Dragi moji ateisti, vidi se da vas puno više krasi samopouzdanje od znanja; što jednom čini mi se Fato ubaci: 'manje znanja, više samopouzdanja.
Pogledaj ovu laž i podmetanje, kao da sam ja rekao:
shbc wrote:
...Vodu ne piju samo zlocinci, ali svi komunisti i ateisti su zlocinci...
Pa ovu logiku:
Hakiz wrote:
Kako mi, ateisti, kažemo da nema boga, time kažemo da bog nije stvorio svemir. To ne znači da znamo kako je svemir nastao.
Dakle, ne znamo kako je svemir nastao, ali Bog ga sigurno nije stvorio. Fascinantno zaključivanje.
Ali kroz sav period dominacije Crkve u srednjem 'mračnom' vijeku, nije stradao niti jedan naučnik za razliku od francuskih ateističkih refolucionara od kojih je na giljotini završio i stradao slavni kemičar, utemeljitelj moderne kemije, Antoine Laurent Lavoisier.
A evo još malo za informaciju ateistima, kako je Crkva 'gušila nauku', da ne misle da napredak nauke, kulture…, općenito civilizacije, da ne počinje s njima i s Francuskom revolucijom, već da je Crkva i mnogo ranije u širenju znanja na svim područjima ljudskog djelovanja odigrala izuzetno važnu ulogu. Evo samo na primjeru razvitka univerziteta.
Ustanova univerziteta kakvu danas poznajemo, zajedno s pripadajućim fakultetima, predmetima, ispitima i diplomama, kao i razlikovanje preddiplomskog i diplomskog studija, nastala je upravo u srednjovjekovnome svijetu. Ove ustanove spontano su se pojavile u različitim gradovima u Europi kao što su Bologna, Pariz i Oxford, još prije 1200. godine. Do 1500. godine bilo ih je više od šezdeset na cijelom kontinentu, a otprilike trideset posto curriculuma na srednjovjekovnim univerzitetima obuhvaćalo je predmete vezane uz studije prirodnih nauka. Ovo je bitan faktor u historiji razvitka nauke.. Nastanak velikoga broja univerziteta između godine 1200. i 1500. omogućilo je stotinama hiljada studenata studiranje nauke, i to u grčko-arapskoj tradiciji.
Na ovim univerzitetima koje je Crkva gradila i novčano uzdržavala, rođene su prve ustanove za učenje i istraživanje nauke i medicine u obliku koji u nekom smislu postoji i danas (Shank, 2009).
Srednjovjekovni univerziteti koje je Crkva doslovno izmislila i utemeljila, nisu samo koristili znanje stečeno iz antike, nego i iz ranih srednjovjekovnih islamskih izvora.
Akademski programi imali su čvrst ustroj kroz koji su polaznici stjecali formalno obrazovanje u sedam vještina, podijeljene u tzv. quadrivium (matematika, geometrija, glazba i astronomija) i u trivium (gramatika, retorika i logika). Ovdje se vidi važnost koja je u quadriviumu dana matematici, jer je matematika bila temelj za budući razvitak naučnog istraživanja na svim univerzitetima u Europi. Na ovim srednjovjekovnim univerzitetima čak se i teologija mogla studirati tek nakon što su se svladali predmeti matematika i prirodna filozofija.
Prema brojkama koje je američki historičar M. Shank iznio u svojim istraživanjima, nakon 1360. godine je samo na njemačkim univerzitetima više od četvrt milijuna studenata steklo visoku izobrazbu, pa bi se teško moglo reći da je srednji vijek bio neko „mračno doba“ gdje nauka, po ateistima uopće nije ni postojala.
No, mislim da ateistima ipak ovo neće ništa značiti, jer entropija koju producira ateizmom, te confirmation bias čine čuda.