo "uklesano u kamen"?

nemezis wrote:U cemu je problem da i za to pravilo, kao i za vecinu ostalih pravila, postoje izuzeci? Sta mislis zasto postoje izuzeci u pravilima vezanim za jezik? Zašto bi to pravilo bilo "uklesano u kamen"?

Peti put ponavljam: nikakav problem što se mene tiče, sve može....

Kad može asisTENT, što ne bi mogo i paTENT? A tamo đe je asisTENT...može komotno bit i stuDENT i doCENT....kao jezika ornaMENT, bez ikakvih problema.

Jer...sve su to riječi stranog porijekla i nekom izuzeci od osnovnih pravila akcentovanja... koja nisu u kamen uklesana.





A mogli smo vala i izbačit ove uzlazne akcente kad uši nikako ne mogu na njih da se priviknu. Ja mislim da je to najbolje rješenje.

Idiotizam ovdje se ogleda u tome sto sad pokusavaju ovaj tzv. novobosanski diferencirati od srpskog i hrvatskog na jedan totalno kretenoidan nacin, tj. izmisljanjem nekakvog novog akcentiranja rijeci, ali koje je prakticno nemoguce sprovesti u smislu primjene na sve izvedenice te neke rijeci.

Npr., vec spomenuto parlAment, u kojem se akcentira drugi samoglasnik A, a onda ide silazni ton na MENT, jednostavno je neprimjenjivo u slucaju rijeci "parlamentarno/a", pa onda ispada karikaturalno kada se u istoj recenici primijene obje rijeci jer se jedna, a koja je osnovna, izgovori na jedan nacin, a druga, koja ima porijeklo u prvoj, na drugi nacin.
Npr. U parlAmentu vlade FBiH je iznesen prijedlog o XY, ali parlametarna vecina je odlucila Z".
Obratite paznju, ovo je postalo vrlo cesto.

Ili, slucaj sa "Obrazovaaanjem". Ne znam otkud se odjednom pojavio ovaj razvuceni drugi samoglasnik "a", ali kao i kod "parlAment", tako i ovo ispada karikaturalno kada se dodje na rijec "obrazovni". Isto kao i "proooblem" i "problematicno"
Kada bi se slijedila ta nekakva nova pravila akceniranja i slogova u svim rijecima, onda bi "parlamentano", "obrazovno" i "problematicno" zvucalo totalno nakaradno.

Najzalosnije je sto ovi novi jezikoslovci koji namecu neka svoja, slobodno mogu reci seoska pravila, ne ponude nikakva suvisla obrazlozenja gramatickih pravila po kojima se nesto izgovara kako su oni zamislili da treba. Jos poraznije je sto se u skolama primjenjuju njihovi rjecnici iako nikada i nigdje nisu zvanicno usvojeni, a nastavnici i profesori ne znaju ucenicima u studentima uopste objasniti zasto je to nesto danas pravilno ili nije pravilno

Pored ovih primjera, ja bih zaista volio da mi neko suvislo objasni kako se neka rijec koja se, po novom, pise kao jedna rijec, a - izgovara kao dvije.
Evo i primjera:
uredu (u smislu sve je OK), nacrno (u smislu ilegalni rad), naproljece, nazimu, naljeto, najesen, upravu (u smislu da je neko u pravu za nesto), itd.
Hvala unaprijed.

Dozer wrote:Idiotizam ovdje se ogleda u tome sto sad pokusavaju ovaj tzv. novobosanski diferencirati od srpskog i hrvatskog na jedan totalno kretenoidan nacin, tj. izmisljanjem nekakvog novog akcentiranja rijeci, ali koje je prakticno nemoguce sprovesti u smislu primjene na sve izvedenice te neke rijeci.

Npr., vec spomenuto parlAment, u kojem se akcentira drugi samoglasnik A, a onda ide silazni ton na MENT, jednostavno je neprimjenjivo u slucaju rijeci "parlamentarno/a", pa onda ispada karikaturalno kada se u istoj recenici primijene obje rijeci jer se jedna, a koja je osnovna, izgovori na jedan nacin, a druga, koja ima porijeklo u prvoj, na drugi nacin.
Npr. U parlAmentu vlade FBiH je iznesen prijedlog o XY, ali parlametarna vecina je odlucila Z".
Obratite paznju, ovo je postalo vrlo cesto.

Ili, slucaj sa "Obrazovaaanjem". Ne znam otkud se odjednom pojavio ovaj razvuceni drugi samoglasnik "a", ali kao i kod "parlAment", tako i ovo ispada karikaturalno kada se dodje na rijec "obrazovni". Isto kao i "proooblem" i "problematicno"
Kada bi se slijedila ta nekakva nova pravila akceniranja i slogova u svim rijecima, onda bi "parlamentano", "obrazovno" i "problematicno" zvucalo totalno nakaradno.

Najzalosnije je sto ovi novi jezikoslovci koji namecu neka svoja, slobodno mogu reci seoska pravila, ne ponude nikakva suvisla obrazlozenja gramatickih pravila po kojima se nesto izgovara kako su oni zamislili da treba. Jos poraznije je sto se u skolama primjenjuju njihovi rjecnici iako nikada i nigdje nisu zvanicno usvojeni, a nastavnici i profesori ne znaju ucenicima u studentima uopste objasniti zasto je to nesto danas pravilno ili nije pravilno

Pored ovih primjera, ja bih zaista volio da mi neko suvislo objasni kako se neka rijec koja se, po novom, pise kao jedna rijec, a - izgovara kao dvije.
Evo i primjera:
uredu (u smislu sve je OK), nacrno (u smislu ilegalni rad), naproljece, nazimu, naljeto, najesen, upravu (u smislu da je neko u pravu za nesto), itd.
Hvala unaprijed.

Kako ti izgovaraš riječi: problematično, parlamentarna i obrazovni?

Gdje je akcenat u tim riječima po tvojim pravilima?