Berza (dionice i kupovina)

[drndalo]

Ne bi trebalo, ako je kupio akcije/dionice za certifikate, a ne ostavio certifikate... Samo treba da utvrdite tacan broj dionica koje ima, a to vodi registar...

[Raketni]

Ne bi trebalo, ako je kupio akcije/dionice za certifikate, a ne ostavio certifikate... Samo treba da utvrdite tacan broj dionica koje ima, a to vodi registar...

hvala puno..

[drug_profi]

Bosnalijek je certifikatima preplacen cini mi se 24 puta.To znaci da se dionica platila sa 240 maraka certifikata Uzmimo da je 5000 maraka privatizacijskih certifikata bio neki prosjek (ako nema stare stednje i vojnih plata) znaci moglo je biti kupljeno dvadesetak dionica. One su u medjuvremenu dobile sa dokapitalizacijom jos po jednu na svake tri. One su klase - redovne. Dakle regularno su ucesce u vlasnistvu i slobodno su prenosive
Postupak je vec opisan. Vlasnik podnosi zahtjev u RVP. Dobije izvod i sa time moze onda prodavati. Mada bih ja sacekao da vidim hoce li drzava i po kojoj cijeni prodavati. Ako bude nadati se boljoj cijeni nego je sad trzisna. Svakako treba ustanoviti stanje i staviti ga pod kontrolu.

[ExNihilo]

Ti si poznat po uvredljivim tonom i na drugim temama.

Moj ton nema nikakve veze s tim jesam li u pravu ili ne. Da nemam valjane argumente, ti se ne bi fokusirao na "ton" našeg razgovora, poput povrijeđene mlade, već bi razbucao iste, kao što se ja ne fokusiram na tvoj (ili nečiji drugi), već se trudim adresirati srž. Kojim tonom se obraćaš, potpuno mi je irelevantno.

Tezak si sagovornik i ovo sto ja objasnjavam je odredjeno drugima. Da nesto nauce.

Jadna majka onome ko od tebe bude učio. Jebote, kad se mrtva neznalica ufura u ulogu učitelja. Lik koji se isčuđava kakve veze ima "zarada na državne bonodve" sa kamatnom stopom, i ne kapira da to jeste kamatna stopa. Lik koji, upravo to vidim na temi BiH/Grčka, ne zna šta je javni dug.

I kaže se "namijenjeno drugima".

U zadnjih 10 godina americke firme su upumpale preko 4 hiljade milijardi dolara u buy back program. Zamisli koliko je to novca vjestacki upumpan u stock market ?
Recimo na Sarajevskoj berzi da neko upumpa samo jednu milijardu dolara, koji bi to bio skok .

Hajde da posjetimo moj post od prije nekoliko dana, na ovu istu temu.

Takve manipulacije cijenom, potencijalno, imaju efekta samo na mrtvim tržištima kapitala, kakvo je naše. Gdje prođu dani da niko ne trguje, pa je svako pomjeranje kapitala veliko i bitno, gdje investitori nisu najbistriji, a finansijski izvještaji kasne po godinu dana ili ih ne možeš ni naći. Na velikim svjetskim berzama, kod velikih igrača, smiješno je i pričati o tome. Trišta su efikasna i generalna "struja" sa sobom odnosi svakoga ko pokuša plivati u drugom smjeru.

Nakon ovoga, ti ipak "pobjedonosno" upadaš sa argumentom Sarajevske berze. Potrudi se malo, dečko. Uprati šta je već napisano i objašnjeno.

Sve vece korporacije su to radile. Od Apple do Microsofta, Yahoo, Well Fargo, GE, Intela, Home Depot, itd, itd.
Iako nema stopostotne garancije da ce stock rasti poslije buy backa, dvije trecine svih korporacije su osjetile rast mjesec do godinu dana poslije.

Dobro je. Prešli smo put od "buyback sigurno povećava cijenu" do "nema stopostotne garancije". Napreduješ. Nastavi isčitavati lekciju o korelaciji/kauzaciji, dok u potpunosti ne procesiraš napisano.

Skonto si ga ,ali i sam si uporan ... ja ne ualzim sa njim u nikakvu diskusiju vise

A sa mnom si ušao u diskusiju...kad? Mudro se držiš po strani. Nisi mazohista, kao @prog321.

[prog321]

Pa ti si rekao:

Takve manipulacije cijenom, potencijalno, imaju efekta samo na mrtvim tržištima kapitala, kakvo je naše. Gdje prođu dani da niko ne trguje, pa je svako pomjeranje kapitala veliko i bitno, gdje investitori nisu najbistriji, a finansijski izvještaji kasne po godinu dana ili ih ne možeš ni naći. Na velikim svjetskim berzama, kod velikih igrača, smiješno je i pričati o tome. Trišta su efikasna i generalna "struja" sa sobom odnosi svakoga ko pokuša plivati u drugom smjeru.

.[/quote]


Ja sam ti dokazao da skoro sve vece svjetske kompanije ulaze u buy back jer im se isplati.
Znaci, svjesno dizu rast dionica. I nigdje nisam rekao da je stopostotni ucinak.
Bilo gdje da se upumpa 4 hiljade milijardi dolara, to bi trziste dozivjelo enorman rast.
Sustinske razlika izmedju njih i nas nema nikakve, apsolutno nikakve. Samo je kod njih potrebna veca suma (recimo 4 hiljade milijardi USD) dok bi nase trziste i sa jednom milijardom dozivjelo boom.

Brojevi su neumoljivi. Samo si ti arogantan od neznanja.

[ExNihilo]

Pa ti si rekao:

Takve manipulacije cijenom, potencijalno, imaju efekta samo na mrtvim tržištima kapitala, kakvo je naše. Gdje prođu dani da niko ne trguje, pa je svako pomjeranje kapitala veliko i bitno, gdje investitori nisu najbistriji, a finansijski izvještaji kasne po godinu dana ili ih ne možeš ni naći. Na velikim svjetskim berzama, kod velikih igrača, smiješno je i pričati o tome. Trišta su efikasna i generalna "struja" sa sobom odnosi svakoga ko pokuša plivati u drugom smjeru.

Ja sam ti dokazao da skoro sve vece svjetske kompanije ulaze u buy back jer im se isplati.
Znaci, svjesno dizu rast dionica. I nigdje nisam rekao da je stopostotni ucinak.
Bilo gdje da se upumpa 4 hiljade milijardi dolara, to bi trziste dozivjelo enorman rast.
Sustinske razlika izmedju njih i nas nema nikakve, apsolutno nikakve. Samo je kod njih potrebna veca suma (recimo 4 hiljade milijardi USD) dok bi nase trziste i sa jednom milijardom dozivjelo boom.

Brojevi su neumoljivi. Samo si ti arogantan od neznanja.

Oj, odakle početi. Korak po korak.

1. Da li imaš mozga da shvatiš da je cijena rezultanta djelovanja svih tržišnih sila, dakle agregatne ponude i agregatne potražnje. Ako imaš toliko moždanog kapaciteta, onda ti je već jasno da ne možeš reći kako je cijena porasla toliko i toliko % radi buybacka. Ne. Cijena je porasla/pala toliko i toliko % zbog agregatne ponude i potražnje. Buyback je samo jedan od faktora te ponude i potražnje. I ne mora ići u istom pravcu kao njen ostatak. Ako već ide u istom pravcu, to je zato što se buyback poklapa sa procjenom tržišta/investitora da kompanija ima budućnost i/ili zato što je buyback pozitivan signal (može biti negativan!) investitorima koji onda svojom samostalnom tražnjom pokreću cijenu. Dakle, lekcija broj 1. jeste naučiti da se fragmenti ponude i potražnje ne mogu poistovijetiti sa samom ponudom i potražnjom!

Navodiš primjere Apple, Microsoft, GE. Druže, to su kompanije čije dionice rastu sa ili bez buybacka, zato što su enormno profitablne i lideri u svom sektoru. Moraš biti dobro glup, pa kazati da je rast cijene Applea rezultat buybacka. Dobro glup. Eto, da nema buybacka cijena Applea bi se srozala.

Lekcija br 2: Naučiti da jedna kompanija nije reprezentativna za deriviranje generalnih zaključka, te da zaključivanje na osnovu grupe kompanija kojima je cijena porasla, a zanemarivanje onih kojima je pala, predstavlja selection bias - neispravnu logiku i metodološku grešku.

Pričaš o manjku inovacija, pa veliš:

Sve vece korporacije vise i ne ulazu u vlastitu proizvodnju i inovacije. Znas sta rade ? Ulazu u dionice drugih renomiranih kompanija. Bill Gates vlasnik Microsofta je tezak 82 milijarde dolara, od kojih je samo 14 milijardi udjela u Microsoftu. Vecina njegove zarade dolazi iz ulaganja kroz vlastitu investicionu firmu. Ulaze u dionice raznih drugih korporacija, financijskih fondova, bondova, i ostalih imovinskih sektora. Gates ne ulaze sav svoj profit u inovativna istrazivanja vlastite kompanije (kao sto bi trebalo biti ). Windows 10 iz 2015e je isto sranje kao i Windows 95 iz 1995e godine. Nema tu nikakve inovacije. Samo presaltanje i kamufluza jedne te iste stvari.

Za tvoju informaciju, obje kompanije prijave PREKO 2000 patenata GODIŠNJE. Svake godine.



Toliko o tome. Lekcija br 3: Provjeri podatke, prije nego pustiš verbalnu dijarerju.

2. Da li imaš toliko mozga da shvatiš, da na našim tržištima, na mrtvim tržištima kapitala, buyback može pomjerati cijenu samo zato što je (vrlo često) jedini faktor koji određuje cijenu, s obzirom da se danima uopće ne trguje. Dakle, on je često isto što i agregatna potražnja, dok na efikasnim tržištima, kakve su svjetske berze,on to nikada nije. Na efikasnim tržištima, buyback je samo fragment potražnje i nikada ne kontrolira sam cijenu. Ne samo zato što su tržišta efikasna, pa jedan učesnik ne može da manipulira cijenama, već i zbog toga što regulatorni organi to ne dozvoljavaju čak i kada bi mogao.

3. Buyback se ne može provesti dok to ne odbori regulatorni organ. Ukoliko organ procijeni nastojanje da se cijenom manipulira, neće odobriti buyback. Pravilima organa se regulira vrijeme kupovine, limitra količina i cijena. Samim tim, tvoja teza da se kompanije koriste buyback iz dosade - dubiozna je. Ako hoćeš konkretno, SEC koristi pravilo 10b-18 da limitira buyback.

4. Sva ova priča je, u suštini, nebitna jer ti imaš pogrešnu ideju šta je buyback. U osnovi griješiš. Ti veliš:

U zadnjih 10 godina americke firme su upumpale preko 4 hiljade milijardi dolara u buy back program. Zamisli koliko je to novca vjestacki upumpan u stock market ?

Još kažeš:

Kompanije koje imalu lose kvartale posude novac. Otkupe vlastite dionice i onda vrate novac kada se dionice dignu.

Ti smatraš da se kompanije jeftino zadužuju, potom tim novcem masovno kupuju vlastite dionice. Rezultanta tog kupovanja je veća cijena, a kompanija zatim prodaje, vraća dug i zadržava kajmak. To je ono što sve vrijeme ponavljaš.

Ne kapiraš šta je buyback, dječače. Buyback nije nikakvo "vještačko upumpavanje novca", kao što kažeš. Buyback je opozit emisiji. Kada kompanija kupi svoje dionice, ona se ne ponaša kao investitor, ona nije sama svoj dioničar, ona ne drži dionice, pa ih zatim prodaje kada procijeni za shodno. Kada kompanija kupi svoje dionice, ona ih ustvari povlači sa tržišta. Nema kasnije "preprodaje". Da pojednostavljeno predstavim preko bilansa stanja, možda bolje kapiraš kada ti se nacrta:

Početno stanje

Aktiva

Keš: 100 KM

Pasiva

Kapital u obliku dionica: 100 KM

--
Kompanija se zaduži 50 KM. Novo stanje:


Aktiva

Keš: 150 KM

Pasiva

Kapital: 100 KM

Dug: 50 KM

--
Kompanija koristi dug od 50 KM da kupi vlastite dionice u istoj vrijednosti. Novo stanje:


Aktiva

Keš: 100 KM

Pasiva
Kapital:50 KM
Dug: 50 KM

--
Kompanija vraća dug od 50 KM.


Aktiva

Keš:50 KM

Pasiva
Kapital: 50 KM

Stoga, [1]buyback je zapravo kontrakcija kompanije, ne ekspanzija, zato što smanjuje pozicije bilansa. Buyback [2] ne mijenja cijenu po dionici, [3] buyback izvlači keš iz kompanije, a ne obratno. Ako kompanija želi keš, ona koristi suprotnu aktivnost: emisiju. Ideja zadržavanja kajmaka preko buybacka je dubiozna.

4. Ne vjeruješ meni? Nije problem. Vjeruješ li najpoznatijoj valuacjskoj kući na svijetu, McKinsey & Company koja u ovoj analizi veli:

Many market participants and executives believe that since a repurchase reduces the number of klix shares, thus increasing EPS, it also raises a company’s share price. At first glance, this argument seems to make sense: the same earnings divided by fewer shares results in a higher EPS and so a higher share price. But this belief is wrong.

Haj zdravo.

[ExNihilo]

I još jednu stvar sam zaboravio pomenuti gore. S obzirom da buyback crpi keš iz kompanije, rezultat je manja zarada na kamati. Manja zarada na kamatu znači manji profit u bilansi uspjeha. Samim tim, reći da "kompanije koje imaju loše kvartale koriste buyback da bi popravile rezultat" može samo klasični moron. Ne, buyback smanjuje profit. Ispod slika koja pokazuje efekat buybacka na poslovni rezultat.

[prog321]

Gdje ti oca ti dobijas 6% kamatu na svoj kesh ?

Ostalo nemam vremena presabirati. Puno mentalnih proloma si napisao. Trebat ce mi vremena da svaku glupost odgovorim.
U stvari, .. necu. Promjenio sam misljenje.
Stvarno sa tobom nema smisla.
Ti si uporan u svom baljezganju, nabacis glupe fraze bez ikakve teznje da iskreno razmislis -ZASTO ?
Zasto bi kompanije potrosile 4 hiljade milijardi na buy back a da nemaju koristi od toga ?

Pokazujes grafe bez analitickog razmisljanja. MIcrosoft je imao 3 hiljada patenata od 2004 do 2007. ??? WTF?
Zdrav um bi se zapitao zasto onda jos uvijek izbacuju sve isto sranje kao prije 20 godina ? Explorere je isti, Hotmail je zamjenjen Outlookom, ali opet isto sranje, Bing je samo promjenio ime.
Ostale nabuloze su samo proizvoljni hirovi koje nabrajas bez da razmisljas -kako i zasto.

Kao da bi Warren Buffett koristio buy back da nije vidio zaradu u tome. cc .

PS.
Ovo bi trebao procitati svaki pocetnik u danasnjem investiranju. Osnova je tu. Ostalo ce vam godinama nadoci.
http://www.economist.com/news/business/ ... od-reasons

[ExNihilo]

Gdje ti oca ti dobijas 6% kamatu na svoj kesh ?

Primjer je hipotetički. Potpuno je irelevantno koji procenat stoji. Logika ostaje ista. Nevjerovatno za šta se čovjek hvata kad nema argumenata.

Ostalo nemam vremena presabirati. Puno mentalnih proloma si napisao. Trebat ce mi vremena da svaku glupost odgovorim.
U stvari, .. necu. Promjenio sam misljenje.
Stvarno sa tobom nema smisla.

Nemoj zaboraviti onu moju filozofiju: budali uvijek treba objasniti da je budala i zašto je budala. Pa ako vjeruješ da jesam, potrudi se da to i argumentiraš.

Ti si uporan u svom baljezganju, nabacis glupe fraze bez ikakve teznje da iskreno razmislis -ZASTO ?
Zasto bi kompanije potrosile 4 hiljade milijardi na buy back a da nemaju koristi od toga ?

Buyback ima svoje prednosti. Ali ne radi se o prednostima koje pogone tvoje teorije zavjere.

Pokazujes grafe bez analitickog razmisljanja. MIcrosoft je imao 3 hiljada patenata od 2004 do 2007. ??? WTF?
Zdrav um bi se zapitao zasto onda jos uvijek izbacuju sve isto sranje kao prije 20 godina ? Explorere je isti, Hotmail je zamjenjen Outlookom, ali opet isto sranje, Bing je samo promjenio ime.

Microsoft nisu tri proizvoda koja ti koristiš. Stoga ga nemoj svoditi na tu mjeru. I btw, razvoj Explorera je diskontinuiran. Imaju novi browser: Spartan, koji već sada pokazuje značajne invoacije. Prvi je browser kompatibilan sa ekstenzijama drugih vodećih browsera: Firefoxa, Chromea i Opere.

Kao da bi Warren Buffett koristio buy back da nije vidio zaradu u tome. cc .

Kao što rekoh, buyback ima svoje koristi. Primjerice, popravlja financijske ratio pokazatelje, što je dobar signal investitorima koji odluke donose na bazi fundamentalne analize.

[G_Samsa]

pozdrav ljudi
imam nekoliko pitanja vezanih za obveznice pa se nadam da ćete mi uspješno ukloniti dileme
1. Same obveznice direktno kupuju članovi berze(banke, IF, osiguravajuće kuće...) na aukcijama koje organizuje vlada(odnosno neki drugi organ u ime vlade). Fizička lica nemaju pravo učešća na ovim aukcijama(govorim o emisji državnih/entitetskih obveznica). Moje pitanje glasi: "Kako ove obveznice dolaze na berzu gdje ih dalje imaju pravo kupovati i fizička lica, tj mi, obični građani )

http://s4.postimg.org/637g8b5y5/Capture.png

Vidimo da je otvoren prodajni nalog po cijeni 0,89 vrijednosti nominalne. Kupac bi kroz naredni period od 5 godine dobijao odgovarajuću kamatu te na kraju i dobio isplatu obveznica po nominalnoj cijeni od 1KM(naravno ukoliko FBiH tada bude u mogućnosti da vrati dugove, ali pretpostavimo da hoće).
Ovo bi već predstavljalo sekundarno tržište i tu prodaju moraju vršiti oni koji su inicijalno i kupili ove obveznice(jedino ako ih već nisu preprodali pa ih sada opet prodaje neko drugo lice)? No mene samo zanimaju inicijalni kupci, odnosno njihova računica kako im se isplati na aukciji kupovati ove obveznice po cijeni od 95%-105% nominalne uz određenu godišnju kamatu, a onda ih nakon nekoliko godina prodavati po 50-60-..-99% nonimnalne??(naravno cijena prodaje zavisi od roka dospijeća same dividence)
2. Šta predstavlja "vrijednost kupona"??( na slici vidimo da su i vrijednost kamate i kupona 2,5% nominalne. Jasno je šta predstavlja kamata, a da li se i kupon samo tako isplaćuje kao i kamata(keš na račun) ili ima neku drugu ulogu?

edit: ako su neke od činjenice koje sam uzeo kao tačne i polazne ustvari pogrešne i onemogućavaju dobar zaključak, slbodono ispravljajte

[statixx]

Mislim da si pobrkao stvari. Ako vlada emituje obvaznice za pokrivanje deficita, onda to cini aukcijama u kojima ucestvuju institucionalni investitori kao sto su banke i osiguravajuce kuce. Oni ove obveznice drze u svojim aktivama i ostvaruju zaradu na kamati, ali mogu ih u slucaju npr. problema sa likvidnoscu prodati na sekundarnom trzsitu i dobiti kes. Medjutim ovo su obveznice za ratna potrazivanja, rijec je o emisiji u kojoj su vec poznati vlasnici obveznica (vjerovatno po sonovu nekih presuda) kojima se umjesto kesa izdaju obveznice koje oni onda mogu prodavati na sekundarnom trzistu.

Kupon je isto sto i kamata, prinos (yield) koji ostvarujes na obveznicama. Ako je obveznica sa kuponom onda godisnje dobijas kamatu, a na kraju glavnicu (nominamlnu vrijednost). Ako je bez kupona onda se na aukciji, kroz ponude, postize vrijednost ispod nominalne koju placas, ali po dospijecu dobivas nominalnu vrijednost, a razlika predstavlja tvoju zaradu.

Npr.

Ako kupis 100 obveznica sa nom. vrijednoscu 1 KM i kamatom 1%. Dakle imas u aktivi 100 KM u vrijednosnim papirima. Godisnje dobijas kamatu od 1 KM. Na kraju ces zaraditi 10 KM.

Ako bi ove obveznice kupio putem aukcije po vrijednosti od 90 KM, to znaci da na kraju dobijas 100 KM i zarada ti je opet 10 KM.

[G_Samsa]

Mislim da si pobrkao stvari. Ako vlada emituje obvaznice za pokrivanje deficita, onda to cini aukcijama u kojima ucestvuju institucionalni investitori kao sto su banke i osiguravajuce kuce. Oni ove obveznice drze u svojim aktivama i ostvaruju zaradu na kamati, ali mogu ih u slucaju npr. problema sa likvidnoscu prodati na sekundarnom trzsitu i dobiti kes. Medjutim ovo su obveznice za ratna potrazivanja, rijec je o emisiji u kojoj su vec poznati vlasnici obveznica (vjerovatno po sonovu nekih presuda) kojima se umjesto kesa izdaju obveznice koje oni onda mogu prodavati na sekundarnom trzistu.

Kupon je isto sto i kamata, prinos (yield) koji ostvarujes na obveznicama. Ako je obveznica sa kuponom onda godisnje dobijas kamatu, a na kraju glavnicu (nominamlnu vrijednost). Ako je bez kupona onda se na aukciji, kroz ponude, postize vrijednost ispod nominalne koju placas, ali po dospijecu dobivas nominalnu vrijednost, a razlika predstavlja tvoju zaradu.

Npr.

Ako kupis 100 obveznica sa nom. vrijednoscu 1 KM i kamatom 1%. Dakle imas u aktivi 100 KM u vrijednosnim papirima. Godisnje dobijas kamatu od 1 KM. Na kraju ces zaraditi 10 KM.

Ako bi ove obveznice kupio putem aukcije po vrijednosti od 90
KM, to znaci
da na kraju dobijas 100 KM i zarada ti je opet 10 KM.

Zahvaljujem na odgovoru. Prvi dio mi je u potponusti jasan i otklonio neke nejasnoce. No, sto se tice dijela sa kuponom, nije mi jasan dio sa vec postavljene slike. Tamo pise da je godisnja kamata 2,5%, a bonus takodje 2,5%. Da li to znaci da je ukupni prinos 5%(kamata+bonus)? Ili je ukupan prinos 2,5% samo sto oni jednu te istu stvar vode 2 kroz dvije stavke pa tu dolazi do zabune?

[statixx]

Koliko znam to ti je isto.

[mO k3]

Krešimir ili korektura ....

[SA 071]

Krešimir ili korektura ....

Vjerovatno korektura. Svjetska ekonomija jedva da je dostigla nivo iz 2007. a cijene dionica već odavno prebacile taj nivo...

[prog321]

U ovom momentu je tesko procjeniti sta je. Znat cemo vise do kraja sedmice.

Samo mislim da dolar nema povratka na vrh.
A izgleda nece biti nista ni od podizanja kamata.

[SA 071]

U ovom momentu je tesko procjeniti sta je. Znat cemo vise do kraja sedmice.

Samo mislim da dolar nema povratka na vrh.
A izgleda nece biti nista ni od podizanja kamata.

Više ćemo znati tek do kraja godine

[prog321]

Svi znamo da je stock market prenapuhan.
I ovo je normalna korekcija. Samo je pitanje dokle ce ici.
Do kraja sedmice cemo znati postoje li kocnice. Danas su trzistva vec oporavljaju.

[channel10]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

[Ci-Nick]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

dividenda isplaćena, meni legla na račun 07.08.
Nazovi ih, pitaj....

[channel10]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

dividenda isplaćena, meni legla na račun 07.08.
Nazovi ih, pitaj....

Ok, hvala.

edit: Upravo zvao ona tri broja iz proslogodisnjeg obavjestenja i sve tri nepostojeca .Sad cu vidjeti na njihovoj stranici moze li se sta pronaci, a da je u vezi isplate dividendi.

[Ci-Nick]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

dividenda isplaćena, meni legla na račun 07.08.
Nazovi ih, pitaj....

Ok, hvala.

edit: Upravo zvao ona tri broja iz proslogodisnjeg obavjestenja i sve tri nepostojeca .Sad cu vidjeti na njihovoj stranici moze li se sta pronaci, a da je u vezi isplate dividendi.

Prešli na Mtel,

[SA 071]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

dividenda isplaćena, meni legla na račun 07.08.
Nazovi ih, pitaj....

Ok, hvala.

edit: Upravo zvao ona tri broja iz proslogodisnjeg obavjestenja i sve tri nepostojeca .Sad cu vidjeti na njihovoj stranici moze li se sta pronaci, a da je u vezi isplate dividendi.

Kopiraj karticu, ličnu i šta već traže i odnesi na protokol u novu zgradu na M. Dvoru i biće dividende

[600]

Je li bila isplata dividendi BHT? Nigdje onog obavijestenja u vezi novih racuna za isplatu dividendi.

dividenda isplaćena, meni legla na račun 07.08.

Nazovi ih, pitaj....

Ok, hvala.

edit: Upravo zvao ona tri broja iz proslogodisnjeg obavjestenja i sve tri nepostojeca .Sad cu vidjeti na njihovoj stranici moze li se sta pronaci, a da je u vezi isplate dividendi.

Kopiraj karticu, ličnu i šta već traže i odnesi na protokol u novu zgradu na M. Dvoru i biće dividende

Nije ni meni legla isplata dividende.Koji je broj da ih nazovem i kome se obratiti onda , brokerskoj kuci ?

[Ci-Nick]

Nije ni meni legla isplata dividende.Koji je broj da ih nazovem i kome se obratiti onda , brokerskoj kuci ?

Nema Broker nikakve veze sa dividendom.
Nadležna je:
IZVRŠNA DIREKCIJA ZA EKONOMSKO - FINANSIJSKE POSLOVE
Tel.: (033) 256-100; 256-101
zovi, pitaj.