sta fali bosni ? ima stariju tradiciju nego sad ovaj novi izrael
de mi reci 1900 god. koji je narod zivio u palestini?[/quote]
--------------------------------------------------------------
ha,ha naučio lekciju,dugo ti trebalo da nađeš.sada kada ti još pojasnim,da Hazarima nije stigla religija ognjem i mačem,nego vjera i da su propašću svoga carstva mnogi otišli po Evropi.Promjenili ime? Pa rekoh ti,prokontaj ko je u Bosni mjenjao ime iz religioznih razloga.Samo konstatujem,da ne prevodiš na teren mržnje.Teško shvataš pitanja i aluzije i mješaš pojam,religije,vjere,nacije,naroda,države.U Palestini 1900g nisu živjeli Palestinci,niti je bilo Palestine,niti je bila ovolicna.Hajde malo proguglaj,pa se opet javi.[/quote]
Palestina je istorijski region koji danas predstavlja sastavni dio Jordana, Egipta i Izraela. Do 1947. godine bio je poznat kao Palestina. Gaza je mala teritorija od svega 362 kvadratna kilometra u kojoj živi nešto više od milion i po stanovnika. Izloženo konstantnim napadima od strane Izraela, arapsko stanovništvo se povlačilo sa ostalih palestinskih teritorija u predio Gaze, pa otuda razlog ovako guste naseljenosti. Današnji stanovnici Gaze su uglavnom potomci izbjeglica iz 1948. i 1967. godine. Nakon poraza 1967. godine, Gaza je pod stalnom okupacijom Izraela. Od tada, ni ljudi niti bilo koja vrsta robe ne mogu ući u pojas Gaze bez izraelske kontrole. Voda, vazduh i kopno su pod totalnom izraelskom kontrolom i blokadom. Ovako opasana morem sa jedne strane, Egiptom u dužini od 14 km (prijelaz Rafa) sa druge strane i Izraelom sa treće, Gaza je prepuštena u nemilost samoj sebi. Hronološki i istorijski događaji vezani za Palestinu su se kretali sljedećim tokom.
Godine 1896. Teodor Hezl u svojoj knjizi „Jevrejska država“ daje prijedlog za osnivanje jevrejske države u Argentini ili Palestini. Cionisti su iskoristili vjerska osjećanja religioznih Jevreja te su 1906. godine krenuli u projekat osnivanja Izraela u Palestini. Nešto ranije su počela prva doseljavanja Jevreja u Palestinu, tako da već 1881. godine imamo takve pojedinačne slučajeve. Godine 1914. u Palestini je živjelo 60.000 Jevreja, što je iznosilo tek oko 9% od ukupnog broja stanovnika.
Balfurova deklaracija
Godine 1916. dolazi do tajnog sporazuma između V. Britanije i Francuske (tzv. Sajks- Piko sporazum) o podjeli bliskoistočnog dijela Osmanlijskog carstva, tako da je Francuska preuzela Liban i Siriju, a V. Britanija Jordan i Irak. Palestina dobija međunarodnu upravu. Istina je da V. Britanija već u decembru 1917. de fakto okupira Palestinu i upravlja njome. Prije okupacije lord Artur Balfur piše pismo predsjedniku cionističkog pokreta u kojem ga obavještava da britanska vlada prihvata cionistički plan o formiranju jevrejske države na tlu Palestine. Taj dokument je poznat kao „Balfurova deklaracija“. Od tada počinje nagli rast broja doseljenih Jevreja u Palestinu. Arapi se sa time ne slažu, jer doseljenici otimaju njihovu zemlju, kuće i imovinu. Uništavaju sve što podsjeća na domaće arapsko stanovništvo. Ubijaju, pale i žare. Kako je vrijeme prolazilo nasrtaji na Arpe su bivali žešći, podmukliji, perfidniji, bez ikakvih moralnih i ljudskih skrupula i ograničenja. Moto „spržene zemlje“ je bio na djelu. Trebalo je ostaviti Palestinu bez stanovnika, tj. pripremiti zemlju bez naroda za narod bez zemlje.
Godine 1929. dolazi do prvog ozbiljnog sukoba između Arapa i Jevreja. Svi sljedeći sukobi su bili mnogo žešći sa hiljadama nevinih žrtava i uništenom infrastrukturom.
Godine 1947. V. Britanija odustaje od mandata nad Palestinom i predaje ovo pitanje u ruke UN. Rezolucijom br. 181, od 29.11.1947. god, UN dijele Palestinu na dva dijela, arapski i jevrejski, a područje Kudsi-šerifa, tzv. Jerusalima, odlazi pod međunarodni nadzor. Jevrejska država, prema tom planu, imala je 55% teritorije uključujući i pustinju Negev. U toj državi je tada bilo 498.000 Jevreja i 325.000 Arapa. Arapska država obuhvatala je, po tom planu, 45% teritorija Palestine sa 807.000 Arapa i 10.000 Jevreja. Kudsi-šerif kao zasebna cjelina imao je 105.000 Arapa i 100.000 Jevreja.
Šestodnevni rat