stavi dvije na U i bicesh blizu IInfraRedRidinghood wrote: Negdje moramo staviti TOČKU NA U![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
asesoar
Jeste, jeste u pravu si. I ja èujem nekad da ka¾u da vole Dina Merlina...Motokultivator wrote:Neznam je l bilo do sada al zasto se kaze
zubA a ne zubI (mnozina)
to mi nesto dodje kao
nogA a ne nogU (ova prva varijanta u hercegovini, al mi je skroz bezze)
Hvala za odgovor
Svakako. U pitanju je potpuno nepotrebno prenošenje engleske konstrukcije u naš jezik.Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?
a da malo bacis pogled na ovosulesavic wrote:Parovi po zvučnostiProS wrote:podcijeniti ili potcijeniti
b-p
g-k
d-t
đ-ć
ž-š
z-s
dž-č
f, h i c su bezvučni i nemaju svoje parnjake.
Kada se nađu zvučni i bezvučni jedan do drugog, prvi se mijenja u svoj parnjak.
Prema tome - potcijeniti (pod+cijeniti).
Prema Pravopisu bosanskoga jezika, Senahid Halilović.
Mislim da je u pitanju uticaj drugog jezika(germanskog) i da se radi o losem prevodu.Kod nas se odluke donose.Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?
fantom slobode, na koji drugi jezik mislis? i engleski i njemacki su germanski jezici. Utjecaj njemackog ne moze biti jer Nijemci odluku "pogadjaju" ("eine Entscheidung treffen"), ovo je tipicna engleska fraza prenesena u nas jezik.fantom slobode wrote:Mislim da je u pitanju uticaj drugog jezika(germanskog) i da se radi o losem prevodu.Kod nas se odluke donose.Jessie B wrote:Od jutros me proganja neka reklama koju sam cula i ne mogu da izbacim iz glave pitanje...
Naime, zavrsava porukom "Napravite dobru odluku" pa posto ja samo "donosim" odluke zanima me opravdanost koristenja navedene konstrukcije u nasem jeziku...ili se samo radi o losem prijevodu..."to make a good decision"?
qq!Aorist - skoro proslo svrseno vrijeme.
Oznacava radnju koja se desila u bliskoj proslosti...
Glagol BITI u aoristu je BIJAH.
npr. Ja bijah tamo. Bijah mnogo glup.
Uz prvo lice jednine se glagol BITI pise kao BIH, uz ostale kao BI.
1. Ja bih mu dao posao.
2. Ti bi mu dao posao
3. On bi mu dao posao.
4. Mi bi (smo) mu dali posao.
5. Vi bi (ste) mu dali posao.
6. Oni bi mu dali posao.
Smo/ste je skraceni oblik glagola JESAM (JESMO/JESTE). U izricnom obliku nije ih pogresno koristiti, ali nije potrebno. Koriste se najcesce za formiranje upitnog oblika. Npr. Da li bi ste mu dali posao.
Ja znam malo drugaciju verziju...horns&drums wrote:Bakterija je sejtan baja koja zivi u havi i ako udje u insana i ufati
furseta, ne odes li za heftu kod hecima, ne gine ti dzenaza.
Jesam lingvist, nisam strucnjak za nas jezik, ali pokusacu objasniti razliku u znacenju. "Povezan" teziste stavlja na vezu, znaci neki subjekt je povezan s drugim subjektom, ali nije bezuslovno i njegov dio. "Uvezan" vec implicira da je neki subjekt postao dijelom odredjene sredine, znaci uvezan je u nju. "Premjestiti" i "izmjestiti" imaju jako deikticko znacenje, znaci prostorno se odredjuju. Premijesta se nesto u okviru jednog omedjenog prostora (soba, zemlja, planeta), a izmjesta iz jednog omedjenog prostora u drugi (izmjestanje iz opkoljenog sarajeva). Roba moze imati mnozinu ukoliko je klasificirana, recimo roba siroke potrosnje, roba za izvoz pa su to razlicite robe. Inace, podjela na zbirne, gradivne i ne znam kakve ti ne imenice je u lingvistici prevazidjena, osnovni kriterij za jedninu i mnozinu je brojivost.zrikavac48 wrote:Posto je tema gramatika i pravopis, molim strucnu i kompetentnu osobu za objasnjenje razlike znacenja rijeci:
povezan / uvezan
premijestiti / izmijestiti
takodjer, da li zbirna imenica >roba< moze imati mnozinu?
Unaprijed hvala.
Evo kako vidim znacenja ovih rijeci (nisam lingvist):metastasio wrote:Jesam lingvist, nisam strucnjak za nas jezik, ali pokusacu objasniti razliku u znacenju. "Povezan" teziste stavlja na vezu, znaci neki subjekt je povezan s drugim subjektom, ali nije bezuslovno i njegov dio. "Uvezan" vec implicira da je neki subjekt postao dijelom odredjene sredine, znaci uvezan je u nju. "Premjestiti" i "izmjestiti" imaju jako deikticko znacenje, znaci prostorno se odredjuju. Premijesta se nesto u okviru jednog omedjenog prostora (soba, zemlja, planeta), a izmjesta iz jednog omedjenog prostora u drugi (izmjestanje iz opkoljenog sarajeva). Roba moze imati mnozinu ukoliko je klasificirana, recimo roba siroke potrosnje, roba za izvoz pa su to razlicite robe. Inace, podjela na zbirne, gradivne i ne znam kakve ti ne imenice je u lingvistici prevazidjena, osnovni kriterij za jedninu i mnozinu je brojivost.zrikavac48 wrote:Posto je tema gramatika i pravopis, molim strucnu i kompetentnu osobu za objasnjenje razlike znacenja rijeci:
povezan / uvezan
premijestiti / izmijestiti
takodjer, da li zbirna imenica >roba< moze imati mnozinu?
Unaprijed hvala.
Eto, sad moze i jedan bosanista/srbista/kroatista da kaze svoje strucnno misljenje ili dopuni ovo moje piskaranje...
To je prvo sto sam i ja pomislio (slicno kao krov-krovovi) ali mi to tako strano zvuci - a nisam nikada cuo da je ovu rijec neko koristio, bilo u govoru bilo u nekom pisanom tekstu.elSaik wrote:Lovovi.walkabout wrote: I jedno pitanje od mene: Koja je mnozina od imenice "lov"?