dakle usvojena inicijativa parlamenta da se poništi tender i dostavljena VM koji se oglušioi sakrio iza objašnjenja UIO
Savjet ministara se SAKRIO iza stava UIO: Da li se odustalo od nabavka zgrade vrijedne 98,5 miliona KM
16/06/2022
Na inicijativu poslanika PDP, Branislava Borenovića i Mire Pekić, Predstavnički dom BiH je na sjednici 15. juna 2021. usvojio Inicijativu kojom zadužuju Savjet ministara da u roku od sedam dana donese odluku kojom poništava postupak javne nabavke koji je UIO objavila za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci.
Gotovo godinu dana kasnije, Savjet ministara BiH je na sjednici 6. juna 2022. utvrdio odgovor na tu inicijativu Predstavničkog doma. Međutim, umjesto svog stava, Savjet ministara je usvojio odgovor UIO BiH i uputio ga u Predstavnički dom.
Sve je počelo 2007.
U njemu nema odgovora na pitanje da li će nabavka biti poništena. Između redova, čini se da od toga neće biti ništa, jer se citira molba UIO prema nadležnim institucijama da shvate koliki je njihov značaj za finansijsku stabilnost vlasti u BiH i koliko im je potrebna poslovna zgrada. U jednoj od ranijih izjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, rekao je da ova institucija nije nadležna da UIO naredi da odustane od kupovine objekta.
FOTO: SRNA
FOTO: SRNA
Hronološki, stvari izgledaju ovako: još 2007. UIO je raspisala javni oglas za kupovinu zemljišta u Banjaluci na kome bi gradila svoju zgradu, ali nije dostavljena nijedna ponuda. Potom je Savjet ministara BiH, na prijedlog Upravnog odbora UIO, 2013. godine dozvolio da Uprava raspiše tender za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci. Tada je odobreno 36 miliona KM za zgradu i još 1,9 miliona KM za opremanje. Godinu dana kasnije, UIO rapisuje javni oglas za kupovinu objekta, na koji nije stigla nijedna ponuda. Isto se desilo 2017. i 2018.
U međuvremenu, Glavna služba za reviziju javnog sektora BiH je poručila da je potrebno utvrditi stvarne uzroke zastoja u nabavci zgrade UIO i pokušati ih riješiti. Ako to nije moguće, revizori su preporučili da se odobreni novac prebaci drugim institucijama BiH kako bi bili finansirani drugi projekti značajni za BiH.
Pritisak javnosti
Novi javni oglas, ko zna koji po redu, raspisan je 3. decembra 2020. i tada su propisane tražene površine poslovnog prostora: 8.500 kvadrata kancelarijskog prostora za Glavnu kacelariju UIO, te 3.500 kvadrata kacelarijskog i 3.000 metara kvadratnih tehničkog prostora za potrebe Regionalnog centra Banjaluka. Tek tada je dostavljena jedna prihvatljiva ponuda. Ona se u odgovoru UIO ne navodi, ali je poznato da je zgradu u Banjaluci ponudio Grand trejd, biznismena Mile Radišića.
Međutim, tada nastupa novi problem – ponuđena zgrada, prema procjeni vještaka, vrijedi 98,5 miliona KM sa PDV, dakle mnogo više od predviđenog budžeta. UIO je u međuvremenu od Savjeta ministara zatražila da joj bude obezbijeđen nedostajući novac kako bi zgrada konačno bila kupljena. Savjet ministara BiH se tada našao pod pritiskom javnosti i opozicije, koja je kroz Predstavnički dom BiH progurala inicijativu za obustavljanje nabavke objekta. Uz obrazloženje da nije vrijeme da se u krizna vremena zgrada plaća gotovo 100 miliona KM, navodno sve uz prethodni dogovor vlasti i biznismena.
Ovaj put, u odgovoru na Inicijativu Predstavničkog doma, Savjet ministara BiH se „krije“ iza stava UIO, koja otvoreno poziva da joj se obezbijedi nedostajući novac.
– Još jednom apelujemo da nadležne institucije BiH shvate značaj Uprave za indirektno oporezivanje za finansijsku stabilnost svih nivoa vlasti u BiH, te molimo da se iznađe rješenje za obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava za nabavku adekvatnog poslovnog objekta u Banjaluci – stoji u odgovoru iz UIO BiH.
Šta se čekalo?!
Poslanik PDP, Mira Pekić, kaže da je odgovor iz Savjeta ministara nezadovoljavajući jer je traženo da bude poništena nabavka zgrade, a umjesto toga stiže odgovor UIO u kome obrazlažu kako je do sada tekla nabavka.
– Da li to znači da je i dalje u toku javna nabavka objekta koji bi koštao blizu 100 miliona KM ili je poništena? To se iz ovog odgovora ne vidi – kaže Pekićeva za Srpskainfo.
Kako kaže, osim cijene objekta, glavna zamjerka je i zbog toga što se od 2013. čekalo do sada, dok su cijene kvadrata u Banjaluci stalno rasle.
– Revizori su naveli da je potrebno utvrditi stvarne uzroke i zastoje u ovom projektu. Dakle, stvarne uzroke! Da li je to bilo dovoljno za reakciju, a to je bio revizorski izveštaj za 2019? Pitanje je da li je 36 miliona iz 2013. isto što i 36 miliona 2022. i koja će se sljedeća cifra pojaviti. Da je postojala dobra volja, mislim da se već 2014. mogao riješiti taj problem, kao što je riješen smještaj za mnoge institucije u Banjaluci. Vjerovatno je tačno da se niko nije javio na tender, ali moglo se krenuti u proces pregovaranja – smatra Pekićeva.
