Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
lejla19740 wrote:Pa mi u svakom prodajnom objektu imamo pisane fiskalne račune,gdje su nam u štamparije generalne podatke u zaglavlju računa oštmpali.Desilo nam se da nam je u prodavnici stala fiskalna kasa,a bile penzije.Inspektori koji su drugim poslom radili kontrolu su pogledali i te račune,nije bilo zamjerke.Ne vidim i zašto bi imali zamjerku.
Armin je mislio da nije normalno da je fiskalni uređaj često u kvaru, i da bi postajao povećan stepen sumnje kod inspektora vezano za česta izdavanja pisanih računa.
Shvatila sam šta je Armin mislio,ali mi moramo imati bar par blokova pisanih fiskalnih račun sa oštampanim zaglavljem,jer nam se desi da stanu fiskalne kase,u jednom maloprodajno objektu otprili dnevno kucamo od 1200 računa
kenzo wrote:može li certificirani rac. iz FBIH potpisivati izvještaje u RS i obratno?
hvala
Da, obostrano su priznati certifikati. Ima jako puno ljudi iz Bihaća koji su školovanje kompletirali u Banja Luci jer im je bliže nego Mostar ili Sarajevo. Također, i certifikati BD su priznati. Uvodne odredbe ZRiR.
Ideš u krivom smjeru, jer osnovanje zdravstevnih ustanova bez obzira na oblik svojine je regulirao posebnim pravilima.
Ono što ti konkretno mogu reći, a opet nije direktno vezno za tvoj upit je da član 3 kaže slijedeće:
"Obavljanje apotekarske djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgovačkim radnjama."
Apoteke se osnivaju u skladu sa zakonom o apotekarstvu.Postoji i pravilnik koji regulira organizacione oblike za taj vid djelatnosti. Sama djelatnost je jako reguluirana i najbolja uputstva se mogu dobiti u Kantonalnom ministarstvu zdravlja, na kraju oni daju saglasnost za lokaciju kao i odobrenje za pokretanje postupka osnivanja apoteke. Nemožeš ti odabrati lokaciju na kojoj ćeš otvoriti apoteku, već svake godine to propisuje Kantonalnim aktima. Na 400 metera najbliže putne komunikacije nemogu biti dvije apoteke itd. Najbolja instanca za početak je Kantonalno ministarstvo zdravlja.
edoze1 wrote:Da li se apoteka može registovati kao obrt ili str ili se mora biti doo?
Moraš registrovati PZU iliti privatnu zdravstvenu ustanovu... mislim da može biljna apoteka mimo PZU, s tim da ne možeš biti u sistemu recepata... a možeš imati sve biljne i OTC proizvode... Vlasnik može biti bilo ko, a odgovorno lice i direktor u apoteci tj. PZU mora biti mr.ph...
Ricken wrote:Na 400 metera najbliže putne komunikacije nemogu biti dvije apoteke itd. Najbolja instanca za početak je Kantonalno ministarstvo zdravlja.
Ovo jeste prema propisima, no međutim u praksi se ne primjenjuje...
p.s Ricken, mogu li ti poslati jedno pitanje u pp? Hvala
edoze1 wrote:Da li se apoteka može registovati kao obrt ili str ili se mora biti doo?
Moraš registrovati PZU iliti privatnu zdravstvenu ustanovu... mislim da može biljna apoteka mimo PZU, s tim da ne možeš biti u sistemu recepata... a možeš imati sve biljne i OTC proizvode... Vlasnik može biti bilo ko, a odgovorno lice i direktor u apoteci tj. PZU mora biti mr.ph...
Ricken wrote:Na 400 metera najbliže putne komunikacije nemogu biti dvije apoteke itd. Najbolja instanca za početak je Kantonalno ministarstvo zdravlja.
Ovo jeste prema propisima, no međutim u praksi se ne primjenjuje...
p.s Ricken, mogu li ti poslati jedno pitanje u pp? Hvala
edoze1 wrote:Da li se apoteka može registovati kao obrt ili str ili se mora biti doo?
Moraš registrovati PZU iliti privatnu zdravstvenu ustanovu... mislim da može biljna apoteka mimo PZU, s tim da ne možeš biti u sistemu recepata... a možeš imati sve biljne i OTC proizvode... Vlasnik može biti bilo ko, a odgovorno lice i direktor u apoteci tj. PZU mora biti mr.ph...
Ricken wrote:Na 400 metera najbliže putne komunikacije nemogu biti dvije apoteke itd. Najbolja instanca za početak je Kantonalno ministarstvo zdravlja.
Ovo jeste prema propisima, no međutim u praksi se ne primjenjuje...
p.s Ricken, mogu li ti poslati jedno pitanje u pp? Hvala
Biljna apoteka nije u djelokrugu zakona o apotekarstvu, tako da je to klasična maloprodajna trgovina. 400 m se dokazuje premjerom geometra,a kao stručni expert ako on da nalaz da je 200m ustvari 400m, vjerovatno će proći.
Moguće da je greška.Ako apoteku registrujemo kao PZU i kao PDV obveznika da li vodimo poslovne knjige (mislim na knjigovodstvenu evidenciju) kao samostalni poduzetnik,tj. KPR-1041,PLDI-1043,EPO-1044,TKM,KIF,KUF
U skladu sa zakonom o apotekarstvu, apoteka je pravno lice, bez obzira na oblik svojine, koja samostalno odgovora za svoje obaveze. Znači kod pripreme FI primjenjuješ zakon o RiR. Kod registracije možeš se odlučiti za varijantu odgovoranja cjelokupnom imovinom, ili ograničeno do iznosa uloga, ili na drugi način u skladu sa Zakonom o preduzećima.
Pozdrav, imam pitanje iz skolskog racunovodstva.
Materijal se evidentira po planskim cijenama. Nabavili smo odredjenu kolicinu od dobavljaca.
Nedoumica je oko uskladistenja jer prilikom knjizenja u dnevnik dva puta je knjizeno uskladistenje. Prvi put "Zalihe materijala" imaju plansku vrijednost i evidentirana su odstupanja od planskih cijena materijala i stvarni trosak nabavke materijala.
Drugi put "Zalihe materijala" imaju vrijednost stvarnog troska nabavke materijala zajedno sa stvarnim troskom nabavke materijala na potraznoj strani.
Moze li mi neko objasniti zasto se je ovo desilo ili je u pitanju neka greska? Ako stvarno treba dva puta evidentirati uskladistenje, da li to znaci da ce mi se zalihe materijala na T-racunu dva puta povecati zbog iste promjene i da cu zato na istom imati skoro duplo vise materijala nego sto imam u stvarnosti?
Možel savjet ako ko zna...šta napisati na POTVRDI O LIČNIM PRIMANJIMA za jednog vlasnika obrta...treba mu potvrda o primanjima za "ganjanje" nekih papira...čovjek zakonski nema platu...smijem li napisati primanja NULA????????
šta može poslužiti kao dokaz da je potrošeno u poslovne svrhe za alat, htz opremu, gume, potrošni materijal kao: ekseri (kupi se na kilu) , vijak, navoj šipka , spojnica i sl?
jasko__ wrote:Možel savjet ako ko zna...šta napisati na POTVRDI O LIČNIM PRIMANJIMA za jednog vlasnika obrta...treba mu potvrda o primanjima za "ganjanje" nekih papira...čovjek zakonski nema platu...smijem li napisati primanja NULA????????
jasko__ wrote:Možel savjet ako ko zna...šta napisati na POTVRDI O LIČNIM PRIMANJIMA za jednog vlasnika obrta...treba mu potvrda o primanjima za "ganjanje" nekih papira...čovjek zakonski nema platu...smijem li napisati primanja NULA????????
pa pitaj ga koliko mu treba i to napiši. A on će to ionako ovjerti svojim potpisom i stoji iza toga. A inaće njegovo primanje (plata) je u stvari dobit od poslovanja tog obrta ( samo što svi štimaju da bude za godinu 500 KM )
Atena wrote:šta može poslužiti kao dokaz da je potrošeno u poslovne svrhe za alat, htz opremu, gume, potrošni materijal kao: ekseri (kupi se na kilu) , vijak, navoj šipka , spojnica i sl?
Radni nalog koji prati izlazni račun. A alat i htz oprema se vodi kao takva i vrši se popis iste na kraju godine.
Atena wrote:šta može poslužiti kao dokaz da je potrošeno u poslovne svrhe za alat, htz opremu, gume, potrošni materijal kao: ekseri (kupi se na kilu) , vijak, navoj šipka , spojnica i sl?
Što se tiče alata i ostale opreme i sitnog inventara trebalo bi da se sastane komisija i to otpiše i o tome sastavi zapisnik.
Što se tiče ugrađenih dijelova i guma itd (kada je vlastita ugradnja) treba sastaviti radni nalog gdje je naznačeno šta je ugrađeno i gdje, i da se potpiše majstor koji je ugradio i recimo šef te poslovne jedinice.
Otali potrošni materijali tipa vijci, šarafi, ekseri itd s obzirom da je to sitno može se razduživat svaki mjesec nekom razdužnom listom (koju sami sastavite).
Atena wrote:šta može poslužiti kao dokaz da je potrošeno u poslovne svrhe za alat, htz opremu, gume, potrošni materijal kao: ekseri (kupi se na kilu) , vijak, navoj šipka , spojnica i sl?
Što se tiče alata i ostale opreme i sitnog inventara trebalo bi da se sastane komisija i to otpiše i o tome sastavi zapisnik.
Što se tiče ugrađenih dijelova i guma itd (kada je vlastita ugradnja) treba sastaviti radni nalog gdje je naznačeno šta je ugrađeno i gdje, i da se potpiše majstor koji je ugradio i recimo šef te poslovne jedinice.
Otali potrošni materijali tipa vijci, šarafi, ekseri itd s obzirom da je to sitno može se razduživat svaki mjesec nekom razdužnom listom (koju sami sastavite).
znači za alat i sit.inv. nije dovoljna popisna lista nego moram popisati na kraju godine i šta se otpisuje?
a mogu li uz neki dokument direktno na trošak razdužiti taj ostali potrošni materijal, da ne vodim na zalihama?
Atena wrote:šta može poslužiti kao dokaz da je potrošeno u poslovne svrhe za alat, htz opremu, gume, potrošni materijal kao: ekseri (kupi se na kilu) , vijak, navoj šipka , spojnica i sl?
Što se tiče alata i ostale opreme i sitnog inventara trebalo bi da se sastane komisija i to otpiše i o tome sastavi zapisnik.
Što se tiče ugrađenih dijelova i guma itd (kada je vlastita ugradnja) treba sastaviti radni nalog gdje je naznačeno šta je ugrađeno i gdje, i da se potpiše majstor koji je ugradio i recimo šef te poslovne jedinice.
Otali potrošni materijali tipa vijci, šarafi, ekseri itd s obzirom da je to sitno može se razduživat svaki mjesec nekom razdužnom listom (koju sami sastavite).
znači za alat i sit.inv. nije dovoljna popisna lista nego moram popisati na kraju godine i šta se otpisuje?
a mogu li uz neki dokument direktno na trošak razdužiti taj ostali potrošni materijal, da ne vodim na zalihama?
Popisna lista predstavlja stvarno stanje nečega, koja se upoređuje sa knjigovodstvenim, ukoliko je manjak stvarnog stanja u odnosu na knjigovodstveno taj manjak se mora opravdat ili da otpiše komisija (što bi bilo možda i jedino ispravno) ili poslovođa ili majstor ili neko treći, ukoliko nemaš nekog dokumenta kao dokaz inspekcija će to posmatrati kao da je netko odnijeo kući i tražit da se obračuna PDV na to.
Drugo pitanje: Odgovor bi bio može, ali nije ispravno i u skladu sa propisima i standardima.
U skladu sa Zakonom o finansiranju pomoći za otklanjane posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenim prirodnom nesrećom u FBiH radnicima smo ponudile izjave da li su saglasni da im se 1% od neto plate u narednih 6 mjeseci odbija za potrebe bužeta.Određen broj radnika je saglasan.Našao sam i uplatne račune.Interesuje me ko je na virmanu uplatilac,pretpostavljam preduzeće.
edoze1 wrote:U skladu sa Zakonom o finansiranju pomoći za otklanjane posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenim prirodnom nesrećom u FBiH radnicima smo ponudile izjave da li su saglasni da im se 1% od neto plate u narednih 6 mjeseci odbija za potrebe bužeta.Određen broj radnika je saglasan.Našao sam i uplatne račune.Interesuje me ko je na virmanu uplatilac,pretpostavljam preduzeće.
Preduzeće vrši obustavu plate i u ime radnika uplaćuje.
A izjavu sami napisali ili ste negdje našli da se i ja ogrebem?
