Prije 4 godine na ovom forumu sam naisla na knjigu nikad vise ni jedan dim ili tako nekako i stranicu od istog autora, sve sam procitala isla po pravilima. napravila sam sebi i tabelu u kojoj sam stavila sta mi se svidja kod pusenja i zasto bih trebala prestati, najvazniji meni je bio novac koji bih bolje mogla potrositi na dijete. jesam se ja isprepadala i onim stanjem krvnih zila, pluca i tako, ali to mi nije bilo dovoljno hehe. prvo sam probala da smanjim i tih par dana su bili uzas jer samo cekam ono vrijeme kad cu moci zapaliti i onda odlucim da se ne mucim vise i prestanem skroz. U prva dva dana opuhala sam trgovinu bombonama, nije bilo puno bolje ni iduce dvije sedmice. onda sam pocela i da radim i da se navikavam da mogu izaci na kafu bez cigarete, sjesti za kompjuter bez cigarete, jesti a ne zapaiti poslije... najteze mi je bilo provoditi vrijeme za komp. Vise mi je zapravo bilo to sto mi je potrebna neka aktivnost ustima, rukama nego ta cigareta

naviknula sam se, moram reci i sad me nekad zelja povuce kad izadjem s nekim na kafu i on zapali, ali rijetko, vise mi se gadi. kuca mi lijepo mirise, nikad ne mislim osjeti li se cigareta iz usta, kose, odjece... u svakom slucaju ne bih ponovo pocela i priustila sebi nikad vise onu muku prestajanja (bila sam pusac 15 godina i s teskom mukom se zaustavljala na jednoj kutiji dnevno). novac sam ostavljala u kasu koju ne mogu otvoriti mada se znalo desiti i da nemam nekad da stavim i onda sam se pitala kako sam uopce sebi uspijevala priustiti da pusim. te sam novce dobro ulozila i uvijek to spomenem sta sam sebi omogucila radi prestanka pusenja. prijatelji koji su u isto vrijeme tad prestali isto najvise radi poskupljenja hehe jos uvijek skupljaju novac tako cijelu godinu i od tih novaca idu na more
Svima koji prestaju zelim svu srecu ovog svijeta i da se vise nikad ne vrate tom poroku
