JNA (1941-1992)

[agent_zero]

Radi se o tome da su bila 2 talasa napada... onaj prvi koji je fasovao na skenderiji, ne znam tačnu brojnost, bila su dva ili tri pincgauera i jedno ambulatno vozilo (opel rekord karavan). Ne znam, ali meni je to malo neozbiljno za akciju zauzimanja predsjedništva, ali opet, nikad se ne zna... Jer treba imati u vidu da je druga ekipa krenula iz komande druge vojne oblasti, i moguće da je plan bio da se sastave negdje i onda je to dovoljno snaga za zauzimanje. Ali kako je prva ekipa zaustavljena, onda je i ova bila osuđena na propast.

Kasnije su došla i tri transportera (dva na most), a jedan m60 transporter je bio u vrazovoj i tenk iz viktor bubnja na obilaznicu, zapravo mislim da su ti tenkovi već bili gore po obilaznici kad je počela ona frka oko škole mupa na vracama.

Da i kad gledas realno, to je kap u moru naspram onoga cime je JNA raspolagala, zar ne?

Ne bas, JNA tada nije imala ljudstva za bilo sta ozbiljnije. SDS je imao komandu nad lokalnim Srbima, oni su imali ljudstvo. JNA je izvlacila opremu od pocetka godine sa malom ekipom koja je vozarila. Jedinice u Sarajevu su se popunjavale od Sarajlija, tako da ne cudi da su imali problema sa ljudstvom.

Pa nije to baš skroz tačno... Bila je reportaža na Hayatu prije nekoliko godina kako je jedan naš taksista sa Sedrenika spasio jednog vojnika koji je bio u toj grupi na Skenderiji, taj vojnik je bio mlad dečko iz Srbije. Ovaj taksista ga je krio u svojoj kući dok nije razmijenjen. Kasnije su ih u emisiji ponovo spojili, onako lijepa ljudska priča.

[Drvosjeca iz Dejcica]

Iskreno mislim da je tadašnje rukovodstvo SDS-a smatralo da će za par dana puškaranja poklopiti Sarajevo. Nisu oni računali da će biti takvog otpora i borbi pa su te akcije na početku i izgledale tako naivno, tipa pošalje jedan tenk kao podršku. Da su znali upotrijebili bi oni sve resurse da odrade ono što se naumilo. Kasnije se vidjelo šta je organizovana vojna akcija kao na Otesu kada krene desetak tenkova plus oklopnjaci, artiljerija i hiljadu-dvije hiljade ljudi.

[Sokol31]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ka ... ovoljackoj Možda je to ova priča

[madner]

Pa govorim za vecinu jedinica korpusa i VO. Na papiru je to bilo 25 hiljada ljudi sa svom pratecom opremom.
U stvarnosti su imali te manje jedinice sastavljene od profesionalnih vojnika i gomilu oruzja bez posada.

[_BataZiv_0809]

Dobro, mozemo li doci do zakljucka?

Da li je pocetkom maja 1992:

a) pokusan drzavni/vojni udar. Ako jeste, sta bi bio cilj tog drzavnog udara?

b) evakuisane kasarne JNA u podrucjima pod efektivnom kontrolom Vlade RBiH i prebacivanje opreme i ljudstva u podrucja van te efektivne kontrole.

[madner]

Realno je da je Kukanjac to naredio sa namjerom da zauzme Sarajevo. Nije realno razmisljao, no imao je i pogresne predpostavke. Mislio je da ce djelovi grada i zgrade biti pod kontrolom SDSa, tako da branioci ne bi mogli da pruze jacu odbranu.

Sem toga, realno TO je tada bio jako slab.

Evakuacija oruzja i opreme je gotovo zavrsena prije maja 1992, od kraja 1991.

[agent_zero]

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ka ... ovoljackoj Možda je to ova priča

Mislim da je to ta, samo što je bila i emisija koje je emitovana, ako se ne varam, na hayatu prije par godina. I u emisiji su pričali da je taj vojnik bio na skenderiji 2 maja i da je tu spašen od strane tog čovjeka sa Sedrenika.

Vjerovatno su autori tv emisije pobrkali vrijeme i mjesto događaja.

[_BataZiv_0809]

Pravno gledano u kojem momentu JNA postaje strana vojska?

[stakasa]

Uh dobre slike

[_BataZiv_0809]

Najvjerovatnije nakon međunarodnog priznanja a sigurno nakon prijema Republike Bosne i Hercegovine u članstvo UN-a. Do 27 aprila 1992. je bilo dosta razgovora i pregovora sa JNA kako da se odnosi riješe na obostrano zadovoljstvo i to nije sporno, ponešto od tih detalja mi je poznato. Ali u suštini je JNA imala svoju dodijeljenu misiju i tu se nije moglo dobaciti više zbog zloupotrebe teritorija R BiH, pa je donesena odluka o njenoj nepoželjnosti na teritoriji R BiH.

Imas li sta preporuciti od literature na ovu temu? Ili da nam napises neki svoj osvrt na taj odnos.

[ljevoruki]

Pravno gledano u kojem momentu JNA postaje strana vojska?

Dobro pitanje. Pokusacu odgovoriti onoliko koliko znam.
15 maja 1992. USA i predsjednik Bush su dali ultimatum JNA da se povuce iz BiH jer su, nakon medjunarodnog priznanja BiH u UN, postali strana vojska na teritoriji strane drzave.
Nakon toga Izetbegovic odlazi na pregovore sa generalima JNA na Ohrid sto su Amerikanci shvatili kao
odustajanje od normativnog rjesavanja konflikta i pristanak na dogovorni metod i prepustili sve Europi.
Stupidity or treason (Glupost ili izdaja), pitanje je na koje necemo skoro dobiti odgovor.
Sa tog stanovista tesko je odgovoriti na tvoje pitanje.

[Edin H.]

Ako je potrebno, objavit' ću i imena i prezimena svih poginulih, zarobljenih i razmijenjenih aktera sukoba. Već smo to objavljivali na drugim temama.

Bilo bi interesantno da objavis, ako vec posjedujes imena.

[dragan.s]

Vidi, zgrada Predsjedništva je objekat u kojem se nalaze i druge državne institucije. Njenu odbranu su preuzeli na sebe branioci sa šireg područja Općine Centar. Proglas o nepoželjnosti JNA na teritoriji Bosne i Hercegovine je donesen 27 aprila 1992. i nema šta da takva vojska previ pokrete vojnih formacija i da traži oko državnih institucija. Naročito bez saglasnosti i pratnje MUP-a R BiH.
Dom JNA je u Starom Gradu i predstavljao je tačku koja je, uz komandu 2 vojne oblasti, kasarnu Jajce, Zmajevac i Faletići, bila prijetnja za grad po dubini. Ona je neutralisana 2 maja oko 11, 30 sati tako što su je branioci zauzeli. Tokom te akcije je poginuo Asaf Dzanić pripadnik B-101.Zarobljen je potpukovnik Bogoje Božinovski, načelnik Doma JNA, koji je tokom borbe ranjen i odmah je prebačen u Klinički centar na zbrinjavanje. Zarobljeno je također 11 vojnika na redovnom odsluženju vojnog roka, mahom iz Vojvodine. Sutradan su svi oslobođeni, kupljena im sportska oprema, javili su telefonom svojima i dat im novac za putne karte do svojih kuća.
U međuvremenu JNA sa položaja oko grada intenzivno granatira uže jezgro grada, Baščaršiju naročito ali i oko zgrade Općine Centar i Predsjedništva.
U takvim okolnostima, par sati nakon, se Predsjedniku Izetbegoviću zbog sigurnosti nudi da avion u kojem se nalazi sleti na aerodrom u Beogradu umjesto u Sarajevu. On to odbija i slijeće na sarajevski aerodrom na kojem ga hapse i vode u kasarnu u Lukavicu, što branioci tumače na jedan a Milutin Kukaknjac na drugi način. Jedinice iz Starog Grada su svakako držale na oku i u okruženju Komandu 2 vojne oblasti JNA, odlučuju se za napad na nju sa ciljem da se zarobi njen komandant general Milutin Kukanjac. Napad je počeo u 18 sati i trajao je do oko 20 sati, i tokom napada gine Šefko Barudžija i pet policajaca rezervnog sastava iz stanice javne sigurnosti Stari Grad. Po zaustavljanju napada, prešlo se na pregovaranje u pogledu hapšenja legitimnog predsjednika države BiH Izetbegovića. Tokom noći 2 na 3 maj 1992 se pokušava postići dogovor o njegovom oslobađanju, a u jutarnjim satima se i postiže uz posredstvo UNPROFOR-a. Dogovor je glasio: da se Izetbegović vozilom UNPROFOR-a prebaci do Komande 2. vojne oblasti JNA. Da se iz kasarne preuzme general Kukanjac, i smjesti u isti transporter u kojem će se nalaziti i general UN-a Mekenzi, a zatim u području Skenderije da se razmijene Kukanjac i Izetbegović. Svi su prihvatili takav dogovor kao korektan.
Eto, to je u suštini najbitnije u vezi nekadašnjeg Doma JNA. Ako je potrebno, objavit' ću i imena i prezimena svih poginulih, zarobljenih i razmijenjenih aktera sukoba. Već smo to objavljivali na drugim temama.

Prilično korektno viđenje barem koliko sam ja čuo. Nisam bio na tim terenima pa ne znam iz prve ruke.
Samo jedna ispravka. Alija Izetbegović nije bio predsjednik države. On je bio član Predsjedništva BiH i to prvi predsjedavajući nakon izbora. To je u stvari trebao biti Fikret Abdić pošto je dobio najviše glasova, ali je on to prepustio Aliji (na nagovor ili svojevoljno nije nikad razjašnjeno). BiH je i tada imala Predsjedništvo kao i sada, samo sa nešto više članova.

[PM72]

Ne znam koji mi ... treba da se bavim sa izdajničkim karinašima, al' eto kad' se već ponudih da i to ispoštujem koliko imam volje. Pišaj ih.

Zreo si za odmora,živci popuštaju ili godine stižu.Ja da sam ovo napisao...ali se slažem u potpunosti.

[Edin H.]

Ne znam koji mi ... treba da se bavim sa izdajničkim karinašima, al' eto kad' se već ponudih da i to ispoštujem koliko imam volje. Pišaj ih.

Zreo si za odmora,živci popuštaju ili godine stižu.Ja da sam ovo napisao...ali se slažem u potpunosti.

Mene je vise interesovalo koliko je nasih boraca zarobljeno u napadu na Komandu i poslije razmjenjeno. Znam da je jedan poginuo. Koliko sam cuo tukli su nase momke koji su bili zarobljeni.

A sto se spiska koji si objavio tice cini se da se radi o momcima na odsluzenju vojnog roka.

[Pitar s Kariba]

Ma da, u zdradi UPI-ja i glavnoj Pošti služili vojsku, valjda su pošli u kino ''Đuro Đaković'' da gledaju ''Rambo 2'' i da se iz Pošte jave telefonom svojim curama il' roditeljima. Poslije ih ''malo prenijelo'' .
A i oni što su bili u tenkovima i transporterima, zapravo su izašli u grad da umjesto erotskih časopisa vide živu žensku ljepotu i umjesto SDO-a pojedu slasnu peticu s lukom. Kajmaka su imali dovoljno i kod kuće.
Istina , na spisku je samo jedan vojnik iz Sarajeva , ne bi taj na raju rok'o nema šanse on je zapravo bio Valter infiltriran među njima.... pa i oni što sa Vraca krenuše su zapravo namjeravali da smire situaciju i oklopnjacima zapravo samo prestraše lokalne mangupe, oni iz kasarne Maršal Tito su preventivno rokali po svemu što se kreće i svom dužinom uz cestu po mangupima koji su pokušavali da stignu u pomoć Centru, pa su morali ići zaobilaznicom preko Velušića dok ih sa Vraca k'o na dlanu ''klasići'' Protivavionskim mitraljezom mole da ne idu tamo.
Trebalo je vjerovati u te momke da će izvršiti svoju obavezu i zakletvu, da će odbiti naređenje da ubijaju pa makar odmah časno i u zatvor išli, da se raja masovno ispaljuje sa aerodroma kako bi se zapravo vratila sa oružjem i branila zajedničke vrijednosti u gradu koji im je sve pružio , da će se oni upozoreni aktivisti vratiti sa prvomajskog okopavanja krompira na vikendicama i to sa zaihama hrane kako bi mogli duže pružati otpor barbarima.

To što se predhodno provodila sila , ubijanje i razaranje po Kupresu, Mostaru, Prijedoru, Bijeljini, Bosanskom Brodu, Krupi, Tuzla okružila, Višegrad, srušeni mostovi na Savi .... ma to je tamo negdje, nek' je u našem Rajvu mir.

Mir brate mir, Yutel ovo-ono...samo da rata ne bude.

Srne lažu, basne ne postoje.

[LBVIEW]

Ne znam koji mi ... treba da se bavim sa izdajničkim karinašima, al' eto kad' se već ponudih da i to ispoštujem koliko imam volje. Pišaj ih.

Zreo si za odmora,živci popuštaju ili godine stižu.Ja da sam ovo napisao...ali se slažem u potpunosti.

Mene je vise interesovalo koliko je nasih boraca zarobljeno u napadu na Komandu i poslije razmjenjeno. Znam da je jedan poginuo. Koliko sam cuo tukli su nase momke koji su bili zarobljeni.

A sto se spiska koji si objavio tice cini se da se radi o momcima na odsluzenju vojnog roka.

Ja bih rekao kako se tu radi o golobradim mladicima i nejaci.

[degenek]

https://www.youtube.com/watch?v=GtPOC_3RtE4&t=1583s

[degenek]

https://www.youtube.com/watch?v=Ri_Ya6hV-Xc

[agent_zero]

http://www.index.hr/black/clanak/video- ... 51263.aspx

[asurbanipal]

Vazduhoplovna Gimanazija „Maršal Tito“ u Mostaru osnovana je davne 1961. godine za potrebe školovanja kadra RV i PVO u JNA koji će nastaviti školovanje u Vazduhoplovnoj Vojnoj Akademiji u Zadru. Pored nje, u vojnim školstvu su postojale još 3 vojne gimnazije koje su bile različite po uslovima prijema i načinu školovanja.

Školovanje u VG je trajalo 4 godine i odvijalo se po nastavnim planovima i programima prirodno-matematičkih gimnazija u civilstvu. Tokom II. i III. godine školovanja učenici su izvršavali letačku obuku na jedrilicama u centrima Vazduhoplovnog Saveza Jugoslavije širom SFRJ, a pred kraj IV. godine i obuku na klipnim avionima (selektivno letenje za školovanje na VVA) kao i padobransku obuku.

Kompleks gimnazije se nalazilo se u naselju Rodoč, 6 kilometara južno od Mostara, između fabrike aviona Soko i helidroma. Cijeli kompleks gimnazije se sastojao od 3 internata. U glavnoj nastavnoj zgradi se nalazila i interna televizija koja je imala dvije kolor kamere i mix pult, što je za ono vrijeme bilo izuzetno rijetko naći u školama. Gimnazija je bila izuzetno dobro opremljena svim mogućim sportskim potreštinama. Veliki stadion se nalazio iza školske zgrade a pored njega se nalazio i teren sa svim mogućim spravama za padobransku obuku. Tu je također bio i bazen sa skakaonicom, koji je početkom 80-tih dobio i svoj pokriveni dio pa se mogao korisiti i zimi.






Vazduhoplovna Gimanazija ''Maršal Tito'' u Mostaru osnovana je davne 1961. godine, a u nju su mladići iz svih republika bivše Jugoslavije dolazili kako bi ostvarili dječački san, te postali pilotima. Kompleks gimnazije, koju su često nazivali Jugoslavija u malom.


Na 5:10, general Blagoje Grahovac






Gimnaziju je hvalio i Josip Broz Tito ističući kvalitetu školovanja i ustroj škole:

"Obišao sam cijeli svijet i posjetio mnoge ustanove i škole, ali ovakvu školu - po organizaciji, izgledu, opremljenosti, sastavu učenika i ljepoti - nisam vidio", rekao je Tito prilikom posjete ovoj Gimnaziji.

Uspomene na gimnazijske dane i vojnu i letačku obuku sačuvale su se do danas.

11. klasa VVG Mostar, 40 godina od mature.

[asurbanipal]

Slika je najvjerovatnije negdje iz sredine 1980-ih. Na slici eskadrila aviona tipa "IJ-22 Orao" (IJ znači "izviđač jurišnik"), na aerodromu u Mostaru. J-22 Orao je bio jurišni avion jugoslavenske proizvodnje koji je izrastao u 1970-im godinama iz kooperativnog projekta između SFR Jugoslavije i Rumunije zvano YUROM. Serijska proizvodnja u Jugoslaviji započela 1980. godine. U prvoj seriji, tvornica "Soko Mostar" napravila je 20 primjeraka, koji su imali određene izmjene u odnosu na prototipne avione. Pri razvoju aviona Orao, Vazduhoplovnotehnički institut je uveo mnoge nove tehnologije, koje se nisu do tada koristile na domaćim avionima. To je bio vrlo značajan tehnološki skok, u odnosu na prethodne avione G-2 Galeb i J-21 Jastreb.

[asurbanipal]

Vazdohoplovnu gimnaziju u Mostaru mogli su da upišu samo najbolji među najboljima. Budući piloti koji su dolazili iz svih krajeva bivše SFRJ, prolazili su strogu selekciju i tešku obuku. Zajedno su rasli i učili, a kasnije su njihove porodice živjele u istim zgradama.

U specijalnoj emisiji "Oko magazina", najuspješniji oficiri različitih nacionalnosti, prvi put govore o moralnim dilemama koje su tada imali, o pritiscima pod kojima su odlučivali i posljedicama koje su trpjeli oni, njihove porodice i njihove karijere, kada su izabrali zastavu pod kojom će da nastave da lete.

[sinuhe]

Iz komsiluka je jedan momak isao u vazduhoplovnu gimnaziju i zavrsio pred rat. Mislim i da je iz Mostara emigrirao na Zapad. Drugi je nesto kasnije upisao vojnotehnicku gimnaziju u Zagrebu a zavrsio je u ratu u Krusevcu pa je preko VRS radio i u OSBiH. Treci je isao u mornaricku skolu.
Nismo li mi svi trebali ici u vojnu skolu

[stakasa]

Vazdohoplovnu gimnaziju u Mostaru mogli su da upišu samo najbolji među najboljima. Budući piloti koji su dolazili iz svih krajeva bivše SFRJ, prolazili su strogu selekciju i tešku obuku. Zajedno su rasli i učili, a kasnije su njihove porodice živjele u istim zgradama.

U specijalnoj emisiji "Oko magazina", najuspješniji oficiri različitih nacionalnosti, prvi put govore o moralnim dilemama koje su tada imali, o pritiscima pod kojima su odlučivali i posljedicama koje su trpjeli oni, njihove porodice i njihove karijere, kada su izabrali zastavu pod kojom će da nastave da lete.

Tuzno