ne kontam kalve veze imaju svabe sa ACU. ako kupe BEKTU ne kupuju i ACU. ipak su to same po sebi odvojene firme.Nuken wrote:Čeka se da se vidi šta će Švabe odlučiti vezano za Bektu i AC-u. Iz nekog razloga, prema zadnjim informacijama, Vlada Federacije se petljala u ACu u smislu da ih je požurivala, pa čak spominjala i financijsku pomoć155_mm wrote:mene takodje interesuke sta bi sa ACU iz gorazda. po zadnjim vjestima imali su ugovorene poslove u milionima i to za izvoz. a vec duze vremena nista o njima.
i njima je stranica u izradi.
FIKRET ALIĆ RIJEŠIO PROBLEM PREGRIJAVANJA PUŠČANIH CIJEVI
Dr. Fikret Alić, profesor na Mašinskom fakultetu u Tuzli, ujedno je i jedan od najuspješnijih bosanskohercegovačkih inovatora. Uz predavanja iz oblasti toplotne i fluidne tehnike, Alić većinu svog radnog dana provodi u fakultetskoj Laboratoriji za istraživanje i razvoj – Termofluidna tehnika, koju opisuje kao poligon raznih projekata, doktorskih i magistarskih radova, ali i za “modeliranje, simuliranje i višestruko-unakrsna ispitivanja vlastitih inovacija“.
“Inovacije oslanjam na termofluidnu tehniku, čime direktno potičem i naučno– istraživački rad, a što je moja primarna oblast interesovanja i rada“, objašnjava Alić u razgovoru za Business magazine.
Takav pristup nauci, kroz kombiniranje teorije i prakse, rezultirao je i sa 46 nagrada za Alićeve izume prezentirane na međunarodnim sajmovima inovacija i novih tehnologija od 1998. do danas. Samo u prošloj godini, za patentno rješenje Adaptivni toplinski izvor, Alić je na međunarodnim sajmovima inovacija osvojio deset medalja, od kojih šest zlatnih. Ove godine, naučnoj javnosti prvi put se predstavio vojnom inovacijom Pristroj za hlađenje, balansiranje i prigušivanje bojevog oružja, koja je i prva te vrste koju je ikada izlagala Asocijacija inovatora BiH, a koja je već na njenoj premijeri na izložbi u Istanbulu nagrađena bronzanom medaljom.
“Riječ je o kompleksno-funkcionalnom i tehnički jednostavnom sistemu koji je namijenjen hlađenju cijevi vatrenog oružja. Mimo toga, istovremeno se smanjuje razina zvuka prilikom paljbe i balansira osa cijevi vatrenog oružja naročito pri rafalnoj paljbi. Uz mogućnost jednostavne i brze montaže i demontaže, ovaj trojni efekt poboljšava manevarske sposobnosti vatrenog oružja u različitim uvjetima korištenja“, ukratko opisuje Alić, koji svojim primjerom ilustrira da uvriježeno mišljenje kako patenti domaćih inovatora nemaju plodno tlo u smislu otkupa prava na primjenu u domaćim kompanijama. Naime, on precizira da će po okončanju višestrukog unakrsnog ispitivanja i optimiziranja po više aspekata, što su prošle i sve njegov ranije inovacije, patent ponuditi domaćoj namjenskoj industriji.
U konekstu stereotipa o koliziji između međunarodnih uspjeha bh. inovatora i manjku interesa za njihove izume na domaćem tržištu, Alić objašnjava da se, kao i obično, i tu radi o medalji koja ima dvije strane.
“Svaka inovacija u početku je samo pretpostavljeno rješenje, koje ne treba biti sadržano u postojećem stanju tehnike, jer inače nije inovacija.
Nadalje, utvrđivanje patentabilnosti je nezaobilazan proces, koji treba u zakonskom roku započeti u odnosu na datum podnošenja prijave patenta u nacionalni ured za patente. Paralelno s navedenim, vrše se modeliranja, simuliranja te višestruko unakrsna ispitivanja, iz kojih vlasnik inovacije treba da dobije što više korisnih informacija o svom pretpostavljenom inovativnom rješenju. Nažalost, većina inovatora – što zbog objektnivnih, a što zbog subjektivnih razloga, preskače navedene korake i proglašava inovaciju patentom, naivno se nadajući da će se javiti potencijalni kupac. To su najčešće greške na strani inovatora.
Država, s druge strane, decenijski ne uspostavlja partnerski odnos sa inovatorima, već nešto što ima kvazisocijalni karakter. Shodno navedenom, finansijska sredstva koja bi potpomogla afirmaciju inovacije su mala i nedostatna. Kompanije koje bi eventualno ulagale u neku bh. inovaciju svjesne su rizika i država mora te kompanije osloboditi poreza i ostalih nameta, dok inovacija ne zaživi na tržištu. Država mora garantirati tim kompanijama refundiranje uloženog finansijskog kapitala ukoliko inovacija propadne. Prethodno navedeno predstavlja glavni problem i ujedno i odgovor zašto je procenat realiziranih inovacija u našoj državi mali“, potcrtava Alić.
Bilo uvijek, samo sto je sa propadanjem firmi propalo i interesovanje za te smjerove.155_mm wrote:nije mi jasno sto se drzavni univerziteti iz TZ, ZE, SA i MO ne ukljice vise u projekte NI. ne moraju oni imati odjeljenja za odbranbene tehnologije nego sasvim normalne katedre iz masinstva, elektrotehnike, informatike, hemije i sl. da se na neki nacin ukljuce u razvoj bosanske NI.
Ako ocekuju injekciju kesa od prodaje Precize to im mozda nesto mijenja matematiku. Ne znam jeli povezano ili ne, ali djeluje mi da od kako je Enisa Bekto imala onu strasnu saobracajnu nesrecu i firma kao da je usporila sa nekim projektima.155_mm wrote:ne kontam kalve veze imaju svabe sa ACU. ako kupe BEKTU ne kupuju i ACU. ipak su to same po sebi odvojene firme.Nuken wrote:Čeka se da se vidi šta će Švabe odlučiti vezano za Bektu i AC-u. Iz nekog razloga, prema zadnjim informacijama, Vlada Federacije se petljala u ACu u smislu da ih je požurivala, pa čak spominjala i financijsku pomoć155_mm wrote:mene takodje interesuke sta bi sa ACU iz gorazda. po zadnjim vjestima imali su ugovorene poslove u milionima i to za izvoz. a vec duze vremena nista o njima.
i njima je stranica u izradi.
nadam se da ce se ozivljavanjem firmi i proizvodnje ozivjeti i ta saradnja.madner wrote:Bilo uvijek, samo sto je sa propadanjem firmi propalo i interesovanje za te smjerove.155_mm wrote:nije mi jasno sto se drzavni univerziteti iz TZ, ZE, SA i MO ne ukljice vise u projekte NI. ne moraju oni imati odjeljenja za odbranbene tehnologije nego sasvim normalne katedre iz masinstva, elektrotehnike, informatike, hemije i sl. da se na neki nacin ukljuce u razvoj bosanske NI.
Ne gleda se samo cijena ali tzv "cijena-efikasnost" je jedan od osnovnih kriterija pri razvoju nekog sistema i uglavnom se trazi rjesenje koje ce da izvrsi zadatak u minimalnom vremenu uz minimalni utrosak sredstava (Cijena/Rezultat).General War wrote:ako se bude gledala samo cijena ne treba se ni pocinjati onda.
Tome sam se nadao i to bi svakako bilo najoptimalnije iz nase perspektive.anelsol wrote:U vezi sa AC Unity.
Kako imam informaciju problemi za Bekto Precizu su krenuli kada im je Hella rezervisala izradu alata u kolicini koja iznosi oko polovine godisnje proizvodnje. Ti alati konacno nikada nisu naruceni sto je imalo za rezultat drastican pad prihoda I poslovanje sa gubitcima. U Bekti misle kako je ovo uradjeno sa ciljem da se smanji rejting I vrijednost kompanije, a koju bi Hella za manje para kupila. Uglavnom plan je da se Bekto Preciza proda Emki, I ukoliko se dogodi, Redzo Bekto i ekipa bi se potpuno posvetili proizvodnji naoruzanja. U svakom zlu ima I nekog dobra.
Jeli ovo skinuto sa kakva portala ili se bilo u posjeti?archi_a wrote:Remont haubica u TRZ Hadžići
Proizvodnja minobacača u BNT Novi Travnik
Slika iz BNTa je od proslogodisnje posjete EUFORa. Ova iz Hadzica mi isto djeluje poznata ali ne mogu da se sjetim odakle.anelsol wrote:
Jeli ovo skinuto sa kakva portala ili se bilo u posjeti?
Aaaaaa, dobraaa......drndalo wrote:Nemoj boga ti da Izetbegovici ista pomazu oko oruzja... Tradicija govori da koga mu je otac posjetio da se uvjeri da su "linije cvrste i stabilne", nije zanocio iducu noc na tom mjestu, nego bar kilometar-dva u rikverc...
prve su firme kojima je Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, nakon nekoliko godina, izdalo industrijske bezbjednosne dozvole, međunarodno priznat dokument kojim se potvrđuje da zadovoljavaju NATO standarde i mogu da učestvuju na milionski teškim tenderima, koji su do sada bili rezerervisani isključivo za inostrane kompanije. Potpis trenutno čeka još sedam kompanija iz BiH, saznaje portal CAPTIAL.kockakockica wrote:VJETAR POD KRILA NAMJENSKOJ INDUSTRIJI: Izdate prve NATO dozvole firmama iz BiH
– BiH konačno počela izdavati certifikate koji domaćim firmama omogućuju sudjelovanje na milionski teškim tenderima
– Još sedam firmi čeka potpis Ministarstva sigirnosti BiH
– Mektić: Dozvole rezultat višemjesečnih provjera sigurnosnih detalja propisanih NATO pravilima
“Porsche” iz Sarajeva i “MRM” iz Ljubuškog
Nakon višemjesečne kontrole, ove dvije firme ispunile su sve bezbjednosne uslove, a zahvaljujući provjerama sada, osim u BiH, mogu da sarađuju i sa firmama u inostranstvu.
“Trenutno je u proceduri izdavanje dozvola za još sedam kompanija, a sa oko 30 firmi, koje su izrazile interes za dobijanje industrijskih dozvola, obavljene su konsultacije u vezi pripreme potrebne dokumentacije”, potvrđeno je u resornom ministarstvu.
Ministar Dragan Maktić nedavno je istakao da izdavanje dozvola nije samo puka formalnost, već rezultat višemjesečne provjere svih sigurnosnih detalja propisanih NATO pravilima, od provjere objekta do dokazivanja pouzdanosti osoba zaposlenih na ključnim pozicijama u firmama.
„Izgubili smo tri ili četiri godine zbog raznih političkih opstrukcija i konačno rješavamo taj problem. U Spoljnotrgovinskoj komori biće održana obuka koja bi pomogla privrednicima da lakše i preciznije popune prijavu za izdavanje dozvole. Prošlih mjeseci imali smo problema sa nepotpunim aplikacijama i tu smo gubili mnogo vremena“, naveo je Mektić dodajući da certifikat važi pet godina.
Sve firme iz BiH u martu prošle godine bile su onemogućene da sudjeluju u 21,2 miliona KM vrijednom tenderu Ministarstva odbrane BiH jer nisu imale adekvatnu dozvolu. Da apsurd bude veći, u tom momentu niko u BiH je nije ni izdavao, jer nije postojao ni dokument koji propisuje izdavanje.
Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO iz Evropske unije koje imaju kćerke ili partnerske firme u BiH, dok su domaći privrednici, koji, na primjer, sarađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalifikovani u ovoj milionski teškoj trci.
Industrijska sigurnosna dozvola bila je predmet žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutrašnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj sigurnosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.
Mektić je, kako je istakao, tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih privrednika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva sigurnosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Vijeću ministara BiH, koji ga je u junu prošle godine i usvojio.
Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnov za donošenje ovog Pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast bezbjednosti podataka po Ustavu BiH nije u domenu nadležnosti BiH.
Dok su svađe trajale, privrednici su samo mogli da posmatraju kako pored njih prolaze milionski teške javne nabavke. Neizdavanje industrijske sigurnosne dozvole za desetine miliona KM oslabilo je namjensku industriju u oba entiteta u BiH.
MRM je KraDeZeova firma za pljacku drzavnih para koja dobija sve tendere gdje god bilo koji HDZove herceg-cetnik ima pravo potpisa.kockakockica wrote:VJETAR POD KRILA NAMJENSKOJ INDUSTRIJI: Izdate prve NATO dozvole firmama iz BiH
“Porsche” iz Sarajeva i “MRM” iz Ljubuškog
Porsche BH je ekskluzivni dobavljac vozila VW koncerna ukljucujuci i teske kamione. Ovo sve je priprema za nadolazece tendere za nabavku novih kamiona i vozila za OSBiH najavljene kao dio procesa modernizacije planiranog kroz Pregled Odbrane.Firma MRM već je nekoliko godina iznimno uspješna na tenderima za nabavku službenih vozila u državnim institucijama. Vrijednost ugovorenih poslova mjeri se milionima maraka. Nešto je zajedničko kada je u pitanju poslovanje ove firme iz Ljubuškog s državom – pobjeđuju uglavnom na tenderima koje raspisuju institucije na čijem su čelu kadrovi koje je imenovala Hrvatska demokratska zajednica i uvijek nakon tih poslova reagiraju državni revizori
