Drago mi je da si se prepoznao
vidim znas sve o meni, bas lijepo,ali nije lijepo svoje osobine pripisivati drugima...mada,navikao sam na to od strane forumskih papaka kad im se kaze istina 
Prije II sv. reta u BIH nije postojao cevapcic u danasnjem obliku. Sis cevap /raznjic/se pekao na rostilju po narodnim svetkovinama, pazarnim danima, pijacama, tefericima, vasarima. Meso bosanske buse-koje je dominiralo - se prvo tuklo / omeksvalo drvenim cekicima, pa naticalo na drveni raznjic. Nije se mljelo. Ugistetiljki objekti koji su tad nudili hranu -ascinice- pravile su cevap ali kao varivo, cak se i ascijski sis cevap pravio ko vario. U popisu ascijskih jela, koji je nacinio Ali ef. Numanagic i objavio pod pseudonimom Amidza Dekika u ''Jugoslovenskom listu'' maja 1939. god, navodi desetak ''kjevaba''-kako se tada izgovaralo u BIH.HelaS wrote: ↑10/03/2023 23:34Ti si jedan običan pokondireni primitivac. Mogao si odrasti i u Londonu u kući kraljice Elizabete, džaba, tvoji maniri te diskreditiraju. Ako živiš u Sarajevu, ne znači nužno da nisi papak. A ti jesi.bitanga_sa_otesa wrote: ↑09/03/2023 12:58
fulio si ti cijeli fudbal ...ja se ne smijem nikome,poenta mog posta je bila da papci koji su sljegli prije 10-15 godina ili su za 10-15 godina 3x jeli cevape na autobuskoj stanici ili u ilidzanki nisu relevantni da komentarisu cevape ili bilo sta u gradu,oni su relevantni za svoja sela. taĆka
odrastao sam u gradu i nisam jeo kupus kalje ,ni krompir kalje , ni tartufe ,ni kavijar ,ni sparoge....
Toto wrote: ↑11/03/2023 13:27Prije II sv. reta u BIH nije postojao cevapcic u danasnjem obliku. Sis cevap /raznjic/se pekao na rostilju po narodnim svetkovinama, pazarnim danima, pijacama, tefericima, vasarima. Meso bosanske buse-koje je dominiralo - se prvo tuklo / omeksvalo drvenim cekicima, pa naticalo na drveni raznjic. Nije se mljelo. Ugistetiljki objekti koji su tad nudili hranu -ascinice- pravile su cevap ali kao varivo, cak se i ascijski sis cevap pravio ko vario. U popisu ascijskih jela, koji je nacinio Ali ef. Numanagic i objavio pod pseudonimom Amidza Dekika u ''Jugoslovenskom listu'' maja 1939. god, navodi desetak ''kjevaba''-kako se tada izgovaralo u BIH.
Domaca BIH kuhinja /seoska i gradska/ kuhala je oko tridesetak vrsta cevaba.
Krajem sezdesetih godina proslog stoljece vlasti su shvatile da ne mogu zadovoljiti sve prehrambene potrebe u drzavnim restoranima i dozvoljavaju privatnicima da krenu sa biznisom u ugostiteljtvu. Uz pomoc nekoliko nastavnika iz sarajevske ugostiteljske skole i bivsih ascija osmisljava se koncept i zanatska recepture za cevabdzinice. Glavno jelo je dobilo ime cevapcic- da bi se razlikovalo od ostalih cevapa. U osnovi se radilo o sis cevapu samo sto se meso nije omeksavalo drvenim cekicima nego se mljelo. Ostale operacije obrade mesa/mesnog tijesto/ su preuzete iz stare tehnologije sjeckanja mesa osavremenjena sa pojavom frizidera. Autenticnost bosanskom cevapcicu je davalo je meso bosanske buse i somun.
Vrhunac slave bosanski cevapcic dozivio je za sarajevsku olimpijadu 1984.
Poslije rata u BiH bosanski cevap je izgubio svoju autenticnost, jer je meso bosanske buse nestalo sa trzista. Mnogi gradovi su ostali bez starih pekara i somuna. U mesno tijesto se dodaju razni dehidrirani supstituti za meso/soja, mrkva, grasak/.
I ono najvaznije: promjenili su se potrosaci. Odrasle su generacije potrosaca koje nikad u zivotu nisu jeli meso bosanske buse. Ciji mozak i receptori okusa nemaju repere za bilo kakvu kvalitativnu i komparativnu analizu. Postali su zderaci hrane. Proizvodjaci i drzava, na zalost, nisu uradili nikakvo brendiranje i zastitu proizvoda.
Jos malo vremena: fgr ce jest cevap od Microsoftovog mesa iz plastenika koje ce im prodavati napaljeni yutuberi. Orginalni bosanski cevap ce se jesti u malom komunama negdje u bosnskim brdima sa pogledom na stado bosanskih busa i pramenki. Negdje u blizibi ce se cuti pucketanje pirolizatora, koji ce proizvoditi toplotu i drveni cumur za za bosanski BBQ.
jest malo sutra.Svaki dan se dole okrene bar 100 jagnjadi ( u sezoni još više) pa se ja pitam gdje su ta stada koja prodaju 3000 jagnjadi mjesečno samo u Jablanici.Samo pishi, svasta cujem i naucimToto wrote: ↑11/03/2023 13:27
Prije II sv. reta u BIH nije postojao cevapcic u danasnjem obliku. Sis cevap /raznjic/se pekao na rostilju po narodnim svetkovinama, pazarnim danima, pijacama, tefericima, vasarima. Meso bosanske buse-koje je dominiralo - se prvo tuklo / omeksvalo drvenim cekicima, pa naticalo na drveni raznjic. Nije se mljelo. Ugistetiljki objekti koji su tad nudili hranu -ascinice- pravile su cevap ali kao varivo, cak se i ascijski sis cevap pravio ko vario. U popisu ascijskih jela, koji je nacinio Ali ef. Numanagic i objavio pod pseudonimom Amidza Dekika u ''Jugoslovenskom listu'' maja 1939. god, navodi desetak ''kjevaba''-kako se tada izgovaralo u BIH.
Domaca BIH kuhinja /seoska i gradska/ kuhala je oko tridesetak vrsta cevaba.
Krajem sezdesetih godina proslog stoljece vlasti su shvatile da ne mogu zadovoljiti sve prehrambene potrebe u drzavnim restoranima i dozvoljavaju privatnicima da krenu sa biznisom u ugostiteljtvu. Uz pomoc nekoliko nastavnika iz sarajevske ugostiteljske skole i bivsih ascija osmisljava se koncept i zanatska recepture za cevabdzinice. Glavno jelo je dobilo ime cevapcic- da bi se razlikovalo od ostalih cevapa. U osnovi se radilo o sis cevapu samo sto se meso nije omeksavalo drvenim cekicima nego se mljelo. Ostale operacije obrade mesa/mesnog tijesto/ su preuzete iz stare tehnologije sjeckanja mesa osavremenjena sa pojavom frizidera. Autenticnost bosanskom cevapcicu je davalo je meso bosanske buse i somun.
Vrhunac slave bosanski cevapcic dozivio je za sarajevsku olimpijadu 1984.
Poslije rata u BiH bosanski cevap je izgubio svoju autenticnost, jer je meso bosanske buse nestalo sa trzista. Mnogi gradovi su ostali bez starih pekara i somuna. U mesno tijesto se dodaju razni dehidrirani supstituti za meso/soja, mrkva, grasak/.
I ono najvaznije: promjenili su se potrosaci. Odrasle su generacije potrosaca koje nikad u zivotu nisu jeli meso bosanske buse. Ciji mozak i receptori okusa nemaju repere za bilo kakvu kvalitativnu i komparativnu analizu. Postali su zderaci hrane. Proizvodjaci i drzava, na zalost, nisu uradili nikakvo brendiranje i zastitu proizvoda.
Jos malo vremena: fgr ce jest cevap od Microsoftovog mesa iz plastenika koje ce im prodavati napaljeni yutuberi. Orginalni bosanski cevap ce se jesti u malom komunama negdje u bosnskim brdima sa pogledom na stado bosanskih busa i pramenki. Negdje u blizibi ce se cuti pucketanje pirolizatora, koji ce proizvoditi toplotu i drveni cumur za za bosanski BBQ.
ovu odraslu djecu ignorishi, koliko mozes 
kao sto vec rekoh ogroman broj papaka koji nisu pojeli nista bolje u zivotuNaslovnica wrote: ↑11/03/2023 14:55
I što je najgore, izgleda da se bijeda davi ćevapima i hvali ih...
Toto forumski družeToto wrote: ↑11/03/2023 13:27
Prije II sv. reta u BIH nije postojao cevapcic u danasnjem obliku. Sis cevap /raznjic/se pekao na rostilju po narodnim svetkovinama, pazarnim danima, pijacama, tefericima, vasarima. Meso bosanske buse-koje je dominiralo - se prvo tuklo / omeksvalo drvenim cekicima, pa naticalo na drveni raznjic. Nije se mljelo. Ugistetiljki objekti koji su tad nudili hranu -ascinice- pravile su cevap ali kao varivo, cak se i ascijski sis cevap pravio ko vario. U popisu ascijskih jela, koji je nacinio Ali ef. Numanagic i objavio pod pseudonimom Amidza Dekika u ''Jugoslovenskom listu'' maja 1939. god, navodi desetak ''kjevaba''-kako se tada izgovaralo u BIH.
Domaca BIH kuhinja /seoska i gradska/ kuhala je oko tridesetak vrsta cevaba.
Krajem sezdesetih godina proslog stoljece vlasti su shvatile da ne mogu zadovoljiti sve prehrambene potrebe u drzavnim restoranima i dozvoljavaju privatnicima da krenu sa biznisom u ugostiteljtvu. Uz pomoc nekoliko nastavnika iz sarajevske ugostiteljske skole i bivsih ascija osmisljava se koncept i zanatska recepture za cevabdzinice. Glavno jelo je dobilo ime cevapcic- da bi se razlikovalo od ostalih cevapa. U osnovi se radilo o sis cevapu samo sto se meso nije omeksavalo drvenim cekicima nego se mljelo. Ostale operacije obrade mesa/mesnog tijesto/ su preuzete iz stare tehnologije sjeckanja mesa osavremenjena sa pojavom frizidera. Autenticnost bosanskom cevapcicu je davalo je meso bosanske buse i somun.
Vrhunac slave bosanski cevapcic dozivio je za sarajevsku olimpijadu 1984.
Poslije rata u BiH bosanski cevap je izgubio svoju autenticnost, jer je meso bosanske buse nestalo sa trzista. Mnogi gradovi su ostali bez starih pekara i somuna. U mesno tijesto se dodaju razni dehidrirani supstituti za meso/soja, mrkva, grasak/.
I ono najvaznije: promjenili su se potrosaci. Odrasle su generacije potrosaca koje nikad u zivotu nisu jeli meso bosanske buse. Ciji mozak i receptori okusa nemaju repere za bilo kakvu kvalitativnu i komparativnu analizu. Postali su zderaci hrane. Proizvodjaci i drzava, na zalost, nisu uradili nikakvo brendiranje i zastitu proizvoda.
Jos malo vremena: fgr ce jest cevap od Microsoftovog mesa iz plastenika koje ce im prodavati napaljeni yutuberi. Orginalni bosanski cevap ce se jesti u malom komunama negdje u bosnskim brdima sa pogledom na stado bosanskih busa i pramenki. Negdje u blizibi ce se cuti pucketanje pirolizatora, koji ce proizvoditi toplotu i drveni cumur za za bosanski BBQ.
pojasni mi malo ovo što uvecah-ne bilo ti mrsko Jednom sam se prevario, usput svratio i nikad više. Još lafo onaj konobar što je dugo radio na stanici maznuo recepturu i otvorio sam. Eh, jes ih zajeboNaslovnica wrote: ↑11/03/2023 14:55 Jbo mater, ovi s posla (viša instanca) petkom naruče hranu za sve radnike, svaki 3-4 put ćevapi iz BrOće ZmOjeva.
Pa zaboga, šta je ono ba, kako ih nije stid ono nešto prodavati pod ćevap? Jbg, jedem, nemam neke alternative u vukojebini, ali ni poslije dvije kole ne može da se ispere (ne)ukus njihove splačine od ćevapa.
Ono nema 10% mesa u sebi.
I što je najgore, izgleda da se bijeda davi ćevapima i hvali ih...
Toliko o rivjuima i koliko su bitni
jos da dodam kao slag na tortu na temi o pitama kad pocnu da komentarisu gdje je u Sarajevu najbolja sirnica. Potrose desetine stranica, a niti jedna ne valja, jer ne koristi domaci sir kotie kriv rođo kad ti nisi haustorće vego selijak, ha jalaserShow wrote: ↑12/03/2023 13:05 Ne mogu da vjerujem da na temi i dalje ordiniraju haustorčad koja nekome prebacuju nesto oko hrane. Pa to nije probalo nista domace, izvadjeno iz zemlje, ne zna kako zaista mirise paDarajz, krompir, ne zna pravi miris mesa,onaj od kojeg ti ide voda na usta, a komentarise nesto o kvalitetu cevapćića
I onda nekome na forumu nesto pametuje.
dobro, ja malo trolam ali je poenta jasna
jer cola kad pravi podjele svaka fabrika radi nesto drugo npr nasa pravi sve fante , hrvatska vecinu capy sokova , srbijanska limenke itd itd a velika je poplava tih limenki iz poljske i madjarske jer se nabavljaju ispod trece rukePlavo-bijeli wrote: ↑12/03/2023 22:03 Narucio sad u Mrkvi, nisam znao da Besko ne radi nedjeljom.
Vrlo solidno, ima kombinacija neka sa colom i pomfritom 10 ćevapa 12.5km. Jos iskoristim fazon da dobijem dzaba dostavu
Mogao sam i do Zmaja, ali mi je dovoljno bilo što ovako kasno ih jedem, još one njihove da sam pojeo, do 5 ujutro bi ih stomak vario.
Iskreno uvijek kad uzmem u Mrkvi su vrlo dobri i ono sigurica su kad ste gladni, a da se ne razočarate.
Samo kontam moraju skontat kako da ne stavljaju ledenu colu na cevape u onoj kartonskoj kesi, em se kola grije, em cevapi hlade..sad ne znam koliko znaci to na tih 10 minuta, ali eto....
Na temu cole, ako ko zna... kakav je fazon sa ovim limenkama, što ih mi ne pravimo? Neki dan uzeo u Amku - iz Srbije limenka, a ova sad iz Mađarske. One obične od litar više neću nikako ni uzimat jer je pitanje i hoće li prva čaša biti normalna, a kamo li ako prenoći...
muha_sa wrote: ↑11/03/2023 15:55brezbeli druze da mi nije mrsko
Krajem osamdesetih god. proslog vijeka konglomerat UPI Sarajevo/ Udružena poljoprivreda i prehrambena industrija/ je pocela projekat zamjene stocnog fonda BIH sa produktivnijim i rentabilnijim pasminama. Tih godina je mesa bosanske buse i gatackog goveceta bilo u izobilju na trzistu i preradivackoj industriji. Viskova je bilo toliko da su meso buse stavljali i u hrenovke.
Kad su UPI hrenovke pobjedile na tenderu americko vojske, ameri nisu vjerovali da postoje hrenovke koje sadrze meso, pa su trazili dodatne uzorke i garancije.
Bosanska busa i''gacanka'' se nisu intezivno tovile kukuruzom silazom i koncetratim nego su pasle travu i jele sijeno. Meso buse ima posebna i prepoznatljiva organolapticka svojstva. Miris mesa je blag i prijatan, dok meso tovljenika ima ostriji i kiselkest miris - na koncenrat i silazu. O ukusu da ne govorimo.
Ista stvar se desavala sa vlasickom i hercegovackom pramenkom te janjetinom sa raznja.
Ostale YU republike su mnogo prije BIH zavrsile zamjenu stocnog fonda raznim pasminama stoke za tovljenje.
BiH je 90-tih god. proslog vijeka bila eldorado za gastronome i poguzije iz ostalih YU republika prije svega zbog pasmina stoke i kvaliteta mesa, koji je tad domoniralo u BiH.
Bosanski cevapcici i janjetina su postali prepoznatljivi brend BIH ugostiteljstva.
Zimska olimpijada 1984 je marketinski lansirala bosanski cevapcic i BIH kuhinju u svijet. Nije samo moja procjena da su to bili vrhunaci slave bosanskih cevapcica.
Poslije ZOI 84 na BIH trsistu ucesce ''tovljenog'' mesa je znacajno rastao a time je opadao kvalitet cevapcica.
Zasto je meso buse za 1-2 klase kvalitetnije od bilo koje pasmine tovljenika.
Busa ima snazan imunitet karakteristican za neolitskustoku i otporna je na vecinu bolesti. Zbog tih karakteristika je pencilin nepotreban. Zbog velike tezine tovne stoke i stalskog smjestaja pojavljuju se bolesti papaka zbog cega stoka prima pecilin.
Probavni sistem goveda je milenijumima prilogoden travi i samo travi. Dodavanjem kukuruza, raznih silaza i koncetrarata u ishranu izaziva cijeli niz bolesti probavnog trakta, sto znaci nova tura pencilina. Odavno je poznata cinjenica da zapadnjaci ne primaju pencilin putem injekcija vec ga jedu u mesu. O nezdravosti pencilina ima na internetskim bespucima.
Hrana kojom se stoka hrani moze znacajno promjeniti organolepticka svojstva mesa.
Jeste li se ikad upitali zasto zapadnjaci toliko koriste marinade i silne sosove za meso?
Rat i BIH je bio jos jedan udar i pad kvalitita cevapcica. Busa se nalazi pred istrebljenjem, domaca proizvodnja je tatalno unistena. Uvozi se meso 2 i 3 klase. Nestaju klasicne pekara a somun se ne pece na struju.
Cevabdzinica vise ne proizvodi cevapcic nego pare, pa je u cevapcicu sve vise soje, dehidrirane mrkve,graska i jestivih dijelova stoke za klanje.
Moze se cevapcic praviti i od Microsoftog mesa sa kruhem i tortiljama od qinoe ali to nije Bosanski cevapcic.