Mirsad Hadžikadić: Mali privrednici su ključ razvoja BiH
PIŠE: EDIN BARIMAC PRATI AUTORA
Biću inicijator ideja u vezi sa poboljšanjem poreskog sistema koje će omogućiti bolju investicionu klimu, smanjenje korupcije...
Prof. dr. Mirsad Hadžikadić, rođeni Banjalučanin sa adresom stanovanja u SAD-u, od 1984. godine zainteresovao je bh. javnost objavom da će se na predstojećim izborima kandidovati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Doktorirao je 1987. godine na Harvardu. Osnivač je i dekan koledža informacijskih tehnologija u Charlotte (Sjeverna Karolina), te aktuelni direktor Instituta za kompleksne sisteme u ovoj američkoj državi. Također, suosnivački je predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, te dobitnik nagrada za životno djelo grada Charlotte.
Zašto ste se odlučili baviti politikom i ući u utrku za kolektivnog šefa države?
- Već godinama radim na projektima kojima je cilj strateški i dugoročni razvoj BiH, uključujući osnivanje Savjetodavnog vijeća za BiH i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti. Cilj Vijeća je da širi istinu o BiH u američkom kongresu. Cilj Akademije je da pomogne razvoj kapaciteta BiH u njenom nastojanju da se pridruži naprednim zemljama Evrope. Zbog uspješnosti tih projekata, prijatelji iz BiH su insistirali da se kandidujem, jer su ovo kritični izbori za budućnost naše domovine.
Nema pravednosti
Nakon dugog razmišljanja i konsultacije sa porodicom i ljudima koji poznaju situaciju u zemlji, odlučio sam da najavim kandidaturu za člana Predsjedništva iz dva razloga. Prvi je moje uvjerenje da svaka osoba ima obavezu i odgovornost da da svoj doprinos razvoju domovine koja nam je dala toliko mnogo. Drugi razlog je činjenica da svako mora biti dio nečega što je više od njega samoga. Sebičnost ne vodi ka ispunjenom životu. Ona ostavlja osjećaj praznine u čovjeku. Ideali i doprinos drugima i zajednici stvaraju uslove za život osobe koja je sretna i ostvarena.
Ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta će biti Vaš strateški cilj?
- Moj strateški cilj je da popravimo kvalitet života svakog stanovnika BiH, bez obzira na to ko je on i gdje živi. Mi moramo vratiti pojedinca u fokus, umjesto konstitutivnih naroda. Pojedinac je taj čiji kvalitet života želimo popraviti, pa će se onda popraviti i kvalitet svake grupe. Konačno, mi moramo promijeniti naš odnos prema državi. Svi mi imamo prava, ali sa pravima dolaze i obaveze. Država se neće sagraditi sama od sebe niti će nam je napraviti međunarodna zajednica. To možemo uraditi samo mi, zajedno. Koliko god nam se nekad činilo da nema izlaza, bez trunke sumnje znam da ćemo ga pronaći.
Neke od stvari koje namjeravam uraditi će biti u domenu mojih ingerencija kao člana Predsjedništva, kao, recimo, privlačenje stranih investicija ili diplomatski rad na jačanju podrške prijateljskih država. Ali, odmah da vam kažem, ja se neću na tome zaustaviti. Biću inicijator ideja vezanih za poboljšanje poreskog sistema koje će omogućiti bolju investicionu klimu, smanjenje korupcije, razvoj informacionih tehnologija i poboljšanje obrazovnog sistema. Ne pristajem na ideju da kao član Predsjedništva smijete da radite samo jednu ili dvije stvari. Namjeravam svoj uticaj koristiti da proguramo sve prijedloge koji će doprinijeti da stanovnici BiH žive kvalitetnije.
Kako se kao pojedinac mislite boriti sa kandidatima iza kojih stoji stranačka mašinerija i čemu se nadate od dijaspore?
- Moji nastupi do sada su pobudili strahovit interes javnosti, pogotovo kod ljudi koji do sada nisu nikada glasali. To uključuje mlade, nezadovoljne, dijasporu i mnoge druge. Tako se mislim boriti protiv mašinerija partija, sa takvim dobrim i poštenim ljudima koji hoće da doprinesu, hoće da rade na terenu, hoće da se bore. Znam i šta će većina građana odgovoriti na to: Mirsade, oni kupuju glasove, zapošljavaju, infiltrirali su sistem, nećeš ti to moći. Ja vam garantujem da ćemo mi to moći nadvladati. Nas koji volimo ovu državu je mnogo više i zbog toga ćemo na kraju pobijediti.
image
PROF. DR. MIRSAD HADŽIKADIĆ: PRIJATELJI IZ BIH SU INSISTIRALI DA SE KANDIDUJEM/JASMIN AGOVIĆ
Svi će konstatovati da mladi ljudi sve više odlaze iz zemlje, ali malo ko nudi rješenje. Imate li ga Vi?
- Kad god razgovaram sa mladima, a ni sa jednom grupom ne pričam više o problemima nego sa mladima, oni kažu da žele da odu. Zašto? Oni traže pristup modernom i dobrom obrazovanju, mogućnost zaposlenja i pozitivnu, optimističnu okolinu, oslobođenu od mržnje i podjela. I ima još jedna ključna stvar koja im nedostaje, to je pravednost. Nedostaje im osjećaj da će dobiti posao ako su najbolji, da će dobiti najbolju ocjenu ako su naučili lekciju, da će doći kod doktora kada su se i najavili. To mlade ljude, sve ljude, možda i najviše muči, što sistem nije pošten i pravedan. Da jeste, svakakve tegobe bi oni mogli podnijeti.
Samovolja stranaka
Mladim ljudima mogu ponuditi dogovor. Mi ćemo ih tretirati kao ravnopravne, kao odrasle ljude, uključiti u rasprave o budućnosti naše države, našeg obrazovanja, ekonomije. Mi ćemo zajedno raditi na tome da napravimo ovu državu pravednom za sve njene stanovnike. Ali će i oni morati prihvatiti odgovornost i krenuti aktivno raditi na promjenama. Mladi ne mogu sebi dopustiti da čekaju da im neko drugi riješi probleme, jer su upravo oni dio rješenja.
Već ste govorili o tome da je nužna podrška malim privrednicima. Kako im pomoći u šumi zakona i političara sa ličnim interesima?
- Mali privrednici su ključ rasta i razvoja svake države. Odatle dolazi inventivnost, kreativnost i brzo testiranje novih ideja. Mi im moramo pomoći. Postoji mnogo načina kako ćemo to raditi, uključujući poreske olakšice za prvih nekoliko godina razvoja firme, privlačenje investicija, uspostavljanje državnih investicionih fondova za malu privredu, sprečavanje reketiranja, eliminisanje korupcije, pojednostavljenje procesa registracije i zatvaranja firme, otvaranje novih tržišta za njih na stranim područjima i stvaranje ekosistema male privrede. Također, mi moramo zaštititi velike državne firme od samovolje stranaka. Te firme moraju voditi stručnjaci. One su, dugoročno gledano, izvor znanja i obrazovanja budućih kadrova koji će formirati nove male firme u budućnosti. Velike firme su ekosistem koji održava malu privredu.
Pored toga, država mora početi razmišljati strateški o ulaganjima u industrije koje ovdje mogu biti izuzetno profitabilne, kao na primjer alternativni izvori energije, zdrava ishrana, turizam i informacione tehnologije. I to su samo neke od njih. Naš potencijal je izvanredan. Imamo i znanje i moć da to iskoristimo. Znam da ćemo pronaći i volju da to uradimo.
