Forum Klix.ba

Dostruka negacija nije naša specijalnost...postoji u još nekim slavenskim jezicima.

Jara wrote:Dostruka negacija nije naša specijalnost...postoji u još nekim slavenskim jezicima.

Dvostruka negacija jeste zanimljiva pojava - da li se pojavila zbog (slabo kontrolisane?) potrebe da se sto jace izrazi znacenje neke (bilo koje) negacije te se nije pazilo (htjelo/znalo?) na to nije li mozda samo jedna negacija dovoljna umjesto 2-3-4? (Logika se bacila niz rijeku, naravno, nesvjesno). Ovo je samo moje razmisljanje, kao i ovo ispod, u vezi (opet) imenice lov i njene mnozine koja se ne upotrebljava.

Mozda bi trebalo, pri posmatranju i tretiranju rijeci, obratiti paznju na njihovu starost i evoluciju (tj. sve promjene kroz koje su prosle od njihovog nastanka). Ako bih spekulisao u vezi imenice lov, pretpostavio bih da je ovo jedna od vrlo starih rijeci koja se ponajvise upotrebljavala kad je najvise trebala a to je vjerovatno bilo kada je gramatika jezika (usmena naravno, pismene tada nije bilo) bila na primitivnijem stepenu razvoja.

Da li se desilo da je sa razvojem jezika i njegove gramatike, rijec lov ostala relativno nepromijenjena, kao i njeno znacenje i nacin upotrebe (koji recimo nije zahtijevao da se stvori mnozina od iste imenice jer je jednina bila sasvim dovoljna da objasni sve)?

Mislim da ne treba smetnuti sa uma dinamicnost i evoluciju jezika te "sarenilu" rijeci (kako po starosti tako i po obliku, znacenju, upotrebi...) koje proistice iz ovih razloga.

Mislim da ne treba smetnuti sa uma dinamicnost i evoluciju jezika te "sarenilu" rijeci (kako po starosti tako i po obliku, znacenju, upotrebi...) koje proistice iz ovih razloga.

Ovo sve objašnjava. Jezik nije matematika.
Btw, ustanovili smo da se množina imenice "lov" ipak upotrebljava...iznanadilo me koliko se rezultata pojavi kad se na google ukuca riječ "lovovi".

sulesavic wrote:

elSaik wrote:Evo jedno pitanje koje me već smara godinama. Zašto u našem jeziku postoji dvostruka negacija.

Isto kao da pitaš zašto postoji dvostruka afirmacija...

A dvostruku afirmaciju imamo u npr...?

"Neko jeste jeste u kući", ili?

elSaik wrote:Evo jedno pitanje koje me već smara godinama. Zašto u našem jeziku postoji dvostruka negacija.

Na primjer:

P: Ko je u kući?
O: Nije niko u kući.

Zar ovaj odgovor ne bi trebao, logično, značiti da ako NIJE NIKO onda JESTE NEKO?

Na engleskom i njemačkom bi onda to zvučalo...
There is not nobody in the house.
Es ist nicht niemand im Haus.
Što je svakako pogrešno...

I zar nije
Niko te ne voli = Neko te voli
Nikako ti ne mogu pomoći = Svakako ti mogu pomoći
itd...

Jezik nije matematika... i nije logican

Slučajno vidjeh ovu, meni vrlo zanimljivu temu, pa sam odlučila napisati nešto o njoj. Možda baš i ne direktno, ali svakako vezanu za nju. Ja sam profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH. Trenutno nezaposlena. Dajem instruktivne časove bosanskog jezika. Djeca s kojom radim su različitih uzrasta. Ali svi imaju jednu zajedničku - apsolutno prazne školaske teke i profesore koji ne znaju gramatiku ni sami za sebe, a kamoli da bi je objasnili učenicima. Njihove teke su ispunjene kojekakvim tezama, napola tačnim i napola objašnjenim. A tko je to još vidio objašnjavati gramatiku u tezama, a posebno ne gramatiku tešku i kompliciranu kao što je naša. Raznorazne profesorice sumnjivog znanja i diploma od kojekuda od Novog Pazara, Goražda, Gornjeg Vakufa, Širokog Brijega i profesori se i ne trude uzeti kredu u ruke i objasniri npr. tvorbu prezenta. Švrakopisi od potpisa i komentara tih tzv. profesora u tekama jadne djece govore sami za sebe. Pa neki od njih i ne znaju čestito pisati ili još natucaju svoju ekavicu ili ikavicu donijetu iz nekih mjesta s periferija periferija. Žalosno. Ja u Sarajevu ne mogu da dobijem posao od takvih. A djeca i gramatka zbog njih ispaštaju još više.

Ja sam učenik bosanskog govora

Downunda wrote:

Maraschino wrote:prijestolonaslijednikovica[/size]

Valjda misliš "prestolonasljednica"

ikolikopokvarenostitrebadaseizlijeprednasenogeikakojedoneprepoznavanjadovedenasustinaprevare

tajana0209 wrote:Slučajno vidjeh ovu, meni vrlo zanimljivu temu, pa sam odlučila napisati nešto o njoj. Možda baš i ne direktno, ali svakako vezanu za nju. Ja sam profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH. Trenutno nezaposlena. Dajem instruktivne časove bosanskog jezika. Djeca s kojom radim su različitih uzrasta. Ali svi imaju jednu zajedničku - apsolutno prazne školaske teke i profesore koji ne znaju gramatiku ni sami za sebe, a kamoli da bi je objasnili učenicima. Njihove teke su ispunjene kojekakvim tezama, napola tačnim i napola objašnjenim. A tko je to još vidio objašnjavati gramatiku u tezama, a posebno ne gramatiku tešku i kompliciranu kao što je naša. Raznorazne profesorice sumnjivog znanja i diploma od kojekuda od Novog Pazara, Goražda, Gornjeg Vakufa, Širokog Brijega i profesori se i ne trude uzeti kredu u ruke i objasniri npr. tvorbu prezenta. Švrakopisi od potpisa i komentara tih tzv. profesora u tekama jadne djece govore sami za sebe. Pa neki od njih i ne znaju čestito pisati ili još natucaju svoju ekavicu ili ikavicu donijetu iz nekih mjesta s periferija periferija. Žalosno. Ja u Sarajevu ne mogu da dobijem posao od takvih. A djeca i gramatka zbog njih ispaštaju još više.

Pa da manje pojma imaš bila bi zaposlena...

Što se napisanog tiče - slažem se. Nije da sam neki stručnjak za naš jezik, ali učio sam mnogo nebuloznih stvari, objašnjenja itd. u mome školovanju. Pa evo i sada na fakultetu gdje profesori u 2 rečenice sa po desetak riječi naprave po nekoliko grešaka...

tajana0209 wrote:Slučajno vidjeh ovu, meni vrlo zanimljivu temu, pa sam odlučila napisati nešto o njoj. Možda baš i ne direktno, ali svakako vezanu za nju. Ja sam profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti naroda BiH. Trenutno nezaposlena. Dajem instruktivne časove bosanskog jezika. Djeca s kojom radim su različitih uzrasta. Ali svi imaju jednu zajedničku - apsolutno prazne školaske teke i profesore koji ne znaju gramatiku ni sami za sebe, a kamoli da bi je objasnili učenicima. Njihove teke su ispunjene kojekakvim tezama, napola tačnim i napola objašnjenim. A tko je to još vidio objašnjavati gramatiku u tezama, a posebno ne gramatiku tešku i kompliciranu kao što je naša. Raznorazne profesorice sumnjivog znanja i diploma od kojekuda od Novog Pazara, Goražda, Gornjeg Vakufa, Širokog Brijega i profesori se i ne trude uzeti kredu u ruke i objasniri npr. tvorbu prezenta. Švrakopisi od potpisa i komentara tih tzv. profesora u tekama jadne djece govore sami za sebe. Pa neki od njih i ne znaju čestito pisati ili još natucaju svoju ekavicu ili ikavicu donijetu iz nekih mjesta s periferija periferija. Žalosno. Ja u Sarajevu ne mogu da dobijem posao od takvih. A djeca i gramatka zbog njih ispaštaju još više.

Nadam se da će neko od naših, forumskih poznavatelja jezika, ispraviti nemali broj grešaka u gornjem, profesoričinom tekstu


Glede boldiranog....Da li je problem što su pomenute profesorice vlasnice sumnjivih diploma ili što su iz navedenih gradova? Jer, Sarajevo je sve, samo ne referenca za pravilan govor

@ElSaik "Neko jeste jeste u kuci."

Ja ovdje vidim tri afirmacije a ne dvije - ispravite me ako grijesim...

walkabout wrote:@ElSaik "Neko jeste jeste u kuci."

Ja ovdje vidim tri afirmacije a ne dvije - ispravite me ako grijesim...

I ja...

walkabout wrote:@ElSaik "Neko jeste jeste u kuci."

Ja ovdje vidim tri afirmacije a ne dvije - ispravite me ako grijesim...

Moguće.
---------------

Ipak, velika je razlika između dvostruke afirmacije i dvostruke negacije.

Afirmacija, bez obzira da li bila dvostruka, trostruka, je u konačnici uvijek afirmativna. Međutim, negacija nije uvijek negativna.

Koristeći dvostruku negaciju mi zapravo koristimo afirmaciju.

Ali kao što već neko reče "jezik nije matematika", pa vjerovatno s toga u jeziku - i - daju -.

Jara u pravu si. Vrlo nevjest (bolje reci neadekvatan) primjer.

Dobro, momci, shvatio sam. Pogriješio sam. Jbg, ko radi taj i griješi, ali mi ne objasniste zašto koristimo dvostruku negaciju.

Jebo te Nick i rad

elSaik wrote:Evo jedno pitanje koje me već smara godinama. Zašto u našem jeziku postoji dvostruka negacija.

Na primjer:

P: Ko je u kući?
O: Nije niko u kući.

Zar ovaj odgovor ne bi trebao, logično, značiti da ako NIJE NIKO onda JESTE NEKO?

Na engleskom i njemačkom bi onda to zvučalo...
There is not nobody in the house.
Es ist nicht niemand im Haus.
Što je svakako pogrešno...

I zar nije
Niko te ne voli = Neko te voli
Nikako ti ne mogu pomoći = Svakako ti mogu pomoći
itd...

Dvostruka negacija. Kod nas moze, a drugdje ne moze. To ti je k'o Bullova algebra.

Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

Znate li da Finci u svom jeziku nemaju rijec hvala? Zaista nemaju, nevjerovatno...

Fox Mulder wrote:

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

Znate li da Finci u svom jeziku nemaju rijec hvala? Zaista nemaju, nevjerovatno...

Zanimljivo..., samo ne mogu to da povezem sa mojom predodzbom o Fincima kao kulturnom i mirnom narodu...

Sta je sa ostalim jezicima iz ugro-finske grupe - da li oni imaju rijec za zahvaliti? I, ako cemo ici dalje u proslost, kakva je situacija sa jezikom njihovih "rodjaka" iz Azije?

Znam da pitam puno al eto, radoznalost ...

walkabout wrote:

Fox Mulder wrote:

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

Znate li da Finci u svom jeziku nemaju rijec hvala? Zaista nemaju, nevjerovatno...

Zanimljivo..., samo ne mogu to da povezem sa mojom predodzbom o Fincima kao kulturnom i mirnom narodu...

Sta je sa ostalim jezicima iz ugro-finske grupe - da li oni imaju rijec za zahvaliti? I, ako cemo ici dalje u proslost, kakva je situacija sa jezikom njihovih "rodjaka" iz Azije?

Znam da pitam puno al eto, radoznalost ...

Na mađarskom je "hvala lijepo" nešto kao "kesenem sipen" ( ovo ja fonetski ). Ima i na estonskom ali se ne sjećam kako ono bi...

walkabout wrote:

Fox Mulder wrote:

walkabout wrote:Dvije zanimljivosti, vezane za raspon i razvoj jezika:

Pojedina plemena u Keniji uopste nemaju rijec snijeg u svom jeziku jer gdje zive snijeg nikada na pada i nikada ga nisu vidjeli.

Na drugoj strani, Eskimi imaju oko 20-ak rijeci za sve ono sto mi zovemo bijelom bojom.

Znate li da Finci u svom jeziku nemaju rijec hvala? Zaista nemaju, nevjerovatno...

Zanimljivo..., samo ne mogu to da povezem sa mojom predodzbom o Fincima kao kulturnom i mirnom narodu...

Sta je sa ostalim jezicima iz ugro-finske grupe - da li oni imaju rijec za zahvaliti? I, ako cemo ici dalje u proslost, kakva je situacija sa jezikom njihovih "rodjaka" iz Azije?

Znam da pitam puno al eto, radoznalost ...

Ko ce ga znat'

Fox Mulder wrote:

walkabout wrote:

Fox Mulder wrote:Znate li da Finci u svom jeziku nemaju rijec hvala? Zaista nemaju, nevjerovatno...

Zanimljivo..., samo ne mogu to da povezem sa mojom predodzbom o Fincima kao kulturnom i mirnom narodu...

Sta je sa ostalim jezicima iz ugro-finske grupe - da li oni imaju rijec za zahvaliti? I, ako cemo ici dalje u proslost, kakva je situacija sa jezikom njihovih "rodjaka" iz Azije?

Znam da pitam puno al eto, radoznalost ...

Ko ce ga znat'

A sta mu ga onda dodje 'kiitos'

Shoshana wrote:
A sta mu ga onda dodje 'kiitos'

Nešto seksualno.

A, ne, ne mogu zamisliti da neki jezik nema riječ hvala.

Shoshana wrote: A sta mu ga onda dodje 'kiitos'

Google:
" Gracias, Danke, Thank You, Kiitos, ευχαριστία, спасибо, Merci, Toffifee

I Finci znaju reci "hvala".