Zaljevske monarhije koje se protive iranskom utjecaju zasule su Trumpa i njegovu obitelj raskošnim poslovnim ponudama. Emirati su investirali u kripto-portfelj obitelji Trump. Trump Organization je izdašno profitirala od poslova sa Saudijskom Arabijom. Zaljevski vladari znali su se ponekad i izravno udvarati Trumpu, kao kad su mu Katarci darovali luksuzni zrakoplov. Popis je vrlo dug.
Zašto napasti Iran?
Veliki napad Sjedinjenih Država i Izraela na Iran već je izazvao odmazdu diljem Bliskog istoka. Širi regionalni sukob čini se sve vjerojatnijim, s pogubnim nepredviđenim posljedicama, poput rušenja triju američkih borbenih aviona “prijateljskom vatrom” u Kuvajtu. Pa zašto je američki predsjednik Donald Trump, samoproglašeni mirotvorac, započeo rat?
U službene razloge teško je povjerovati. Tvrdnja Trumpove administracije da je Iran gradio nuklearnu bombu nije potvrđena. Niti se može uskladiti s opetovanim tvrdnjama njegove administracije da je u zračnim napadima prošlog lipnja uništila iranski nuklearni program.
Trump inzistira da Islamsku Republiku treba zamijeniti demokratska, ili barem Sjedinjenim Državama sklona vlast, što je podjednako bizarno, zna li se da je žestoko protivljenje angažmanu vojske u inozemstvu i ratovima za promjenu režima navodno bilo jedno od temeljnih načela Trumpova MAGA-pokreta.
Rat za osobno bogaćenje
Za njegov potez vidim dva moguća razloga, od kojih nijedan nije legitiman: potkopavanje američke demokracije ili osobno bogaćenje. Naravno, povod ratovima često je u domaćoj politici, a autoritarna vladavina i korupcija često idu ruku pod ruku. Čini se da je to i ovdje slučaj.
Međunarodni sukobi mogu potkopati i razoriti demokracije, bilo prisiljavanjem javnosti da se okupi oko vođe (a oporbu proglasi izdajnicima), bilo stvaranjem uvjeta pogodnih za vladajuću stranku uoči izbora. Krajnje desna vlast u Sjedinjenim Državama i Izraelu slijedi ovaj sasvim predvidiv autoritarni obrazac.
Neuvjerljivost službenog opravdanja za pokretanje novog rata na Bliskom istoku upućuje na drugo moguće objašnjenje: korupciju. Tko bi mogao imati izravne koristi od promjene režima u Iranu? Ako je vanjska politika imala ulogu u američkoj odluci, sumnja pada na najbliže saveznike Trumpove administracije u regiji.
Raskošne poslovne ponude
Političke odnose na Bliskom istoku već dugo određuje rivalstvo između Irana i Izraela, kao i ono između Irana i arapskih država Perzijskog zaljeva, osobito Saudijske Arabije. Ta strukturna karakteristika znatno je čvršća od Trumpovih nedosljednih i proturječnih izjava, pa je ona bolje polazište za otkrivanje ciljeva ove administracije. A čini se da su ti ciljevi promicanje privatne politike – odnosno, osobne koristi.
Zaljevske monarhije koje se protive iranskom utjecaju zasule su Trumpa i njegovu obitelj raskošnim poslovnim ponudama. Ujedinjeni Arapski Emirati investirali su u kripto-portfelj obitelji Trump. Trump Organization je izdašno profitirala od poslova sa Saudijskom Arabijom. Zaljevski vladari znali su se ponekad i izravno udvarati Trumpu, kao kad su mu Katarci darovali luksuzni zrakoplov. Popis je vrlo dug, a američka vlast sada primjenjuje vojnu silu protiv zajedničkog neprijatelja državâ od kojih su se Trump i njegova obitelj obogatili. Taj kontekst trebao bi biti dio svakog izvještaja o ratu. Zaprepašćujuće otvorena korupcija ove administracije nameće pitanje nude li se američke oružane snage sada u najam.
Naravno, nije mi cilj braniti Islamsku Republiku, brutalni režim koji od početka ove godine masovno ubija mirne prosvjednike. Još nismo dokraja osvijestili razmjere tog pokolja. No postoje učinkovitiji načini suprotstavljanja iranskom autoritarnom i korumpiranom političkom sustavu.
Pravo vrijeme za pitanja
Sjedinjene Države mogle bi pokrenuti kampanju pritiska i sankcija, uz podršku oporbi i pomoć u rješavanju vodne krize, sve goreg ekološkog problema koji je pridonio društvenim nemirima. Nažalost, Trumpova administracija nije u stanju iznjedriti takvu sveobuhvatnu i kompetentnu strategiju. Sve što zna ponuditi su militarizam, autoritarizam i korupcija.
Amerikancima će govoriti da rat ne dovode u pitanje dok traje. No upravo tad treba postavljati pitanja, pogotovo zbog svega što znamo o Trumpovoj administraciji. Postoji obilje indicija da bi svrha napada na Iran mogla biti potkopavanje američke demokracije, bogaćenje predsjednika ili oboje. Iako za te pretpostavke nema nepobitnih dokaza, one upućuju na plodan smjer istraživanja, a i daljnji tijek rata otkrit će više o njegovu nastanku.
Rat ne može poništiti pogreške vlasti niti prisiliti građane da povjeruju u apsurdna opravdanja svojih vođa. Naprotiv, rat je najbolja prilika da se razotkriju njihovi stvarni motivi.
Timothy Snyder je prvi predstojnik katedre za modernu europsku povijest na Munk School of Global Affairs and Public Policy Sveučilišta u Torontu te stalni suradnik Instituta za humanističke znanosti u Beču. Napisao je i uredio dvadeset knjiga.
Preuzeto sa:
https://www.telegram.hr/komentari/slavn ... i-vladari/
**Jedna rečenica:**
u Libanu unisten kompletan kvart. **Jedna rečenica:**
A u biti ljudi dovoljno postizu i dronovima trenutno.
Israeli media: A huge deal — Israel will receive 27,000 American-made bombs from a Turkish company.