"Analiza" Slobodne Bosne
Nadam se da je Senči uzeo evriće, da nije sve ovo zbog one 3 milje na sudu... dobro nas i ima kakvi smo
FEDERALNO DVOVLAŠĆE
Dužnosnici HDZ-a ne priznaju novu vlast
HOĆE LI USTAVNI SUD LEGALIZIRATI USTAVNO NASILJE
Pet mjeseci nakon izbora Federacija BiH dobila je novu vlast i novu političku krizu; naš novinar analizira kako će se raspetljati federalni izborni čvor i otkriva zašto „platformaši“ izbjegavaju CIK i kakvu su pravnu smicalicu pripremili za Ustavni sud Federacije BiH
Raspodjela fotelja gurnula Federaciju u najdublju krizu nakon rata
Prošlosedmični izbor federalnog rukovodstva nije riješio, nego je dodatno zaoštrio političku krizu koja veći entitet potresa već punih pet mjeseci. U skladu s ranijim najavama, dvije vodeće parlamentarne stranke hrvatskog naroda, HDZ BiH i HDZ 1990, osporavaju odluke „krnjeg“ Doma naroda federalnog Parlamenta i od Centralne izborne komisije i Ustavnog suda BiH zahtijevaju „zaštitu ustavnog poretka“, koji je ugrožen prošlonedjeljnim „pučem“. Od kraja pretekle sedmice u Federaciji BiH uspostavljeno je svojevrsno dvovlašće: ni jedan federalni dužnosnik iz reda dva HDZ-a nije se povukao s funkcije niti će to učiniti do konačne odluke Centralne izborne komisije i Ustavnog suda FBiH koji bi trebali ocijeniti je li nova vlast „platformaša“ konstituirana u skladu s važećim Izbornim zakonom i federalnim Ustavom.
NEPOŽELJNA ARBITRAŽA CIK-a
Na drugoj strani, četiri stranke okupljene oko SDP-a i njegove famozne „Platforme“, na sve načine pokušavaju izbjeći arbitražu CIK-a koja bi vjerovatno bila (za njih) nepovoljna. CIK je naime ranije zauzeo jasan stav da izabrani delegati mogu donositi odluke tek nakon što dobiju odgovarajuće certifikate i nakon što se njihova imena objave u Službenom listu. A to se neće desiti dok se ne konstituiraju skupštine u svih deset federalnih kantona.
Kako „platformaši“ ne uspijevaju pronaći odgovarajuće pravne protuargumente, odlučili su CIK-u osporiti nadležnost a cijeli spor prebaciti na Ustavni sud Federacije BiH. „Platformaši“ vjeruju da će se Ustavni sud proglasiti nenadležnim uzdajući se u pravni argument prema kojem Ustavni sud ne propituje ustavnost pojedinačnih odluka nego isključivo ustavnost usvojenih propisa, a kao što je poznato, na spornoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, nije usvojen ni jedan propis nego je usvojeno nekoliko odluka!
Ishod predstojeće bitke na Ustavnom sudu FBiH, zbog specifičnosti spora, neće isključivo ovisiti od snage pravnih argumenata dva sukobljena stranačka tabora, nego i od političke procjene sudija Ustavnog suda FBiH, pred čijim članovima stoji težak zadatak: svojom odlukom mogu relaksirati, ali isto tako i zaoštriti političku krizu u Federaciji BiH.
BLOKADA DRŽAVNE VLADE
Prema ocjenama političkih analitičara, prošlonedjeljni izbor federalnog rukovodstva predstavlja „školski primjer“ ustavnog nasilja čija bi naknadna legalizacija na Ustavnom sudu FBiH bila trajni izvor političke napetosti i nestabilnosti Federacije BiH. Takva ocjena temelji se na desetak ozbiljnih, suštinskih argumenata koji su u svakom slučaju neuporedivo važniji i ozbiljniji od pripremljenih prvnih smicalica „platformaša“.
Očigledna je činjenica koju ne treba posebno dokazivati da nova federalna vlast nije izabrana na zakonom propisan način: nije konstituiran hrvatski klub u Domu naroda niti je ovaj klub mogao usvojiti odluku sa samo pet glasova. Federalnim Ustavom je izričito propisano da se odluke donese većinom glasova u svakom klubu, ili, u ponovljenom glasanju, najmanje jednom trećinom (dakle šest) glasova u svakom klubu.
Također je očigledno da se federalna vlast ne može konstituirati bez participacije dvije najveće stranke iz reda hrvatskog naroda, HDZ-a i HDZ-a 1990., budući da su ove dvije stranke osvojile nadmoćnu (90-postotnu) podršku hrvatskog naroda. Matematički je moguće iz federalne vlasti eliminirati dva HDZ-a, ali ne treba posebno dokazivati da takva vlast ne bi imala izborni legitimitet niti bi bila prihvaćena na dijelu Federacije BiH s hrvatskom većinom.
I, što je jednako važno, eliminiranje dva HDZ-a iz federalne vlasti, izravno bi vodilo u blokadu konstituiranja parlementarne većine na državnoj razini. Treba naime imati na umu činjenicu da dva HDZ-a u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH kontroliraju 4 od ukupno 5 delegata, što znači da ni jednu odluku nije moguće usvojiti bez sudjelovanja delegata dva HDZ-a. Pogotovo nije moguće usvojiti ustavne amandmane, za šta inače nije dovoljna prosta nego je neophodna dvotrećinska većina zastupnika i delegata u sva tri nacionalna kluba.
UVOD U TEŠKU KRIZU
Na klimavim je nogama argument „platformaša“ da je eliminiranje dva HDZ-a rezultat prevelikih apetita Dragana Čovića i Bože Ljubića koji su za svoje partije „tražili sva hrvatska mjesta“. Zar nisu na drugoj strani dvije predominantno bošnjačke partije, SDP i SDA, za sebe tražile „sva bošnjačka mjesta“!? Naravno da treba respektirati činjenicu da je SDP multietnička partija za koju nisu glasali samo Bošnjaci nego i Hrvati, ali činjenice su neumoljive: na prostoru s hrvatskom većinom SDP je dobio zanemarljiv broj glasova - manje od 2 posto. Osim toga, multietničnost SDP-a može se demonstrirati i na drugim mjestima a ne samo kod izbora federalne Vlade. Međutim, u vladama Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Podrinjskog kantona na prste jedne ruke mogu se prebrojati SDP-ovi ministri iz reda Srba i Hrvata.
Eliminiranje iz vlasti hrvatskih legitimnih predstavnika teško će opteretiti hrvatsko-bošnjačke odnose u BiH, ali jednako tako i odnose BiH s Hrvatskom. Cijeli politički vrh Hrvatske, uključujući i hrvatsku ljevicu koju predvodi SDP-ovac Zoran Milanović, ustao je u odbranu hrvatske ustavne jednakopravnosti u BiH. Manje se međutim zna da je hrvatska diplomacija poduzela snažnu ofanzivu među evropskim prijateljima kako bi spriječila majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. Posve je očigledno da će federalna Vlada „platformaša“ imati krajnje oskudnu podršku, kako unutar granica BiH tako i među članicama Evropske unije čiji se izaslanik Miroslav Lajčak više nego jasno opredijelio za formiranje stabilne vlade s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda.
Napokon, federalna Vlada „platformaša“ sporna je i zbog vrlo blijedog personalnog sastava koji ni najmanje ne ulijeva povjerenje.
Vanredna sjednica PIK-a
PIK ZAHTIJEVA HITNU ARBITRAŽU USTAVNOG SUDA
Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira održali su u ponedeljak, 21. marta, vanrednu sjednicu na kojoj su „izrazili zabrinutost razvojem situacije u Federaciji BiH“. Nije tajna da ambasadori PIK-a nisu oduševljeni načinom na koji je konstituirana federalna Vlada, ali ni to da različito vide izlaz iz federalnog ćorsokaka. Većina je ipak podržala stav da se spor riješi na Ustavnom sudu Federacije BiH kako bi se izbjeglo daljnje produbljavanje političke krize.
Ostaje međutim otvoreno pitanje hoće li članovi Ustavnog suda FBiH odlučivati na temelju pravnih argumenata ili će podleći pritisku „platformaša“ i njihovih međunarodnih sponzora (ako takvi postoje) kojima bi odgovaralo da se Ustavni sud FBiH oglasi nenadležnim.
„Sporna“ nadležnost CIK-a
„PLATFORMAŠI“ USKRATILI CIK-U UVID U DOKUMENTE
Prema informacijama Slobodne Bosne, novoizabrani federalni dužnosnici otkazali su suradnju s Centralnom izbornom komsijom BiH! Nakon vanredne sjednice održane početkom sedmice, CIK je od federalnih zvaničnika zatražio uvid u izbornu dokumentaciju - stenograme i zapisnike sa sporne sjednice Doma naroda - kako bi provjerio zakonsku utemeljenost provedene izborne procedure. No, kako smo doznali, federalni zvaničnici nemaju namjeru udovoljiti ovom zahtjevu uz obrazloženje da CIK nema mandat provjeravati način konstituiranja zakonodavne i izvršne vlasti.
nije iz ne znanja napisano nego iz drugih razloga 
zazmiri i broj do 100. 
