prog321 wrote:Pa ti si rekao:
ExNihilo wrote:
Takve manipulacije cijenom, potencijalno, imaju efekta samo na mrtvim tržištima kapitala, kakvo je naše. Gdje prođu dani da niko ne trguje, pa je svako pomjeranje kapitala veliko i bitno, gdje investitori nisu najbistriji, a finansijski izvještaji kasne po godinu dana ili ih ne možeš ni naći. Na velikim svjetskim berzama, kod velikih igrača, smiješno je i pričati o tome. Trišta su efikasna i generalna "struja" sa sobom odnosi svakoga ko pokuša plivati u drugom smjeru.
Ja sam ti dokazao da skoro sve vece svjetske kompanije ulaze u buy back jer im se isplati.
Znaci, svjesno dizu rast dionica. I nigdje nisam rekao da je stopostotni ucinak.
Bilo gdje da se upumpa 4 hiljade milijardi dolara, to bi trziste dozivjelo enorman rast.
Sustinske razlika izmedju njih i nas nema nikakve, apsolutno nikakve. Samo je kod njih potrebna veca suma (recimo 4 hiljade milijardi USD) dok bi nase trziste i sa jednom milijardom dozivjelo boom.
Brojevi su neumoljivi. Samo si ti arogantan od neznanja.
Oj, odakle početi. Korak po korak.
1. Da li imaš mozga da shvatiš da je cijena rezultanta djelovanja svih tržišnih sila, dakle agregatne ponude i agregatne potražnje. Ako imaš toliko moždanog kapaciteta, onda ti je već jasno da ne možeš reći kako je cijena porasla toliko i toliko % radi buybacka. Ne. Cijena je porasla/pala toliko i toliko % zbog agregatne ponude i potražnje. Buyback je samo jedan od faktora te ponude i potražnje. I ne mora ići u istom pravcu kao njen ostatak. Ako već ide u istom pravcu, to je zato što se buyback poklapa sa procjenom tržišta/investitora da kompanija ima budućnost i/ili zato što je buyback pozitivan signal (može biti negativan!) investitorima koji onda svojom samostalnom tražnjom pokreću cijenu.
Dakle, lekcija broj 1. jeste naučiti da se fragmenti ponude i potražnje ne mogu poistovijetiti sa samom ponudom i potražnjom!
Navodiš primjere Apple, Microsoft, GE. Druže, to su kompanije čije dionice rastu sa ili bez buybacka, zato što su enormno profitablne i lideri u svom sektoru. Moraš biti dobro glup, pa kazati da je rast cijene Applea rezultat buybacka. Dobro glup. Eto, da nema buybacka cijena Applea bi se srozala.
Lekcija br 2: Naučiti da jedna kompanija nije reprezentativna za deriviranje generalnih zaključka, te da zaključivanje na osnovu grupe kompanija kojima je cijena porasla, a zanemarivanje onih kojima je pala, predstavlja selection bias - neispravnu logiku i metodološku grešku.
Pričaš o manjku inovacija, pa veliš:
prog321 wrote:
Sve vece korporacije vise i ne ulazu u vlastitu proizvodnju i inovacije. Znas sta rade ? Ulazu u dionice drugih renomiranih kompanija. Bill Gates vlasnik Microsofta je tezak 82 milijarde dolara, od kojih je samo 14 milijardi udjela u Microsoftu. Vecina njegove zarade dolazi iz ulaganja kroz vlastitu investicionu firmu. Ulaze u dionice raznih drugih korporacija, financijskih fondova, bondova, i ostalih imovinskih sektora. Gates ne ulaze sav svoj profit u inovativna istrazivanja vlastite kompanije (kao sto bi trebalo biti ). Windows 10 iz 2015e je isto sranje kao i Windows 95 iz 1995e godine. Nema tu nikakve inovacije. Samo presaltanje i kamufluza jedne te iste stvari.
Za tvoju informaciju, obje kompanije prijave PREKO 2000 patenata GODIŠNJE. Svake godine.
Toliko o tome.
Lekcija br 3: Provjeri podatke, prije nego pustiš verbalnu dijarerju.
2. Da li imaš toliko mozga da shvatiš, da na našim tržištima, na mrtvim tržištima kapitala, buyback može pomjerati cijenu samo zato što je (vrlo često) jedini faktor koji određuje cijenu, s obzirom da se danima uopće ne trguje. Dakle, on je često isto što i agregatna potražnja, dok na efikasnim tržištima, kakve su svjetske berze,on to nikada nije. Na efikasnim tržištima, buyback je samo fragment potražnje i nikada ne kontrolira sam cijenu. Ne samo zato što su tržišta efikasna, pa jedan učesnik ne može da manipulira cijenama, već i zbog toga što regulatorni organi to ne dozvoljavaju čak i kada bi mogao.
3. Buyback se ne može provesti dok to ne odbori regulatorni organ. Ukoliko organ procijeni nastojanje da se cijenom manipulira, neće odobriti buyback. Pravilima organa se regulira vrijeme kupovine, limitra količina i cijena. Samim tim, tvoja teza da se kompanije koriste buyback iz dosade - dubiozna je. Ako hoćeš konkretno, SEC koristi pravilo 10b-18 da limitira buyback.
4. Sva ova priča je, u suštini, nebitna jer ti imaš pogrešnu ideju šta je buyback. U osnovi griješiš. Ti veliš:
prog321 wrote:
U zadnjih 10 godina americke firme su upumpale preko 4 hiljade milijardi dolara u buy back program. Zamisli koliko je to novca vjestacki upumpan u stock market ?
Još kažeš:
prog321 wrote:
Kompanije koje imalu lose kvartale posude novac. Otkupe vlastite dionice i onda vrate novac kada se dionice dignu.
Ti smatraš da se kompanije jeftino zadužuju, potom tim novcem masovno kupuju vlastite dionice. Rezultanta tog kupovanja je veća cijena, a kompanija zatim prodaje, vraća dug i zadržava kajmak. To je ono što sve vrijeme ponavljaš.
Ne kapiraš šta je buyback, dječače. Buyback nije nikakvo "vještačko upumpavanje novca", kao što kažeš. Buyback je opozit emisiji. Kada kompanija kupi svoje dionice, ona se ne ponaša kao investitor, ona nije sama svoj dioničar, ona ne drži dionice, pa ih zatim prodaje kada procijeni za shodno. Kada kompanija kupi svoje dionice, ona ih ustvari povlači sa tržišta. Nema kasnije "preprodaje". Da pojednostavljeno predstavim preko bilansa stanja, možda bolje kapiraš kada ti se nacrta:
Početno stanje
Aktiva
Keš: 100 KM
Pasiva
Kapital u obliku dionica: 100 KM
--
Kompanija se zaduži 50 KM. Novo stanje:
Aktiva
Keš: 150 KM
Pasiva
Kapital: 100 KM
Dug: 50 KM
--
Kompanija koristi dug od 50 KM da kupi vlastite dionice u istoj vrijednosti. Novo stanje:
Aktiva
Keš: 100 KM
Pasiva
Kapital:50 KM
Dug: 50 KM
--
Kompanija vraća dug od 50 KM.
Aktiva
Keš:50 KM
Pasiva
Kapital: 50 KM
Stoga, [1]buyback je zapravo kontrakcija kompanije, ne ekspanzija, zato što smanjuje pozicije bilansa. Buyback [2] ne mijenja cijenu po dionici, [3] buyback izvlači keš iz kompanije, a ne obratno. Ako kompanija želi keš, ona koristi suprotnu aktivnost: emisiju. Ideja zadržavanja kajmaka preko buybacka je dubiozna.
4. Ne vjeruješ meni? Nije problem. Vjeruješ li najpoznatijoj valuacjskoj kući na svijetu, McKinsey & Company
koja u ovoj analizi veli:
Many market participants and executives believe that since a repurchase reduces the number of klix shares, thus increasing EPS, it also raises a company’s share price. At first glance, this argument seems to make sense: the same earnings divided by fewer shares results in a higher EPS and so a higher share price. But this belief is wrong.
Haj zdravo.
.
