Forum Klix.ba

Buli6 wrote: ↑17/01/2022 18:46 Jel i Bayden za slobodu govora kao Palmer?

Analiza Inoslava Beškera: Kako vatikanski mediji vide sastanak Papa-Komšić? Spominjali su ravnopravnost, ali ne i legitimno predstavljanje

Bešker je u najnovijem tekstu za Jutarnji list analizirao sastanak koji je Papa Franjo imao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem.

Njegovu analizu prenosimo u cijelosti:

Poglavar Katoličke crkve papa Frane primio je danas (u ponedjeljak) u audijenciju svojoj Privatnoj biblioteci u vatikanskoj Apostolskoj palači predsjedavajućeg člana kolegijalnoga tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića. Bosanski državnik se zatim sastao i nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama (“ministrom vanjskih poslova” u papinskome Državnom tajništvu.

Talijanska katolička agencija Servis regijskih informacija (SIR) objavila je da je Papa na kraju sastanka s Komšićem ocijenio: “On je dobra osoba”.

U razgovorima u Državnom tajništvu, kaže se u obznani Ureda za novinstvo Svete Stolice, “izraženo je zadovoljstvo postojećim dobrim bilateralnih odnosa i razmotreni su prioriteti kolegijalnog Predsjedništva. Zatim se razgovaralo o unutrašnjoj zbilji zemlje, opetujući potrebu promicanja pravno-društvene jednakosti svih građana koji pripadaju svakom konstitutivnom narodu. Dotaknuta su, napokon, neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama zapadnog Balkana i proširenje Evropske unije.”

Konstitutivni narod

Iz toga se razabire da je Gallagher insistirao na tome da se hrvatski konstitutivni narod ravnopravno bira svog predstavnika u kolegijalno Predsjedništvo, u koje je Komšić, nota bene, izabran bošnjačkim glasovima. S druge strane, ni Komšić ni Gallagher nisu otvorili pitanje predstavljanja državljana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, unatoč presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci (na temelju tužbe tih pripadnika romske odnosno židovske narodnosti, zakinutih Daytonskim ugovorom).

Gallagher je, kako doznajemo, podsjetio na ulogu Svete Stolice u međunarodnom priznavanju Bosne i Hercegovine i njezine teritorijalne cjelovitosti. U tom kontekstu je papa sv. Ivan Pavao II uzdigao tadašnjega i sadašnjega nadbiskupa vrhbosanskoga i metropolita bosanskohercegovačkoga Vinka Puljića u rang kardinala, čime je naglasio ravnopravnost Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, gdje zagrebački nadbiskupi i metropoliti tradicionalno uživaju rang kardinala. Papa Benedikt XVI je 2008 odlikovao Komšića visokim odlikovanjem Svete Stolice.

Službeni vatikanski portal Vatican News navodi da je to bio “drugi službeni susret Željka Komšića s papom Franom, nakon onog od 15 veljače 2020, kada je naglašeno da će Vatikan nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi na njezinu putu u evroatlantsku integraciju”. Tom je prilikom, insistira Vatikan preko svoga internetskog glasila, bila naglašena “potreba jamčenja punog poštivanja prava svih građana i stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, srpskoga, bošnjačkoga i hrvatskoga, kao i njihovih religijskih konfesija”.

Kontinuitet

Vatikan podcrtava kontinuitet i napomenom da je “prije gotovo 15 godina, 25 listopada 2007. Komšić (57), i tada hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u Vatikanu razmijenio ratifikacijske instrumente Temeljnog sporazum između te balkanske zemlje i Svete Stolice s tadašnjim kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom.”

Svojim čitateljima diljem svijeta Vatican News objašnjava da Bosna i Hercegovina pažljivo nastavlja težiti pristupanju Evropskoj uniji, “iako će pregovori započeti tek pošto se ostvare prioriteti koje je 2019 postavila Komisija EU, posebno u pogledu demokracije i poštivanja ljudskih i manjinskih prava.

Taj je cilj danas tegoban u svjetlu aktualne situacije u zemlji u kojoj se ponovo opažaju nacionalistički zahtjevi sa srpske strane, trideset godina nakon završetka rata na Balkanu. Posljednjih dana dogodila su se ozbiljna zastrašivanja i nesreće na štetu bošnjačkog stanovništva. U Brčkome su oskvrnuti grafiti u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čemu je uslijedila čvrsta osuda Evropske unije, po kojoj se ‘ne smiju veličati ratni zločini niti davati eksplozivne izjave koje siju mržnju’. Stanje je dakle složeno zbog čega je i mjesna [Katolička] Crkva pozvala na razboritost”, analizira vatikanski portal.

Tom analizom Sveta Stolica neslužbeno ali jasno upućuje na svoj uvid u realne dimenzije sastanka Komšića s Papom.

Jutarnji: Inoslav Bešker, kao dugogodišnji medijski izvjestilac iz Vatikana, vrsni je poznavalac prilika u ovoj državici koja je dom Svete Stolice – Pape.

Likewise, the need to guarantee full respect for the rights of all citizens and the effective equality of the three constituent peoples”.

sinuhe wrote: ↑17/01/2022 19:32 Da, zaista. Evo kako u Vatikanu tumace konstitutivnost 15.2.2020 sto Besker spominje:

Likewise, the need to guarantee full respect for the rights of all citizens and the effective equality of the three constituent peoples”.

https://www.vaticannews.va/en/pope/news ... ovina.html

plavi_E wrote: ↑17/01/2022 19:42 Milanović: Dodik je trenutno partner Hrvatske u BiH, u Banjoj Luci je podbacio umjetnički direktor


Ovo znaci da su sanse za IZ propale i ide se na izbore sa ovim trenutnim ustavom i zakonom.

Login77777 wrote: ↑17/01/2022 20:40 Konakovic podrzava ovo sto Softic govori.

DonieBrasco wrote: ↑17/01/2022 20:43

Login77777 wrote: ↑17/01/2022 20:40 Konakovic podrzava ovo sto Softic govori.

Dobro neka podrzi, a sta onda on ocekuje na izborima podrsku od koga ?

Str0nz wrote: ↑17/01/2022 20:28 Replay od prije mjesec dva.

Priprema se veliki pritisak na pro-BiH stranu, sada sa nesto boljim uslovima za SDA ali jednako lose, ako ne gore po drzavi.

Milanovic se ponovo vraca sa podpaljivom retorikom. Rusija se ukljucuje, Hrvatski MVP u Moskvi. Covic i Plenkovic traze hitni "dogovor".

Americka ambasada zove, predstavnike stranaka koji su protiv pregovora na zatvorene sastanke. Bakir dogovara nesto u Dubrovniku.

Dodik pauzira secesiju da se "dogovore" ne bi li privremeno odustao, ako propadne nastavlja, kao i prije krivi ce biti "muslimani" iz politickog Sarajeva.

Sve isti ljudi od prije, Nelson i Palmer iz Trumpove admin. Eichhorst i Sattler(vjerovatno najgori ovdje, koji je kumovao sve prljave dealove ali mu se najmanje paznje obraca) iz EU desnice. Escobar koji uskoro dolazi da ti proda/natjera u Srpski svet.

Kao plus za razliku od proslog puta imas, Njemacku koja je protiv promjene IZ prije izbora, mnogi EU parlamentaraca iz ljevice, liberala i zeleni koji su aktivno protiv HDZ verzije Europski vrijednost. Izgleda da su SDP i DF jos uvjek protiv, nista se nije promjenilo. Ostalo da se vidi kako ce NS i najveca enigma je NIP, koji sada ima ruke u parlamentu, zna se sta je Konakovic govorio za HDZ i legitimno predstavljanje i zato su ovakve stvar zabrinjavajuce,

Potpredsjednik SDA Safet Softić za "Avaz": Imamo li hrabrosti za kompromis

Login77777 wrote: ↑17/01/2022 20:44

DonieBrasco wrote: ↑17/01/2022 20:43

Dobro neka podrzi, a sta onda on ocekuje na izborima podrsku od koga ?

On trazi cetvrtog clana Predsjednistva iz reda Ostali a HDZu clan Predsjednistva iz reda Hrvata. Upravo sad na N1 govorio.

Bossona wrote: ↑17/01/2022 22:56 Jedini pravedan izbor bi bio da bude biran samo jedan predsjednik sa cijelog prostora BIH, ili četvorica da se riješi pitanje presuda suda za ljudska prava iz Strazbura, od toga jedan sa cijelog prostora BIH a ostala tri kao do sada.
Četvrti pobjednik bi imao legitimitet svih građana i naroda sa najvećim brojem dobijenih glasova sa cijelog prostoru BIH.

Građani bi mogli da glasaju za dva člana predsjedništva, ovisno gdje su prijavljeni da glasaju, jednog lokalnog (bl)entitetskog sa DB i drugog na nivou države. Svako od članova bi predsjedavao predsjedništvom i zastupa ih dva puta u toku mandata po 6 mjeseci uz rotiranje svakih 6 mjeseci sa mandatom od 4 godine i maksimalno ograničiti na pravo od dva mandata. Takođe treba definisati šta su etnički/nacionalni interesi i da se spriječi dosadašnja zloupotreba u DN za sve i svašta, uz uvođenje DN građana.

Za ovo je potrebna promjena Ustava i ovo treba uraditi nakon izbora.

gubljenje_vremena wrote: ↑17/01/2022 23:15

Bossona wrote: ↑17/01/2022 22:56 Jedini pravedan izbor bi bio da bude biran samo jedan predsjednik sa cijelog prostora BIH, ili četvorica da se riješi pitanje presuda suda za ljudska prava iz Strazbura, od toga jedan sa cijelog prostora BIH a ostala tri kao do sada.
Četvrti pobjednik bi imao legitimitet svih građana i naroda sa najvećim brojem dobijenih glasova sa cijelog prostoru BIH.

Građani bi mogli da glasaju za dva člana predsjedništva, ovisno gdje su prijavljeni da glasaju, jednog lokalnog (bl)entitetskog sa DB i drugog na nivou države. Svako od članova bi predsjedavao predsjedništvom i zastupa ih dva puta u toku mandata po 6 mjeseci uz rotiranje svakih 6 mjeseci sa mandatom od 4 godine i maksimalno ograničiti na pravo od dva mandata. Takođe treba definisati šta su etnički/nacionalni interesi i da se spriječi dosadašnja zloupotreba u DN za sve i svašta, uz uvođenje DN građana.

Za ovo je potrebna promjena Ustava i ovo treba uraditi nakon izbora.

Po rezultatima zadnjih izbora kao i prema svemu onome sto imamo danas prvi "gradjanski" jedan predsjednik BiH bio bi Milorad D. i to ubjedljivo.

Evo i crno na bijelo rezultati iz 2018. Milorad D 368k, Zeljko K 225k, Sefik Dz 212k, Denis B 195k. Danas bi vjerovatno dobio i vise.

Ali nije u tome problem. Nek i bude Milorad D. predsjednik, nije bitno. Kad je bal..

Samo tek bi onda vidjeli sta je nacionalno prebrojavanje na izborima. Jedini motiv glasanja za predsjednika BiH bio bi da "njihov" ne dobije vise glasova. Po sadasnjem sistemu barem kod Bosnjackog i Srpskog clana postoji kakakv takav izbor izmedju vise kandidata, cak ponekad i priblizni rezultati.

A tacno je da bi se time rijesilo pitanje SF presude.

Novak20 wrote: ↑17/01/2022 23:18 Najbolje bi bilo Savezno vijeće kao u Švici. I to prije izbora.

Vijeće ima 7 članova (ministara) na čelu pojedinih resora. Članove Saveznog vijeća bira Savezna skupština Švicarske u mandat u trajanju 4 godine. Nema ograničenja reizbora, tako da su pojedini članovi na svojim funkcijama i po nekoliko desetina godina, što je u praksi dovelo do porasta ugleda ovog tijela zahvaljujući autoritetu njegovih članova.

Predsjednik i podpredsjednik Saveznog vijeća biraju se među članovima Saveznog vijeća, mandat im traje najviše godinu dana, poslije čega podpredsjednik preuzima predsjedničku funkciju, i bira se novi podpredsjednik. Iako predsjednik Saveznog vijeća predstavlja državu prema stranim državama i općenito se smatra predsjednikom Švicarske, on je zapravo samo lat. primus inter pares (prvi među jednakima) u odnosu na ostale članove Saveznog vijeća.

Bossona wrote: ↑17/01/2022 23:30
Statistika je neuporediva, u manjem (č)entitetu je Dodik imao jednog protukandidata a u većem (bl)entitetu su glasovi usitnjeni na mnogo više kandidata.
Da se na nivou države bira samo jedan kandidat Komšić bi bio ubjedljiv pobjednik po broju dobijenih glasova

Bossona wrote: ↑17/01/2022 23:30

gubljenje_vremena wrote: ↑17/01/2022 23:15

Po rezultatima zadnjih izbora kao i prema svemu onome sto imamo danas prvi "gradjanski" jedan predsjednik BiH bio bi Milorad D. i to ubjedljivo.

Evo i crno na bijelo rezultati iz 2018. Milorad D 368k, Zeljko K 225k, Sefik Dz 212k, Denis B 195k. Danas bi vjerovatno dobio i vise.

Ali nije u tome problem. Nek i bude Milorad D. predsjednik, nije bitno. Kad je bal..

Samo tek bi onda vidjeli sta je nacionalno prebrojavanje na izborima. Jedini motiv glasanja za predsjednika BiH bio bi da "njihov" ne dobije vise glasova. Po sadasnjem sistemu barem kod Bosnjackog i Srpskog clana postoji kakakv takav izbor izmedju vise kandidata, cak ponekad i priblizni rezultati.

A tacno je da bi se time rijesilo pitanje SF presude.

Statistika je neuporediva, u manjem (č)entitetu je Dodik imao jednog protukandidata a u većem (bl)entitetu su glasovi usitnjeni na mnogo više kandidata.
Da se na nivou države bira samo jedan kandidat Komšić bi bio ubjedljiv pobjednik po broju dobijenih glasova