Da ali treba uzeti lovu na javnim nabavkama za cijevi, kopanje i polaganje cijevi i sve sto uz to ide, nije bitno hoce li plin ili nesto drugo proteci ili nece kroz njih? bitno je samo da se nesto vrti.escobar__ wrote: ↑13/03/2026 04:21Hoće.dječak sa šibicama wrote: ↑12/03/2026 14:50 Do Tuzle ce valjda taj jaki BH Gas izgraditi plinovod, mogu oni to jer su jaki.
Kao i autoceste, brze i magistralne ceste što su izgradili.![]()
Plinovod Južna interkonekcija
Moderator: anex
- Novi_Nick
- Posts: 3522
- Joined: 24/08/2003 00:00
#601 Re: Plinovod Južna interkonekcija
- muha_sa
- Posts: 139608
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
- moonco
- Posts: 2181
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#603 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Situacija, nužda, pa svašta čovjeku na um padne. Dobar je, i ugriješ se i ručak napraviš i veš osušiš. 3 u 1.
priglavke i vuneni pulover naći i nema zime.
- dječak sa šibicama
- Posts: 50248
- Joined: 29/06/2011 23:39
#604 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Kreka Veso 
Najbolje opcije su raketna pec, ili uzeti 2 palete fasadne cigle i ozidati mrcinu. Ovo drugo uradio prijatelj, to grije do prekosutra nakon sto se ugasi vatra, nevjerovatno nesto. On je to zidao u formi tvrdjave
sa nekakvim hodnicima kroz pec, visine skoro 2 metra, sa 4 ili 5 onih izlaza za zrak, negdje gledao na YT i tako pratio.
Raketna isto odlicna ali i za nju treba zidati horizontalni i vertikalni dimnjak kroz kucu, da on grije prostorije. Manje trosi od klasicne peci, a grije lijepo. Gledao sam nekog srbijanca, lik napravio horizontalni dimnjak kroz dnevni poravak pa na njemu poslagao kamenje kao sljunak krupniji i onda preko toga kao secije mekane, kaze grije guzicu
Najbolje opcije su raketna pec, ili uzeti 2 palete fasadne cigle i ozidati mrcinu. Ovo drugo uradio prijatelj, to grije do prekosutra nakon sto se ugasi vatra, nevjerovatno nesto. On je to zidao u formi tvrdjave
Raketna isto odlicna ali i za nju treba zidati horizontalni i vertikalni dimnjak kroz kucu, da on grije prostorije. Manje trosi od klasicne peci, a grije lijepo. Gledao sam nekog srbijanca, lik napravio horizontalni dimnjak kroz dnevni poravak pa na njemu poslagao kamenje kao sljunak krupniji i onda preko toga kao secije mekane, kaze grije guzicu
- Isner
- Posts: 1761
- Joined: 07/02/2012 15:23
- Location: Under the bridge
#605 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Meni planuo dimnjak, tri dana sam se grijao na njega dok se nije zagasio... Doduše, malo je falilo da to bude i zadnje grijanje..dječak sa šibicama wrote: ↑13/03/2026 12:01 Kreka Veso
Najbolje opcije su raketna pec, ili uzeti 2 palete fasadne cigle i ozidati mrcinu. Ovo drugo uradio prijatelj, to grije do prekosutra nakon sto se ugasi vatra, nevjerovatno nesto. On je to zidao u formi tvrdjavesa nekakvim hodnicima kroz pec, visine skoro 2 metra, sa 4 ili 5 onih izlaza za zrak, negdje gledao na YT i tako pratio.
Raketna isto odlicna ali i za nju treba zidati horizontalni i vertikalni dimnjak kroz kucu, da on grije prostorije. Manje trosi od klasicne peci, a grije lijepo. Gledao sam nekog srbijanca, lik napravio horizontalni dimnjak kroz dnevni poravak pa na njemu poslagao kamenje kao sljunak krupniji i onda preko toga kao secije mekane, kaze grije guzicu![]()
-
talijan97
- Posts: 1543
- Joined: 26/11/2019 18:18
#606 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Sjedište firme u Sarajevu, krakovi prema Kladnju i Tuzli
-
zigzag
- Posts: 9355
- Joined: 18/04/2014 11:26
#607 Re: Plinovod Južna interkonekcija
A šta ako ta firma u međuvremenu propadne a ne završe cjevovod.
Odkad se privatna firma ugurava u zakon
Odkad se privatna firma ugurava u zakon
- dječak sa šibicama
- Posts: 50248
- Joined: 29/06/2011 23:39
#608 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Nemoguce, Amerikanci ne ulaze u nesto grlom u jagode, ovo je njihov projekt i odradice ga. Kao i JANAF, terminal na Krku i ostalo, ok JANAF je hrvatski ali mislim da tu igraju veliki igraci. Preuzimaju trziste JI Europe, cak moguce i u talu sa Rusima kao dio Druzba Adria ali mozda i ne.
Imas primjer rudnika u Varesu, profitabilno? jeste, idemo. Sve je pogodovano kapitalu, probijena cesturina preko planine, odjednom moze i obnova pruge i voz u Vares, moze sve samo ako je isplativo.
- Peacean
- Posts: 9320
- Joined: 11/09/2017 11:13
- Location: Sarajevo
#609 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Rade ameri posao, bez brige
https://www.klix.ba/biznis/privreda/ame ... /260325166Ambasada SAD-a pozdravila je potez Vlade FBiH koja je danas utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska"
-
tuitamo
- Posts: 1376
- Joined: 14/04/2013 00:35
#610 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Odlična stvar za nas. U cilju gasifikacije termoelektrana također. Smanjenje individualnih ložišta isto tako.

-
zigzag
- Posts: 9355
- Joined: 18/04/2014 11:26
#611 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Teško će to ići
-
talijan97
- Posts: 1543
- Joined: 26/11/2019 18:18
- Haris.ba
- Posts: 34740
- Joined: 08/09/2005 20:08
#613 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Gdje ovo ima da se privatna kompanija direktno bez ikakvih procedura umetne imenom u zakon?
Kako se ovo moze opravdati?
Da je recimo ovo neka domaca privatna firma - u roku odmah bi Neka bio uhapsen od strane poskoka za nezakonito pogodovanje.
Kako ovakve stvari prolaze.....
Pa ovo je srbijanski scenario. Oni sve svoje zakone o koncesijama, javnim nabavkama i slicno preskacu upravo na ovakav nacin. Donesu specijalan zakon koji se odnosi na odredjenu investiticiju sa odredjenim investitorom.
https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada- ... 16443.html
Kako se ovo moze opravdati?
Da je recimo ovo neka domaca privatna firma - u roku odmah bi Neka bio uhapsen od strane poskoka za nezakonito pogodovanje.
Kako ovakve stvari prolaze.....
Pa ovo je srbijanski scenario. Oni sve svoje zakone o koncesijama, javnim nabavkama i slicno preskacu upravo na ovakav nacin. Donesu specijalan zakon koji se odnosi na odredjenu investiticiju sa odredjenim investitorom.
.Vlada Federacije BiH predlaže hitne izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, uvodi se američki investitor
Izmjenama se u zakon uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, navodi se u saopštenju za javnost
https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada- ... 16443.html
-
dvajt
- Posts: 397
- Joined: 09/08/2022 15:47
#614 Re: Plinovod Južna interkonekcija
mi nit plaćamo nit izvodimo radove, mi samo ustupamo trasu.
- Danguba
- Posts: 15438
- Joined: 01/12/2003 00:00
- Location: Tu negdje
#615 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Mi samo dajemo da nam se bez tendera rovapi po zemlji, daje se koncesija tipu koji radi protiv države BiH, kada i završe plaćati ćemo dosta skuplje nego ruski plin koji smo na nagovor Amerikanaca zaobišli.
Katastrofa.
Katastrofa.
-
zigzag
- Posts: 9355
- Joined: 18/04/2014 11:26
#616 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Ma nema brige. Ovo je svakako cirkus, odnosno neizvodivo.
Sad crtaju trase ko tuzlaci autoput Tuzla -Brčko
https://www.biznisinfo.ba/ekskluzivno-o ... reci-krak/
Sad crtaju trase ko tuzlaci autoput Tuzla -Brčko
https://www.biznisinfo.ba/ekskluzivno-o ... reci-krak/
- Novi_Nick
- Posts: 3522
- Joined: 24/08/2003 00:00
#617 Re: Plinovod Južna interkonekcija
KAPACITET ŠEST PUTA VEĆI OD POTREBA BiH:
Analiza otkriva da Južna interkonekcija možda nije za domaće potrebe – i ko zapravo profitira od projekta vrijednog stotine miliona
Prof. dr. Hazim Bašić analizira kako je izmjena zakona po hitnom postupku otvorila pitanje energetskog suvereniteta BiH
Ekonomija

Izgradnja Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske godinama se predstavlja kao strateški projekt koji bi smanjio zavisnost od ruskog plina. Međutim, posljednji politički i zakonski potezi otvorili su niz ozbiljnih protivrječnosti: od izmjene zakona kako bi se promijenio investitor, preko pojave relativno nepoznate (tek osnovane) kompanije bez referenci kao potencijalnog investitora. U takvim okolnostima, opravdano se postavlja pitanje da li je trenutni model izgradnje Južne plinske interkonekcije u interesu Bosne i Hercegovine ili predstavlja prenos dijela energetskog suvereniteta na sumnjivog partnera?
Prošle godine Parlament FBiH usvojio je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji kojim je jasno definisano da je nosilac investicije domaće javno preduzeće BH-Gas. U članu 5. tog zakona navodi se da je „za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija određen BH-Gas d.o.o. Sarajevo“. To je značilo da važan infrastrukturni projekt ostaje pod kontrolom domaće institucije, piše prof. dr. Hazim Bašić za novinsku agenciju Patria.
Američki investitor' bez jasnih referenci
Međutim, pokrenute su izmjene zakona kojima se BH-Gas izuzima iz projekta, a uloga nosioca projekta u samom tekstu zakona (!) daje privatnoj kompaniji, američkom investitoru AAFS Infrastructure and Energy. Takav potez otvara suštinsko pitanje: zašto se zakon mijenja nakon što je tek usvojen, i to ne u tehničkom, već suštinskom dijelu? Takva praksa u strateškom energetskom sektoru predstavlja ozbiljan presedan.
Dodatnu zabrinutost izaziva profil kompanije koja se u javnom govoru predstavlja kao 'američki investitor'. Prema dostupnim informacijama, riječ je o firmi koja se pojavljuje kao zainteresirana ne samo za gasovod, nego i za širi paket infrastrukturnih projekata, uključujući i aerodrome(?). Javno dostupni podaci ukazuju da kompanija nema poznate reference u realizaciji velikih energetskih infrastrukturnih projekata, kao ni u oblasti upravljanja transportnim sistemima. Protivrječnost leži u i širini interesa novoformirane kompanije, zanimanje za aerodrome i druge strateške objekte dodatno otvara pitanje kompetentnosti.
Projekt Južne plinske interkonekcije već ima izraženu geopolitičku dimenziju. Ona je svakako dio šire strategije jačanja energetskog utjecaja u jugoistočnoj Evropi. U medijima se navodi da su osobe povezane s kompanijom AAFS bliske političkom okruženju američkog predsjednika.
Međutim, ovdje se otvara i osjetljivo pitanje, može li se eventualno povezati ublažavanje političkog pritiska na regionalne aktere, posebno na Milorada Dodika, s ovim energetskim aranžmanom? Pogotovo iz razloga što i predstavnici njegove stranke moraju na državnom nivou glasati za ovaj projekat. Direktni dokazi o takvoj vezi nisu javno potvrđeni, ali političko-ekonomska praksa pokazuje da infrastrukturni projekti često služe kao platforma za šire političke kompromise. Činjenica da se projekt dodjeljuje neprovjerenom privatnom investitoru povezanom s političkim vrhom SAD-a povećava prostor za takve špekulacije.
Energetski suverenitet ili prenos kontrole
Analize energetskih organizacija dodatno problematiziraju ekonomski smisao projekta. Prema studiji CEE Bankwatch Networka, planirani kapacitet Južne plinske interkonekcije bio bi čak šest puta veći od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini, dok plin čini tek oko 3% ukupne energetske potrošnje zemlje.
Takvi podaci ukazuju da projekt možda nije primarno vođen realnim energetskim potrebama, nego (tuđim) strateškim interesima. Kada se tome doda mogućnost da upravljanje ključnom infrastrukturom preuzme privatna kompanija bez jasnih referenci, postavlja se pitanje: da li Bosna i Hercegovina dobija energetsku sigurnost ili gubi dio energetskog suvereniteta?
Strateški projekt u sivoj zoni i suprotan EU strategiji
Južna plinska interkonekcija sama po sebi može imati strateški smisao, diverzifikacija izvora energije i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača legitiman su cilj. Međutim, način na koji se projekt trenutno vodi otvara ozbiljne dileme: zakon se mijenja kako bi se prilagodio investitoru koji nema jasne reference za ovako velike projekte, postoji rizik prenosa kontrole nad infrastrukturom na privatni subjekt, i konačno, ekonomska opravdanost projekta ostaje upitna.
Bitno je napomenuti da EU ne podržava ovakve projekte i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i Zapadnog Balkana. EU je stava da neće podržati energetska rješenja koja nisu zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Njihovo finansiranje ne obuhvata projekte koji povećavaju dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.
Plin kao energent EU smatra prelaznim rješenjem, kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju. EU nudi i mehanizam za ova ulaganja - Plan rasta za Zapadni Balkan.
Energetska politika je, u svojoj suštini, politika opstanka u svijetu u kojem se moć sve češće mjeri kontrolom nad energijom. U ovakvim okolnostima, inicijativa za izgradnju Južne plinske interkonekcije, u sadašnjem obliku, teško se može smatrati nedvosmisleno u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana. Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu na liniji EU strategija. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/47 ... liona.html
Analiza otkriva da Južna interkonekcija možda nije za domaće potrebe – i ko zapravo profitira od projekta vrijednog stotine miliona
Prof. dr. Hazim Bašić analizira kako je izmjena zakona po hitnom postupku otvorila pitanje energetskog suvereniteta BiH
Ekonomija

Izgradnja Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske godinama se predstavlja kao strateški projekt koji bi smanjio zavisnost od ruskog plina. Međutim, posljednji politički i zakonski potezi otvorili su niz ozbiljnih protivrječnosti: od izmjene zakona kako bi se promijenio investitor, preko pojave relativno nepoznate (tek osnovane) kompanije bez referenci kao potencijalnog investitora. U takvim okolnostima, opravdano se postavlja pitanje da li je trenutni model izgradnje Južne plinske interkonekcije u interesu Bosne i Hercegovine ili predstavlja prenos dijela energetskog suvereniteta na sumnjivog partnera?
Prošle godine Parlament FBiH usvojio je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji kojim je jasno definisano da je nosilac investicije domaće javno preduzeće BH-Gas. U članu 5. tog zakona navodi se da je „za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija određen BH-Gas d.o.o. Sarajevo“. To je značilo da važan infrastrukturni projekt ostaje pod kontrolom domaće institucije, piše prof. dr. Hazim Bašić za novinsku agenciju Patria.
Američki investitor' bez jasnih referenci
Međutim, pokrenute su izmjene zakona kojima se BH-Gas izuzima iz projekta, a uloga nosioca projekta u samom tekstu zakona (!) daje privatnoj kompaniji, američkom investitoru AAFS Infrastructure and Energy. Takav potez otvara suštinsko pitanje: zašto se zakon mijenja nakon što je tek usvojen, i to ne u tehničkom, već suštinskom dijelu? Takva praksa u strateškom energetskom sektoru predstavlja ozbiljan presedan.
Dodatnu zabrinutost izaziva profil kompanije koja se u javnom govoru predstavlja kao 'američki investitor'. Prema dostupnim informacijama, riječ je o firmi koja se pojavljuje kao zainteresirana ne samo za gasovod, nego i za širi paket infrastrukturnih projekata, uključujući i aerodrome(?). Javno dostupni podaci ukazuju da kompanija nema poznate reference u realizaciji velikih energetskih infrastrukturnih projekata, kao ni u oblasti upravljanja transportnim sistemima. Protivrječnost leži u i širini interesa novoformirane kompanije, zanimanje za aerodrome i druge strateške objekte dodatno otvara pitanje kompetentnosti.
Projekt Južne plinske interkonekcije već ima izraženu geopolitičku dimenziju. Ona je svakako dio šire strategije jačanja energetskog utjecaja u jugoistočnoj Evropi. U medijima se navodi da su osobe povezane s kompanijom AAFS bliske političkom okruženju američkog predsjednika.
Međutim, ovdje se otvara i osjetljivo pitanje, može li se eventualno povezati ublažavanje političkog pritiska na regionalne aktere, posebno na Milorada Dodika, s ovim energetskim aranžmanom? Pogotovo iz razloga što i predstavnici njegove stranke moraju na državnom nivou glasati za ovaj projekat. Direktni dokazi o takvoj vezi nisu javno potvrđeni, ali političko-ekonomska praksa pokazuje da infrastrukturni projekti često služe kao platforma za šire političke kompromise. Činjenica da se projekt dodjeljuje neprovjerenom privatnom investitoru povezanom s političkim vrhom SAD-a povećava prostor za takve špekulacije.
Energetski suverenitet ili prenos kontrole
Analize energetskih organizacija dodatno problematiziraju ekonomski smisao projekta. Prema studiji CEE Bankwatch Networka, planirani kapacitet Južne plinske interkonekcije bio bi čak šest puta veći od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini, dok plin čini tek oko 3% ukupne energetske potrošnje zemlje.
Takvi podaci ukazuju da projekt možda nije primarno vođen realnim energetskim potrebama, nego (tuđim) strateškim interesima. Kada se tome doda mogućnost da upravljanje ključnom infrastrukturom preuzme privatna kompanija bez jasnih referenci, postavlja se pitanje: da li Bosna i Hercegovina dobija energetsku sigurnost ili gubi dio energetskog suvereniteta?
Strateški projekt u sivoj zoni i suprotan EU strategiji
Južna plinska interkonekcija sama po sebi može imati strateški smisao, diverzifikacija izvora energije i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača legitiman su cilj. Međutim, način na koji se projekt trenutno vodi otvara ozbiljne dileme: zakon se mijenja kako bi se prilagodio investitoru koji nema jasne reference za ovako velike projekte, postoji rizik prenosa kontrole nad infrastrukturom na privatni subjekt, i konačno, ekonomska opravdanost projekta ostaje upitna.
Bitno je napomenuti da EU ne podržava ovakve projekte i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i Zapadnog Balkana. EU je stava da neće podržati energetska rješenja koja nisu zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Njihovo finansiranje ne obuhvata projekte koji povećavaju dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima. Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050.
Plin kao energent EU smatra prelaznim rješenjem, kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju. EU nudi i mehanizam za ova ulaganja - Plan rasta za Zapadni Balkan.
Energetska politika je, u svojoj suštini, politika opstanka u svijetu u kojem se moć sve češće mjeri kontrolom nad energijom. U ovakvim okolnostima, inicijativa za izgradnju Južne plinske interkonekcije, u sadašnjem obliku, teško se može smatrati nedvosmisleno u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana. Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu na liniji EU strategija. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/47 ... liona.html
- Novi_Nick
- Posts: 3522
- Joined: 24/08/2003 00:00
#618 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Kriminal i korupcija privatnih investitora ili javnih drzavnih kompanija u svakoj drzavi Evrope i Amerike je isti. Treba uvijek razdvojiti zito od kukolja.
- Novi_Nick
- Posts: 3522
- Joined: 24/08/2003 00:00
#619 Re: Plinovod Južna interkonekcija

Investitor ne moze dobiti u vlasnistvo drzavnu imovinu, odnosno zemljiste i cestice na zemljistu preko kojeg trebaju da prodju cijevi za transport gasa. Investitor moze jedino putem ugovora izmedju drzave BiH ili entiteta FBiH i Investitora dobiti dozvolu koristenja trase i upravljanja cijevovodom. Ako Investitor ulozi 100% svoja sredstava u kompletnu konekciju cijevovoda, on je vlasnik sve te pokretne imovine ali ne i zemljista gdje cjevovod prolazi. Nakon isteka koncesije vlasnistvo nad cijevovodom kao pokretnom imovinom treba da predje u tada novonastalu zajednicku BH korporaciju koja bi bila vlasnik i upravitelj cijevovoda. O ostalim finesama se BH drzavni organi mogu dogovarati i dogovore ugradjivati u buduci ugovor nakon isteka koncesije.
-
zigzag
- Posts: 9355
- Joined: 18/04/2014 11:26
#620 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Predstavnici AAFS-a: Južna interkonekcija je prioritet Trumpove administracije, mi smo dirigent orkestra
Kriminal i veleizdaja ovakvu tašna-mašna firmu uvesti u zakon....
-
Bobi
- Forum administrator
- Posts: 37773
- Joined: 30/10/2002 00:00
- Location: http://www.klix.ba
- Grijem se na: J.P."Grijanje"Zenica
- Vozim: TDI sve crveno
- Contact:
#621 Re: Plinovod Južna interkonekcija
ma ovo ce propast, cijena tog plina ce biti boli glava
a `ercegovci su plahi da plate nešta preko nečega
.
-
sumirprimus
- Posts: 88884
- Joined: 10/02/2010 07:54
- Location: Bunker :D Saj ops
#622 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Nidje tuzle ni u najavi svakako, a preko brda ima al istočna konekcija 
-
Bobi
- Forum administrator
- Posts: 37773
- Joined: 30/10/2002 00:00
- Location: http://www.klix.ba
- Grijem se na: J.P."Grijanje"Zenica
- Vozim: TDI sve crveno
- Contact:
#623 Re: Plinovod Južna interkonekcija
U Tuzli umjesto TE treba graditi NE one nove modularne mini ne što su razvoju, eno Poljska je vec narucila brugu komada od amerikanaca ali vi kao da vidim to ne zelite, referendum folovi golovi radijacija
.
-
zigzag
- Posts: 9355
- Joined: 18/04/2014 11:26
#624 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Ima jedan poslovni fazon u našoj ekonomiji. "Samo vi recite koliko treba platiti duga, sad ćemo mi obećati" . Tako je i ovdje " samo vi recite šta hoćete, sad ćemo mi obećati".
Nekakve plinske elektrane, smjerovi na sve strane, jedan krak preko husine livade, hoće i anto preko svoje livade, hoće i oni iz trećeg sela ( a svi ustvari predstavnici jedne stranke)....
I to se vrti po portalima kao gotova stvar.
Kad dođe do pokušaja realizacije, ova nepostojeća firma će svakako naplatiti svoje penale od FBIH jer je ovo sve skupa besmisleno i nema nikakve ekonomske logike. A tašna-mašna će imati royaliti na sve.
Parlamentarci će svakako klimnuti glavom iduće sedmice.
Nekakve plinske elektrane, smjerovi na sve strane, jedan krak preko husine livade, hoće i anto preko svoje livade, hoće i oni iz trećeg sela ( a svi ustvari predstavnici jedne stranke)....
I to se vrti po portalima kao gotova stvar.
Kad dođe do pokušaja realizacije, ova nepostojeća firma će svakako naplatiti svoje penale od FBIH jer je ovo sve skupa besmisleno i nema nikakve ekonomske logike. A tašna-mašna će imati royaliti na sve.
Parlamentarci će svakako klimnuti glavom iduće sedmice.
- Haris.ba
- Posts: 34740
- Joined: 08/09/2005 20:08
#625 Re: Plinovod Južna interkonekcija
Po trenutnom prijedlogu zakona investitor postaje i vlasnik cjevovoda.Novi_Nick wrote: ↑28/03/2026 04:21
Investitor ne moze dobiti u vlasnistvo drzavnu imovinu, odnosno zemljiste i cestice na zemljistu preko kojeg trebaju da prodju cijevi za transport gasa. Investitor moze jedino putem ugovora izmedju drzave BiH ili entiteta FBiH i Investitora dobiti dozvolu koristenja trase i upravljanja cijevovodom. Ako Investitor ulozi 100% svoja sredstava u kompletnu konekciju cijevovoda, on je vlasnik sve te pokretne imovine ali ne i zemljista gdje cjevovod prolazi. Nakon isteka koncesije vlasnistvo nad cijevovodom kao pokretnom imovinom treba da predje u tada novonastalu zajednicku BH korporaciju koja bi bila vlasnik i upravitelj cijevovoda. O ostalim finesama se BH drzavni organi mogu dogovarati i dogovore ugradjivati u buduci ugovor nakon isteka koncesije.
Nigdje se ne spominje koncesija.
Znaci, to je njegovo ko sto je i necija kuca necije vlasnistvo. I moze da proda kome hoce. Nema nista da nakon nekog vremena postaje drzavno ili slicno.
E, sad ostaje pitanje zemljista kuda ce proci cjevovod. Sve su prilike da ce se ici na pravo gradjenja. Drzava ostaje vlasnik zemljista, ali daje besplatno na 99 godina investitoru da koristi to zemljiste. U sustini i zemljiste ko da je njegovo.
U Tuzli i Kaknju se nece nista napraviti. Najdalji domet jeste da ce se postaviti solarne ploce po starim kopovima i to je to.
P.S.
Ministar Lakic je najavio da ce ovo biti isti rezim za ostale velike investicije.
