Forum Klix.ba

InfraRedRidinghood wrote: Negdje moramo staviti TOČKU NA U

stavi dvije na U i bicesh blizu I

asesoar dekorativno-popratna zajebancija manje upotrebne vrijednosti lakshe asesoar ocam'

Neznam je l bilo do sada al zasto se kaze

zubA a ne zubI (mnozina)

to mi nesto dodje kao

nogA a ne nogU (ova prva varijanta u hercegovini, al mi je skroz bezze)

Hvala za odgovor

Motokultivator wrote:Neznam je l bilo do sada al zasto se kaze

zubA a ne zubI (mnozina)

to mi nesto dodje kao

nogA a ne nogU (ova prva varijanta u hercegovini, al mi je skroz bezze)

Hvala za odgovor

Jeste, jeste u pravu si. I ja èujem nekad da ka¾u da vole Dina Merlina...

Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?

Svakako. U pitanju je potpuno nepotrebno prenošenje engleske konstrukcije u naš jezik.

sulesavic wrote:

ProS wrote:podcijeniti ili potcijeniti

Parovi po zvučnosti

b-p

g-k

d-t

đ-ć

ž-š

z-s

dž-č

f, h i c su bezvučni i nemaju svoje parnjake.

Kada se nađu zvučni i bezvučni jedan do drugog, prvi se mijenja u svoj parnjak.

Prema tome - potcijeniti (pod+cijeniti).

Prema Pravopisu bosanskoga jezika, Senahid Halilović.

a da malo bacis pogled na ovo

JEDNAČENJA (ASIMILACIJE) SUGLASNIKA
JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI

Do jednačenja dolazi kada se dva suglasnika različita po zvučnosti nađu jedan pokraj drugoga.

Z + B > BB

rob + stvo – ropstvo
uz + put – usput

B + Z > ZZ

svat + ba – svadba
naruč + ba – narudžba


Ne provodi se u:
suglasničke skupine dc, dč, dć, ds, dš (podcijeniti, odčitati, predstava, podšišati)
složenice s ispod/iznad (iznadprosječan, ispodprosječan)
druge složenice kada je to potrebno radi jasnoće (podtekst, postdiplomski, nadtrčati)

Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?

Mislim da je u pitanju uticaj drugog jezika(germanskog) i da se radi o losem prevodu.Kod nas se odluke donose.

fantom slobode wrote:

Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?

Mislim da je u pitanju uticaj drugog jezika(germanskog) i da se radi o losem prevodu.Kod nas se odluke donose.

fantom slobode, na koji drugi jezik mislis? i engleski i njemacki su germanski jezici. Utjecaj njemackog ne moze biti jer Nijemci odluku "pogadjaju" ("eine Entscheidung treffen"), ovo je tipicna engleska fraza prenesena u nas jezik.

Ovome je mjesto ovdje, prebacih s ekonomije.

Aorist - skoro proslo svrseno vrijeme.
Oznacava radnju koja se desila u bliskoj proslosti...

Glagol BITI u aoristu je BIJAH.
npr. Ja bijah tamo. Bijah mnogo glup.

Uz prvo lice jednine se glagol BITI pise kao BIH, uz ostale kao BI.
1. Ja bih mu dao posao.
2. Ti bi mu dao posao
3. On bi mu dao posao.
4. Mi bi (smo) mu dali posao.
5. Vi bi (ste) mu dali posao.
6. Oni bi mu dali posao.

Smo/ste je skraceni oblik glagola JESAM (JESMO/JESTE). U izricnom obliku nije ih pogresno koristiti, ali nije potrebno. Koriste se najcesce za formiranje upitnog oblika. Npr. Da li bi ste mu dali posao.

qq!
Je l' ti to ozbiljno??? Niđe veze!

a) Bijah je IMPERFEK(A)T, kakav aorist!
b) ispravno je bih, bi, bi bismo, biste, bi; pogrešno je bi smo, bi ste)

horns&drums wrote:Bakterija je sejtan baja koja zivi u havi i ako udje u insana i ufati
furseta, ne odes li za heftu kod hecima, ne gine ti dzenaza.

Ja znam malo drugaciju verziju...

Bakterije su ti mali hajvancici koji zive u havi, i ako unidju u hinsana, hinsan bude hasta...i nije li ti hecima - za heftu ti je dzenaza

Hejbet ih je u havi,a hecimi ih plaho vole jer od njih imaju hajra.

Poziv svim gramaticarima - pitanje je kako se zove muski stanovnik planete Merkur?

walkabout wrote:Poziv svim gramaticarima - pitanje je kako se zove muski stanovnik planete Merkur?

Valjda Merkuraga a zenski Merkuraginica

walkabout wrote:Poziv svim gramaticarima - pitanje je kako se zove muski stanovnik planete Merkur?

Merkurijanac?

Merkurlija

Pa hebo ha patak zar neko zivi gore? Jel ovo trik pitanje

Najduzi odgovor dosad koji sam cuo - Merkuralijanac !

Posto je tema gramatika i pravopis, molim strucnu i kompetentnu osobu za objasnjenje razlike znacenja rijeci:
povezan / uvezan
premijestiti / izmijestiti
takodjer, da li zbirna imenica >roba< moze imati mnozinu?
Unaprijed hvala.

zrikavac48 wrote:Posto je tema gramatika i pravopis, molim strucnu i kompetentnu osobu za objasnjenje razlike znacenja rijeci:
povezan / uvezan
premijestiti / izmijestiti
takodjer, da li zbirna imenica >roba< moze imati mnozinu?
Unaprijed hvala.

Jesam lingvist, nisam strucnjak za nas jezik, ali pokusacu objasniti razliku u znacenju. "Povezan" teziste stavlja na vezu, znaci neki subjekt je povezan s drugim subjektom, ali nije bezuslovno i njegov dio. "Uvezan" vec implicira da je neki subjekt postao dijelom odredjene sredine, znaci uvezan je u nju. "Premjestiti" i "izmjestiti" imaju jako deikticko znacenje, znaci prostorno se odredjuju. Premijesta se nesto u okviru jednog omedjenog prostora (soba, zemlja, planeta), a izmjesta iz jednog omedjenog prostora u drugi (izmjestanje iz opkoljenog sarajeva). Roba moze imati mnozinu ukoliko je klasificirana, recimo roba siroke potrosnje, roba za izvoz pa su to razlicite robe. Inace, podjela na zbirne, gradivne i ne znam kakve ti ne imenice je u lingvistici prevazidjena, osnovni kriterij za jedninu i mnozinu je brojivost.

Eto, sad moze i jedan bosanista/srbista/kroatista da kaze svoje strucnno misljenje ili dopuni ovo moje piskaranje...

metastasio wrote:

zrikavac48 wrote:Posto je tema gramatika i pravopis, molim strucnu i kompetentnu osobu za objasnjenje razlike znacenja rijeci:
povezan / uvezan
premijestiti / izmijestiti
takodjer, da li zbirna imenica >roba< moze imati mnozinu?
Unaprijed hvala.

Jesam lingvist, nisam strucnjak za nas jezik, ali pokusacu objasniti razliku u znacenju. "Povezan" teziste stavlja na vezu, znaci neki subjekt je povezan s drugim subjektom, ali nije bezuslovno i njegov dio. "Uvezan" vec implicira da je neki subjekt postao dijelom odredjene sredine, znaci uvezan je u nju. "Premjestiti" i "izmjestiti" imaju jako deikticko znacenje, znaci prostorno se odredjuju. Premijesta se nesto u okviru jednog omedjenog prostora (soba, zemlja, planeta), a izmjesta iz jednog omedjenog prostora u drugi (izmjestanje iz opkoljenog sarajeva). Roba moze imati mnozinu ukoliko je klasificirana, recimo roba siroke potrosnje, roba za izvoz pa su to razlicite robe. Inace, podjela na zbirne, gradivne i ne znam kakve ti ne imenice je u lingvistici prevazidjena, osnovni kriterij za jedninu i mnozinu je brojivost.

Eto, sad moze i jedan bosanista/srbista/kroatista da kaze svoje strucnno misljenje ili dopuni ovo moje piskaranje...

Evo kako vidim znacenja ovih rijeci (nisam lingvist):

povezan - pridjev za one koji su u vezi sa drugima, a istog/slicnog su nivoa/znacenja
uvezan - pridjev za one (manjeg nivoa/znacenja) koji su u vezi sa drugim koji su viseg nivoa/znacenja
premjestiti - pomjeriti sa jednog mjesta na drugo (obicno istog nivoa/znacenja) gdje su veze onoga sto se premjesta i mjesta gdje se nalazi relativno slabe ili nevazne
izmjestiti - pomjeriti sa jednog mjesta na drugo gdje su veze onoga sto se izmjesta i mjesta gdje se nalazi relativno jake i/ili vazne

I jedno pitanje od mene: Koja je mnozina od imenice "lov"?

walkabout wrote: I jedno pitanje od mene: Koja je mnozina od imenice "lov"?

Lovovi.

walkabout wrote:Poziv svim gramaticarima - pitanje je kako se zove muski stanovnik planete Merkur?

Merkurijanac.

Jah, eto... Merkuritinac - pa ti razmišljaj.

elSaik wrote:

walkabout wrote: I jedno pitanje od mene: Koja je mnozina od imenice "lov"?

Lovovi.

To je prvo sto sam i ja pomislio (slicno kao krov-krovovi) ali mi to tako strano zvuci - a nisam nikada cuo da je ovu rijec neko koristio, bilo u govoru bilo u nekom pisanom tekstu.
Molio bih ako neko ima malo podrobnije objasnjenje/misljenje.

PS. A u vezi Merkura - ko zna deminutiv ?

Da li neko zna, koja je najduza rijec kod nas i koliko ima slova ?

Mozda je nekada neko isto pitao ali ne zamjerite mi na propustenom.