Šta piše na Wikipediji? Skraćeno. I ispadne da rade ipak nešto, a ne da uglavnom ratuju, odsijecaju glave i raznose se bombama.
Islam je religija s najviše sljedbenika u Turskoj, u kojoj se oko 99% stanovništva izjašnjava kao muslimani.[6] Između 80 i 85% muslimana su suniti, a ostalih 15 do 20% čine većinom šijitski Aleviti[7]. Danas u Turskoj živi i oko 125.000 kršćana (0,2%)[8] i 23.000 židova (0,04%).
Prosječna stopa rasta BDP-a između 2002. i 2007. bila je 7,4%[18] što čini Tursku jednom od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Dok su u prošlosti gospodarstvom dominirale poljoprivredne aktivnosti, danas najveći značaj imaju razvijeni industrijski kompleksi i razvijeni sektor usluga. Godine 2007., poljoprivreda je činila 8,9% BDP-a, dok je industrija činila 30,8%, a sektor usluga 59,3% BDP-a[19]. Turizam čini vrlo važan dio turskog gospodarstva. Godine 2007. u Turskoj je bilo 27.214.988 posjetitelja koji su turskom gospodarstvu ostvarili 18,5 milijardi USD prihoda.[20]
Turski športski automobil Etox
Turska ima veliku i rastuću automobilsku industriju. Godine 2006. u Turskoj je proizvedeno 1.024.987[21] motornih vozila što je čini šestim europskim proizvođačem motornih vozila. Nakon što je kronična inflacija stavljena pod kontrolu, uvedena je nova valuta kako bi se izbrisali podsjetnici na nestabilno gospodarstvo.
Službena religija Irana je šijitski imamitski islam, kojem pripada oko 90 % stanovništva. Uz Iran, samo još Irak, Azerbajdžan i Bahrein imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu.Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: kršćanstvo, judaizam i zoroastrizam koji imaju svoje predstavnike u parlamentu (Madžlis).
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede[75], orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetu[76] (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine[77]), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku[78][79].
Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije.
Najzastupljenija religija je Islam kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i kršćanstvo, hinduizam i budizam. U Indoneziji danas po procjenama 2014. živi 252 milijuna stanovnika[3] po čemu je četvrta zemlja na svijetu.
Indonezija je druga zemlja po izvozu zemnog plina. Glavne poljoprivredne kulture su riža, čaj, začini itd. Industrijski sektor učestvuje u BDP sa 46,4% (2010). Indonezijska privreda se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske finansijske krize iz 1998. godine. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u privredi. BDP (bruto društveni prihod) po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 američkih dolara, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.
Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.
U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.
Državljani Katara su Arapi islamske vjere. Većinu stanovništva danas čine doseljenici na privremenom radu, najviše iz Indije i Pakistana. Islam je državna religija iako među doseljenicima ima mnogo kršćana i hindusa.
Katar je jedna od gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta. Gospodarstvo se temelji na nafti i zemnom plinu koji čine veliku većinu izvoza i preko polovice bruto društvenog proizvoda.
Gospodarstvo Katara danas pokušava smanjiti ovisnost o nafti i prilagoditi se vremenu kad nafta neće biti glavni izvor prihoda. Zbog toga se razvija moderna visoka tehnologija i društvo utemeljeno na znanju. 2004. je otvoren Katarski znanstveni i tehnološki park s poduzećima visoke tehnologije usmjerene na znanost i istraživanje. U novije vrijeme se razvija turizam.
Vjeroispovijed gotovo svih Alžiraca je sunitski islam koji je i državna religija, a kojeg propovijeda 99% stanovništa. Ostalih 1% su uglavnom kršćani.
Najrazvijenije privredne grane su rudarstvo i industrija a manje poljoprivreda. Alžirska država se razvija u obliku socijalizma ali se postepeno preobražava u kapitalističko društvo. Izvršena je nacionalizacija osnovnih grana kao i većine francuskih posjeda. Poljoprivreda: agrumi, voće, pšenica, žitarice, uljane palme, pamuk. Alžir ima sljedeće industrijske grane: industriju vađenja nafte, i u okviru toga rafinerije nafte; termoelektrane, metalnu industriju, tekstilnu industriju, hemijsku industriju, prehrambenu industriju, proizvodnju čelika i željeza, prerada nafte i prirodnog gasa. U rudarstvu su zastupljene proizvodnje ruda bakra, gvožđa, cinka, mangana, olova, uranova ruda,; zatim: kameni ugalj, dijamanti, sumpor.
Prema religijskom opredjeljenju, sunitski muslimani čine 90 % ukupnog stanovništva Bangladeša, dok hindusi čine oko 9 % stanovništva. Rimokatolički krišćani i budisti čine preostalih 1 % stanovništva.
Bangladeš je jedna od najsiromašnijih država na svijetu. Preko 40% stanovništva Bangladeša zarađuje manje od 1 dolara dnevno. Sa druge strane, Bangladeš od 1996. godine uspijeva da bilježi stabilan i značajan privredni rast.
Bangladeš je jedan od najvećih svjetskih proizvođača: riže (4. mjesto u svijetu), krompira (11.), mango (9.), ananasa (16.), tropskog voća (5.), luka (16.), banana (17.), jute (2.), čaj (11.). Tri četvrtine prihoda u izvozu dobijaju, zapravo, od tekstilnih proizvoda. Rangirani su kao 4-ti najveći izvoznik odjeće u svijetu.
U Bangladešu je primjetan porast i razvoj srednje klase, kao i njegove potrošačke industrije. Finansijska institucija Goldman Sachs je ovu zemlju proglasila kao jednu od "Sljedećih 11 (Next Eleven)", zajedno sa Egiptom, Indonezijom, Vijetnamom i drugih sedam država, u smislu očekivanog razvoja privrede.
Državna religija je Islam kojemu pripadaju gotovo svi stanovnici.
Sektor usluga stvara nešto preko polovine bruto domaćeg proizvoda (GDP); dok industrija (pretežno rudarstvo, građevinarstvo i proizvodnja) stvara dodatnih 25% GDP-a. Sektori koji imaju najbrži rast su turizam, telekomunikacije, informatičke tehnologije i proizvodnja tekstila. Bitan doprinos ekonomiji Maroka daje i poljoprivreda, koja dosta zavisi od vremenskih prilika u zemlji, naročito padavina. Maroko ima drugi najveći GDP u kategoriji arapskih zemalja koje nisu izvoznice nafte.
Najveći pojedinačni doprinos marokanskoj ekonomiji daju poljoprivreda, turizam, fosfati, kao i ribolov. S druge strane problem za zemlju predstavljaju visoke cijene uvoznih dobara, naročito cijene nafte, kao i nestabilnost kišnih padavina, koje dovode ili do suša ili do poplava što pogađa poljoprivredu.
Samo oko 25% stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom. Državljani su uglavnom Arapi, muslimani Suniti, iako ima i Šijita.
Od 1960-ih godina temelj ekonomije Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže Abu Dabi, a pretpostavlja se da su rezerve Dubaija pri kraju. U posljednje dvije dekade porastao je značaj nenaftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. BDP je u 2004. bio 25.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Zvanična religija zemlje je islam, kojeg praktikuje većina stanovništva.
Bahrein ima najbrže rastuću privredu po ispitivanjima Ekonomske i socijalne komisije UN-a iz januara 2006.[23] Po istraživanju Heritage fonacije i Wall Street Journala, Bahrein ima i najslobodniju privredu na cijelom Srednjem istoku a u svjetskim razmjerama je na 25. mjestu po slobodi privrede.[24] Smatra se da je Bahrein financijski i bankarski centar arapskog svijeta, naročito u islamskom bankarstvu, koji je najviše profitirao od stalnog rasta potražnje za naftom.[25] U bahreinskom izvozu, proizvodnja i prerada nafte zauzima 60%, te također 60% javnih prihoda i 30% BNP-a otpada na naftu.
I tako dalje redom kada se pregleda nije samo crno kako bi neki voljeli da izgleda. Idealno nije kao ni na većini planetine površine.
), ali isto tako to je država u kojoj je neki dan Ustavni sud ozakonio homoseksualne parove, a Roe vs Wade dozvoljava pobačaje ne do 10 ili 12 tjedna kao u Europi već do vremena kad je fetus sposoban za preživljenje, a to je 24 tjedna (doduše mislim da to ovisi od države do države). Takvo nešto nikako ne bi bilo moguće da vjera ima veliki utjecaj na državnu politiku.
mislim 
. u svim tim zemljama su pobijedili na izborim njgalsniji, najagresivniji i najtuplji! razna islamska braca i slicne organizacije, ciji se citav rjecnik odnosno citav mentalni sklop sastoji od par stotina napamet naucenih recenica izjedne knjige koje veze sa stvarnoscu nemaju. 
