Forum Klix.ba

Black swan wrote: ↑28/09/2022 16:44 500 ljudi se smije na objavu o hrvatskoj tragediji

Ako to nije toksicno...

DonieBrasco wrote: ↑27/09/2022 11:50

Rak rana ove drzave jer pravni sistem ove drzave i ljudi koji ga vode.

Black swan wrote: ↑28/09/2022 16:44 500 ljudi se smije na objavu o hrvatskoj tragediji

Ako to nije toksicno...

Očekujem da građani i građanke Bosne i Hercegovine izaberu one politike za koje veruju da će im doneti dobro, poručio član Predsedništva BiH pred nedeljne izbore
Željko Komšić za Danas: Hrvatska, iako članica EU i NATO, u vrednosnom smislu sve bliža Srbiji



Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost pre godinu dana, proglasio je izborni zakon i ustavnu reformu kao prioritet svog mandata. Pri tom je u provođenju agende izborne reforme pokušao da ignoriše presude Evropskog suda za ljudska prava.

Pošto se u medijima saznalo se da je Šmitova pravna reforma zasnovana na tekstu koji je napisan u Zagrebu visoki predstavnik je 27. jula pod pritiskom javnosti popustio, i odlučio se samo za niz tehničkih izmena izbornog zakona.

Prema poslednjim informacijama, iako o tome još nije zauzet čvrst stav, predlog je da se Bonske ovlasti vezane za izborni zakon i Ustav upotrebe na dan posle izbora ili na sam dan Opštih izbora (nedelja 2.oktobar) kako političke partije ne bi mogle reagovati zbog izborne tišine.

Zvanični Zagreb je, početkom nedelje, priznao da je sa visokim predstavnikom “mesecima temeljno i diskretno” dogovarao izmene izbornog zakona.

Kada se u taj proces, naveo je premijer Andrej Plenković, “uključio predsednik (Zoran Milanović) i izvređao Šmita, onda je verovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH”.

U intervjuu za Danas, Željko Komšić, predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine i kandidat Demokratske fronte za još jedan mandat na funkciji, kaže da je potvrđeno ono što su već mesecima znali i javno govorili.

„Naravno, jedan značajan dio javnosti, pa i one političke nije vjerovao, ili nije htio vjerovati u loše namjere Hrvatske. Ljudi u kriznim vremenima, ljudi pod pritiskom, vole vjerovati da su stvari bolje nego jesu“.

Ono što je zaista ohrabrujuće, kaže, jeste da su građani i građanke Bosne i Hercegovine prepoznali dobro o čemu se radi.

„Potvrdili su svoje razumijevanje: oko sedam hiljada ljudi u julu je došlo pred Ured visokog predstavnika. Jasno je poručeno: ne želimo loša rješenja, ne pristajemo živjeti u aparthejdu. Republika Hrvatska vodi svoju politiku i ona je jasna“.

* Kakva je to politika?

– Dovoljno je pratiti samo izjave, da ne govorimo o ponašanju. Pa pazite, Hrvatska i Srbija već decenijama odbijaju s Bosnom i Hercegovinom potpisati sporazume o granici. Šta poručujete susjednoj državi kada joj ne želite formalno, u potpunosti priznati granice? Poručujete da imate nešto protiv te države, njene teritorije, njenog suvereniteta.

Plenkovićevo javno priznanje „diskretnih“ razgovora stavilo je tačku na sve te rasprave. Ovim priznanjem on svom glasačkom tijelu, Hrvatima u Hrvatskoj, poručuje da je eto on odlično radio a Milanović sve uprskao.

Možda i jeste tako. Ali ono što je sigurno: obojica dokazuju da im je Bosna i Hercegovina i tobožnja briga za Hrvate samo jedno od unutarhrvatskih političkih pitanja.

Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao i Srbi, samo su, na njihovu štetu, instrumenti zagrebačkih i beogradskih politika: od Pašića i Radića, preko Miloševića i Tuđmana, pa evo do Milanovića i Plenkovića te Aleksandra Vučića.

Dok se Srbija i Hrvatska igraju malih, komičnih kolonijalnih sila – Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini gube svoju autentičnu politiku, udaljavaju se od domovine, žive i ispaštaju tuđu politiku.

* Veliki broj ljudi je protestovao letos ispred OHR. Da li je visoki predstavnik, nakon priznanja Zagreba, u potpunosti izgubio kredibilitet kod građana?

– Šmit je ugrozio svoj kredibilitet i ranije, samim pokušajima da nametne rješenja koja su suprotna tekovinama demokratije i civilizacijskim vrijednostima. Svakako, protivna su i presudama Evropskog suda za ljudska prava, koji od nas traži da gradimo građansku državu a ne da cementiramo konstitutivni okvir, koji je rezultat genocida i etničkog čišćenja.

Bosni i Hercegovini je Visoki predstavnik potreban ukoliko će djelovati u okviru svog mandata, a to je provoditi civilni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ako će Šmit provoditi stare zamisli Tuđmana i Miloševića, onda je njegov dolazak na tu poziciju zapravo velika podvala.

* Da li je ovo delom potvrda i da je politika koju je Zapad u BiH ali i na Balkanu vodio ili vodi faktički bila pogrešna (u Crnoj Gori su zdušno podržavali Abazovića, i dalje se povlađuje Vučiću, u BiH su neretko igrali na strani razarača države, potencira se “bošnjački demografski oportunizam”…)?

– Zapad vodi onakvu politiku kakvu može. A u globalnim kriznim vremenima, nakon ratova u Avganistanu i Iraku, nakon ISIL-a, pa pandemije virusa korona – da ne govorimo o ruskoj agresiji na Ukrajinu – ovaj region prepušten je ljudima koji nemaju potreban kapacitet.

Oni nemaju ideje, ne bore se za vrijednosti, njihov cilj je nešto riješiti, potpisati i onda to staviti u CV i napredovati dalje u karijeri. Često samo kopiraju stara rješenja.

Tako nama sada nude neku novu verziju Vašingtonskog sporazum, guraju banalnu ideju da eto kao treba ujediniti Bošnjake i Hrvate pa će time biti riješen problem srpskog separatizma.

Pa kao da nije prošlo skoro trideset godina, kao da ne živimo destruktivne posljedice loših rješenja.

* Građanska BiH, čini se, jasno pokazuje da ume i ima kapacitete da se otvoreno i argumentovano usprotivi svemu tome, zar ne?

– Ako se takvim diplomatskim pa i političim oportunistima pa i konformistima popusti, ako se savije kičme – kao što su nama godinu dana pokušavali uraditi – onda loša rješenja prolaze. Dovoljno je malo pritiska, malo galame, pa i malo ucjena, slabi političari odmah popuštaju.

Naravno popuštaju i oni koji imaju oraha u džepu. U takvim situacijama borba protiv korupcije je obično sredstvo pritiska. Zato je korupcija veliko zlo, ne samo zbog gubitka novca, povjerenja i kvaliteta, nego i što se država otvara na ucjene, ponižavanje i rušenje.

Stranci, dakle, povlađuju onima koji su jači, koji se suprotstave, koji znaju šta hoće i koji na kraju krajeva imaju građane i građanke iza sebe. To smo dokazali ljetos.

Možete imati Hrvatsku, dobar dio briselske birokratije, ali kada udarite na odlučan otpor političara koje podržava većina, morate i vi poštovati tu većinu.

* Svedoci smo konstantne “predstave” na relaciji Vučić – Milanović – Dodik i dramatike onda kada oni procene da je njima nešto uskraćeno. Sa druge strane, vrlo složno deluju kada je reč o odnosu prema BiH – insistiraju na konstitutivnosti, slave zločince, negiraju genocid u Srebrenici, ne kriju svoj prezir prema „političkom Sarajevu“, potenciraju bošnjački nacionalizam. Zajedničko im je i to što su poslušnici Rusije. Kako gledate na to?

– To ste dobro primijetili, slabljenje i urušavanje Bosne i Hercegovine je jedino pitanje na kojem se sadašnje srbijanske i hrvatske političke elite slažu. Svakako, to znamo još od početka agresija.

Tako je, uz par godina oscilacija, evo, tri decenije.

Zanimljivo je i opasno da se Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, sve više u tom vrijednosnom smislu približava Srbiji, umjesto da bude obrnuto.

Prije Zorana Milanovića nezamislivo je bilo da predsjednik Republike Hrvatske negira genocid u Srebrenici. Eto, njemu je i to pošlo za rukom, ostat će upamćen više po tome nego po nekim stvarnim državničkim uspjesima.

Ali ono što političke elite u Srbiji i Hrvatskoj nikako da nauče: ne možete podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Niste mogli u agresiji, ni poslije, kada nismo imali ni jedinstvenu vojsku, ni kontrolu granica, ni poreski sistem… Otkud im ta suluda ideja da danas mogu nešto?

Sve dok u Bosni i Hercegovini postoji demokratska većina koja želi jedinstvenu, suverenu i demokratsku državu – Srbija i Hrvatska ne mogu ništa napraviti. Nažalost, mogu nas kočiti, usporavati, ne samo politički, nego i ekonomski i društveno.

Mi jako dobro znamo šta su ciljevi i namjere tih elita, ali isto tako znamo i šta je nama činiti. U Bosni i Hercegovini sazrijeva jedna nova politička svijest, ideja građanske Bosne i Hercegovine je sve jača. Ja sam oduševljen mladima, djecom rođenom pod granatama i u izbjeglištvu.

Ta djeca se ne boje Milanovićevih ili Vulinovih prijetnji, znaju šta hoće: ništa manje od onog što žive njihovi vršnjaci u Evropi!

Međutim, te svijesti još uvijek fali u politici. Previše je sitnih interesa, kalkulacija, zadovoljavanja kantonalnim uspjesima. Zato smo na ove izbore izašli s jasnom idejom, idejom koja traži višegodišnji ako ne i višedecenijski rad i borbu: hoćemo građansku Bosnu i Hercegovinu.

* Dodikova željena kombinatorika, kako je rekao, jeste izborna pobeda Željke Cvijanović i Borjane Krišto. Dakle, ovo je otvoreno priznanje da Dodik (SNSD) i Čović (HDZ) imaju jasnu zajedničku agendu – cepanje države BiH?

Milorad Dodik je četiri godine proveo u Sarajevu. Jedino što je uspio jeste da nauči da je za cijepanje države neophodan odnos snaga 2 naprema 1 protiv Bosne i Hercegovine. Ništa drugo nije napravio.

Ismijavao je naš čvrst stav po pitanja približavanja u NATO – mi smo na pragu ovog vojnog saveza. Prijetio je odcjepljenjem – država je jača nego 2018, a on je izgubio dvotrećinsku većinu u RS, što mu je bila jedina stvarna poluga.

Dovodio je harmonikaša u Predsjedništvo da eto kao ponizi najvišu državnu instituciju, a na kraju on ponižen bježi iz Sarajeva, ne usuđuje se ni pokušati obnoviti mandat. Vraća se na entitetski nivo, uvidio je da nije kalibar za državnu politiku, ma koliko ga puta Vladimir Putin primio.

Dodik svoje namjere nikada nije krio, Čović je jedno vrijeme pokušavao glumiti „nositelja evropskih integracija“, ali se nije uspijevao odreći grljenja s ratnim zločincima poput Darija Kordića.

Raskrinkane su te politike, djelomično smo i porazili. Cvijanović i Krišto bi naravno samo provodile naredbe Dodika i Čovića.

Ali mi se borimo za omjer 2 naprema 1 u korist države, u korist vladavine prava, demokratije, ljudskih prava i stvarnih evropskih vrijednosti, ne one koji neki evropski birokrati i skriveni fašisti propagiraju zajedno s Draganom Čovićem.

I moj dojam je, naročito tokom kampanje, jer svakodnevno pričam s građanima i građankama – da su ljudi sve to shvatili i da su odgovorniji od nekih političara u Sarajevu.

* Spomenuli ste Vladimira Putina. Ko želi da otruje Dodika pa, kako kaže, mora da nosi vodu i hranu kada dolazi u Sarajevo? Ili je reč o paranoji jer se previše druži sa ruskim prijateljima?

Nakon četiri godine neuspjeha i sramota u Sarajevu on svom glasačkom tijelu mora ponuditi neku zanimljivu priču. Moguće je i da su te ideje posljedica moskovskog zraka. U svakom slučaju to gluposti i očajnički potezi.

*Finiš je izborne kampanje u BiH. Oni koji su vas neretko kritikovali, danas otvoreno priznaju da ste sprečili raspad države BiH. Koje su još vaše prednosti u odnosu na protivkandidate?

Četiri godine vodili smo jednu drukčiju politiku – politiku okupljanja snaga koje su za Bosnu i Hercegovinu, za jaču državu, za ravnopravnost svih građana, za put u demokratske saveze a protiv ruskih interesa. Objektivni i pošteni ljudi to vide, neki i priznaju. Neki vide, ali se ne usuđuju priznati, zbog stranačkih interesa i kalkulacija. Razumljivo je i to.

Meni je najvažnije da to vide oni zbog kojih sve ovo i radim – građani i građanke Bosne i Hercegovine, ljudi koji hoće da žive i napreduju u miru, jednaki i različiti sa svim svojim identitetima.

Niko u građanskoj Bosni i Hercegovini neće biti manje vrijedan zato što je Srbin, Hrvat, Bošnjak, musliman, katolik, pravoslavac, Jevrej, ateista ili bilo šta drugo. Samo građanska država, samo puna jednakost štiti pojedinca sa svim njegovim identitetima.

Vodimo jednu drukčiju kampanju, ne ulazimo u sitne čarke, prihvatamo samo ozbiljnu borbu i borimo se dostojanstveno. Naš cilj je okupljati političke, akademske, nevladine i druge društvene snage koje dijele našu viziju – građanska Bosna i Hercegovina. Zato smo i pokrenuli nadstranačku inicijativu „Milion ljudi za građansku Bosnu i Hercegovinu“.

*Jeste li zadovoljni odzivom?

U Briselu su se lideri svih političkih stranaka obavezali da će šest mjeseci nakon formiranja vlasti pokrenuti razgovore o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine. Mi u tu priču nećemo ulaziti bez ideje, bez plana i, na kraju krajeva, bez podrške građana.

Zato nam treba milion potpisa, jer ima najmanje milion ljudi u Bosni i Hercegovinu koji su za normalnu, funkcionalnu i naprednu državu.

Zadovoljni smo odzivom građana. Naravno, predizborna je kampanja, ne usuđuju se svi otvoreno stati iza te inicijative, ali tu peticiju potpisuju i članovi i simpatizeri i drugih stranaka, ne samo naše Demokratske fronte. Ta inicijativa će nakon izbora još više zaživjeti.

*Generalno, šta očekujete od izbora?

Očekujem da građani i građanke Bosne i Hercegovine izaberu one politike za koje vjeruju da će im donijeti dobro. Jer u konačnici, nakon svih anketa i predviđanja, broji se samo ono što građani kažu na izborima. Od političkih stranaka lojalnih državi očekujem više širine, više strateškog pristupa a manje kalkulacija i sitnih interesa.

Dragan Čović - the king maker

Ukoliko bude u poziciji, on će uraditi sve što može da Bakir Izetbegović ode u opoziciju.



Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice i Udruženja građana Hrvatski narodni sabor nada se i sve radi na tome da nakon 2. oktobra bude "king maker".

King maker je onaj koji odlučuje o tome ko će biti u vlasti, a ko ide u opoziciju.

Ako je suditi po informacijama iz međunarodnih krugova, stvar je skoro pa gotova!

Ukoliko Čovićev blok i stranke okupljene oko Trojke budu imale natpolovičnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta entiteta F BiH, te HDZ osigura kontrolu nad entitetskim Domom naroda (Klubom Hrvata), "dil" je tu.

Međunarodni zvaničnici s kojima je Politicki.ba razgovarao u proteklom periodu vide takav ishod izbora.

A vidi ga i Zlatko Lagumdžija.

Nekadašnji predsjednik Socijaldemokratske partije BiH javno je prozvao aktuelno rukovodstvo te partije da kažu da neće sa HDZ-om.

"Neka lider SDP-a prije izbora izađe, ne sa parolom na predizbornom skupu na kojem je skupio 100 ljudi i to objavio na Facebooku, pred kamere sa potpisanim papirom, odlukom Glavnog odbora SDP-a da neće koalirati sa SDA, HDZ-om i SNSD-om. Neka to napišu", rekao je Zlatko Lagumdžija.

U nedavnom intervjuu za Klix.ba on je javno pozvao političare iz svoje bivše stranke.

Nisu mu odgovorili.

Lagumdžija je ustvrdio da je SDP napravio dil argumentirao i "ponašanjem i konkretnim djelovanjem SDP-a, pored onoga što znam o sastancima koje imaju na različitim nivoima".

Danas je Damir Arnaut, nosilac liste Naše stranke za Federalni parlament rezolutno odbacio koaliciju sa SDA.

Za HDZ uopće nije bio tako rezolutan, tokom svog istupa na N1.

Elmedin Konaković tokom nedavnog gostovanja na istoj toj medijskoj kući ustvrdio je kako ima "provjerene informacije iz diplomatskih i međunarodnih izvora da su SDA, HDZ i SNSD već dogovorili nastavak koalicije nakon izbora u oktobru".


"Oni su vrlo uigrani u slanju ovih poruka, poput Izetbegovićeve o prebrojavanju. U ovom trenutku Dodiku je ta izjava bila pravi lijek, reafirmacija Dodika u međunarodnim krugovima, animacija njegovih glasača itd. Dodik i Izetbegović su napravili novi dil i pokušat će izmjenama zaštititi jedni druge. Ostat će jedina opcija da Schmidt nametne izmjene”, rekao je Konaković u Danu uživo ove TV kuće.

No, sagovornici Politicki.ba iz međunarodne zajednice u BiH za takvo nešto ne znaju.

Ono što je nama rečeno iz zapadnih ambasada je da je upravo Konaković novi - budući federalni premijer.

"Postoji nepatvorena mržnja Čovića prema Bakiru Izetbegoviću. To je sasvim lično.

Mi smo tome svjedočili toliko puta.

Izetbegović ga prezire.

Bilo je jako puno mučnih trenutaka, trenutaka kada vidite da ne postoji niti jedan racionalni razlog što se ne bi mogli složiti. Ali prevladaju emocije.

Ako bude ikako u prilici da odlučuje, Čović mu neće dopustiti da bude u vlasti", reklo nam je više međunarodnih zvaničnika u BiH.

Oni jesu naklonjeni takvom scenariju.

Nije im baš jasno kako će funkcionirati takva nova federalna vlada, ali smatraju da će to otvoriti put ka pluralizaciji hrvatskog političkog bloka u BiH i označiti kraj HNS-a.

Ako još Čović ne bude predsjednik HDZ BiH, dobitak je višestruk!

"Stranci" u BiH očekuju (priželjkuju!) i da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sjede - Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Borjana Krišto.

A takvo nešto danas poželi i Dodik.

"Stranci" pak priželjkuju da on bude poražen od Jelene Trivić.

Niz istraživanja koje dobijaju sugeriraju takav ishod.

Ipak, sve će biti puno jasnije nakon 2. oktobra.

Str0nz wrote: ↑29/09/2022 20:26

Dragan Čović - the king maker

Ukoliko bude u poziciji, on će uraditi sve što može da Bakir Izetbegović ode u opoziciju.



Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice i Udruženja građana Hrvatski narodni sabor nada se i sve radi na tome da nakon 2. oktobra bude "king maker".

King maker je onaj koji odlučuje o tome ko će biti u vlasti, a ko ide u opoziciju.

Ako je suditi po informacijama iz međunarodnih krugova, stvar je skoro pa gotova!

Ukoliko Čovićev blok i stranke okupljene oko Trojke budu imale natpolovičnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta entiteta F BiH, te HDZ osigura kontrolu nad entitetskim Domom naroda (Klubom Hrvata), "dil" je tu.

Međunarodni zvaničnici s kojima je Politicki.ba razgovarao u proteklom periodu vide takav ishod izbora.

A vidi ga i Zlatko Lagumdžija.

Nekadašnji predsjednik Socijaldemokratske partije BiH javno je prozvao aktuelno rukovodstvo te partije da kažu da neće sa HDZ-om.

"Neka lider SDP-a prije izbora izađe, ne sa parolom na predizbornom skupu na kojem je skupio 100 ljudi i to objavio na Facebooku, pred kamere sa potpisanim papirom, odlukom Glavnog odbora SDP-a da neće koalirati sa SDA, HDZ-om i SNSD-om. Neka to napišu", rekao je Zlatko Lagumdžija.

U nedavnom intervjuu za Klix.ba on je javno pozvao političare iz svoje bivše stranke.

Nisu mu odgovorili.

Lagumdžija je ustvrdio da je SDP napravio dil argumentirao i "ponašanjem i konkretnim djelovanjem SDP-a, pored onoga što znam o sastancima koje imaju na različitim nivoima".

Danas je Damir Arnaut, nosilac liste Naše stranke za Federalni parlament rezolutno odbacio koaliciju sa SDA.

Za HDZ uopće nije bio tako rezolutan, tokom svog istupa na N1.

Elmedin Konaković tokom nedavnog gostovanja na istoj toj medijskoj kući ustvrdio je kako ima "provjerene informacije iz diplomatskih i međunarodnih izvora da su SDA, HDZ i SNSD već dogovorili nastavak koalicije nakon izbora u oktobru".


"Oni su vrlo uigrani u slanju ovih poruka, poput Izetbegovićeve o prebrojavanju. U ovom trenutku Dodiku je ta izjava bila pravi lijek, reafirmacija Dodika u međunarodnim krugovima, animacija njegovih glasača itd. Dodik i Izetbegović su napravili novi dil i pokušat će izmjenama zaštititi jedni druge. Ostat će jedina opcija da Schmidt nametne izmjene”, rekao je Konaković u Danu uživo ove TV kuće.

No, sagovornici Politicki.ba iz međunarodne zajednice u BiH za takvo nešto ne znaju.

Ono što je nama rečeno iz zapadnih ambasada je da je upravo Konaković novi - budući federalni premijer.

"Postoji nepatvorena mržnja Čovića prema Bakiru Izetbegoviću. To je sasvim lično.

Mi smo tome svjedočili toliko puta.

Izetbegović ga prezire.

Bilo je jako puno mučnih trenutaka, trenutaka kada vidite da ne postoji niti jedan racionalni razlog što se ne bi mogli složiti. Ali prevladaju emocije.

Ako bude ikako u prilici da odlučuje, Čović mu neće dopustiti da bude u vlasti", reklo nam je više međunarodnih zvaničnika u BiH.

Oni jesu naklonjeni takvom scenariju.

Nije im baš jasno kako će funkcionirati takva nova federalna vlada, ali smatraju da će to otvoriti put ka pluralizaciji hrvatskog političkog bloka u BiH i označiti kraj HNS-a.

Ako još Čović ne bude predsjednik HDZ BiH, dobitak je višestruk!

"Stranci" u BiH očekuju (priželjkuju!) i da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sjede - Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Borjana Krišto.

A takvo nešto danas poželi i Dodik.

"Stranci" pak priželjkuju da on bude poražen od Jelene Trivić.

Niz istraživanja koje dobijaju sugeriraju takav ishod.

Ipak, sve će biti puno jasnije nakon 2. oktobra.

https://politicki.ba/politika/dragan-co ... aker/25926

patriot_bih wrote: ↑29/09/2022 12:19 Baš 500? Jesi ih ti sve izbrojao?

Lex77 wrote: ↑30/09/2022 10:33

Str0nz wrote: ↑29/09/2022 20:26

https://politicki.ba/politika/dragan-co ... aker/25926

Majko mila. Koje su to gadosti.
Meni je zanimljivo kako su se svi ušutili oko Komšića. Pitam se jeli to zato što su se pomirili s njegovim izborom ili zato što nešto drugo kuhaju.

Black swan wrote: ↑30/09/2022 13:55

patriot_bih wrote: ↑29/09/2022 12:19 Baš 500? Jesi ih ti sve izbrojao?

bila je vijest o tome na hrvatskim medijima čiji rejting nabija bosanska dijaspora iz zemalja gdje je klik pola marke

kad klikneš na fejsu na neku objavu vidiš sve podatke
15 sekundi posla

nije ni bitno je li oko 500 ili 550

i nije to poanta upisa

Str0nz wrote: ↑30/09/2022 15:46
Isto vazi za narod, koliko vidim mnogi su spremni glasati za NIP/SBB/PDA/NES, cak i NS, koji sa zadovoljstvom prizeljkuju Scmidtovu odluku i pad Komsica.

patriot_bih wrote: ↑30/09/2022 16:26

Black swan wrote: ↑30/09/2022 13:55

bila je vijest o tome na hrvatskim medijima čiji rejting nabija bosanska dijaspora iz zemalja gdje je klik pola marke

kad klikneš na fejsu na neku objavu vidiš sve podatke
15 sekundi posla

nije ni bitno je li oko 500 ili 550

i nije to poanta upisa

Znači ti si admin tih toksičnih medija?

Ko je god kliknuo taj je "bošnjački hejter"?

Black swan wrote: ↑30/09/2022 18:25

patriot_bih wrote: ↑30/09/2022 16:26

Znači ti si admin tih toksičnih medija?

Ko je god kliknuo taj je "bošnjački hejter"?

Pa bosnjaci ovdje pricaju kako su citali na herceg bosni na poskoku...ja tamo nisam bio 4 5 godina
Ti im nabijas rejting i tebi slicni
Hrvata nema dovoljno da bi nabili posjecenost poskoku da bude medju 500 najposjecenijih medija u bih

Tyke wrote: ↑30/09/2022 23:20 Ucinilo mi se veceras da sam vidio Nenada Canka u Tuzli, sjedi u kaficu u centru grada sa Dejanom Pavicem iz "Gradjanska snaga" (nova partija) i jos njih par, nisam vidio ko je jos u drustvu.

Mozda i grijesim, ali u prolazu mi se bas Canak ucinio sa njima.