Najbitniji Bosnjak

[odr0n]

Bošnjani-Bošnjaci-Bosanci sve je to isto samo se kroz historiju naziv malo mijenjao s tim da je jos uvijek ostalo prisutno Bošnjak.

Bošnjak-stanovnik BIH bez obzira na vjeru.
Bosanac-stanovnik BIH bez obzira na vjeru.

I sad koja je ovdje razlika osim u nazivu?

Danas to vise nije tako! jel to pokusavas bosnjacima da otmes ime,da opet budu samo Muslimani? nece moci!

Bosnjak-islam-Bosanski

U BIH zive Bosnjaci Srbi i hrvati a svi oni su Bosanci i Hercegovci(po drzavljanstvu

i molim da se prestane o tome,ima tema za to,ovo je tema najbitinij Bosnjak!

Opet lupetaš i negiraš jasne činjenice identiteta Bošnjaka još od Osmanlija, a to je islamska vjeroispovjest, sve ostale kombinacije su doslovno mješanje kruški i jabuka, te negiranje jedinstvenog nacionalnog identiteta Bosanaca i Hercegovaca neovisno o korijenima.

[Fudo Bosna]

Moze biti, ali na popisu ce ateista biti ispod 10%,u Srbiji ih bilo 1,5% ,u Hrvatskoj 3%,nema sanse da ce u Bosni biti 20%

mozda su ljudi sekularni ali kad ih pitas kazu svoju vjeru, i ako malo ili nikako ne praktikuju

Da mislim da si u pravu, znatno manje će se ljudi izjasniti agnosticima i ateistima od stvarnog broja, bez obzira na njihovo istinsko intimno opredjeljenje, po tome ni bošnjački atesisti nisu izuzetak! Ali to je već bosanski i ex Yu sindrom u kome je etničko= vjersko ...

[EverlasTT]

Dzemal Bijedic, svojim sinovima dao srpska imena kako bi se uvukao u supak velikosrpskim komunistima. Eto koliko je on bio muslimanki politicar, toliko da je bio spreman odreci se nasih imena i prekristiti djecu za ime partije. FUJ

[Only1]

Bez Bosnjaka, ne bi bilo ni Bosne ni Bosanaca.

[uglavnomja]

Dzemal Bijedic, svojim sinovima dao srpska imena kako bi se uvukao u supak velikosrpskim komunistima. Eto koliko je on bio muslimanki politicar, toliko da je bio spreman odreci se nasih imena i prekristiti djecu za ime partije. FUJ

koliko znam jedan se zove dragan.
i to nije srpsko nego slavensko ime, ima korijen u rijeci drag.
u mostaru masa muslimana ima djecu koji se zovu dragi i mili.

nidje veze

kako se lako ogranicenost pretvori u mrznju, i onda sljedeci koraci, prema dnu ljudskog bitka.

[theTruePath]

Dzemal Bijedic, svojim sinovima dao srpska imena kako bi se uvukao u supak velikosrpskim komunistima. Eto koliko je on bio muslimanki politicar, toliko da je bio spreman odreci se nasih imena i prekristiti djecu za ime partije. FUJ

koliko znam jedan se zove dragan.
i to nije srpsko nego slavensko ime, ima korijen u rijeci drag.
u mostaru masa muslimana ima djecu koji se zovu dragi i mili.

nidje veze

kako se lako ogranicenost pretvori u mrznju, i onda sljedeci koraci, prema dnu ljudskog bitka.

Slavensko neslavensko to su kod nas srpska imena

[uglavnomja]

kaze mater kceri: je li ti to dragan Muzafer ? i to je ok.
ali ako je dragan Dragan




rijec je izvedenica NASEG jezika, lijepa rijec, oznacava nesto pozitivno.

[theTruePath]

i slobodan je,kao i ratko

znam ja da je iz naseg jezika,ipak kod nas se koristi kod srpskog naroda ,i zna se to,sve drugo je suvisno spominjati

imamo mi nasa slavenska imena tipa zlatija ,zlata

[uglavnomja]

cek malo, a dragi i mili ako se prezivaju hadzialijagic, to je ok
tad nije srpsko ime

i ono nema ni jedan hrvat ili makedonac ili, gluhobilo, mijesani, dragan

[theTruePath]

ja prvi put cujem za dragi i mili,ta imena su takodjer 100% nastala u Yugi

i bezveze kolutas ocima

[uglavnomja]

ja prvi put cujem za dragi i mili,ta imena su takodjer 100% nastala u Yugi

i bezveze kolutas ocima

aaa nista prije alije nije postojalo

ni muslimani, ni imena, cak ni mostar i tradicija

s kim ja pokusavam razgovarati

[theTruePath]

Postojalo itekako

[kojetou]

To bi važilo da kao što rekoh, muslimani u Osmanskom dobu ili zadnjem ratu nisu posvojili termin Bošnjaka samo za sebe, znači nova definicija Bošnjaka je temeljena na islamskoj vjeroispovjesti.

Pa naravno da je temeljna na Islamskoj vjeroispovijesti zato sto su druge dvije religijekse skupine (katolici i pravoslavi) asimilirani u srpsku i hrvatsku nacionalnu ideju prije 150 godina. To je dakle irreversibilan proces. Ostaje na nama da gradimo Bosnjastvo kao sekularnu nacionalnu ideologiju a to ce se poceti desavati kada Bosnjaci budu demografski dovoljno jaki u Bosni. Po mom skromnom misljenju; to je kada predju nekih 60 -65% od ukupnog stanovnistva...

Tada ce se sve vise poceti usudjivati da napuste ovo defanzivno Bosnjastvo koje se profilira preko religije i sve ce vece biti masa koja zeli narodni preporod dok se ne doceka trenutak kada ce se taj preporod i realizovati ili poceti realizovati jer je to svakako revolucioran proces. Ovaj proces koji traje dok ne dodjemo do prvih pocetaka nacionalnog preproda je svakako mnogo duzi.

[theTruePath]

sad i kontam zasto su albanci ili turci to prosli vec prije 100 godina,bosnjaci moraju preci 66%,to je ona granica do ogromne vecine,a koja je potrebna da bi nestao strah od asimilacije i nestanka,tad se moze zapostaviti vjera i poceti raditi na narodnom budjenju

Bosnjaci s 44% ne mogu nista uraditi,i ovaj sljedeci popis ce pokazati Bosnjake ispod 50%(zbog ostalih) ali ce pripadnici islamske vjere biti oko 55%,ali to opet na papiru nista ne znaci,mogu oni biti i albanci ,i turci i kinezi(i ako znamo da su uglavnom muslimani bosnjaci)

zato bi nam bilo potrebno bosnjaka preko 50% ali nece biti

[Samir_01]

cek malo, a dragi i mili ako se prezivaju hadzialijagic, to je ok
tad nije srpsko ime

i ono nema ni jedan hrvat ili makedonac ili, gluhobilo, mijesani, dragan

Ne glupiraj se majke ti... preko 90% Dragana u Bosni su Srbi i Hrvati...

Bosnjaci koji su vecinom muslimani ne koriste ta imena i gotovo.

Ja osim jezika sa slavenskim narodima nista zajednicko nemam niti zelim da imam.

[Gojeni H]

cek malo, a dragi i mili ako se prezivaju hadzialijagic, to je ok
tad nije srpsko ime

i ono nema ni jedan hrvat ili makedonac ili, gluhobilo, mijesani, dragan

Ne glupiraj se majke ti... preko 90% Dragana u Bosni su Srbi i Hrvati...

Bosnjaci koji su vecinom muslimani ne koriste ta imena i gotovo.

Ja osim jezika sa slavenskim narodima nista zajednicko nemam niti zelim da imam.

+1

[Gojeni H]

Dzemal Bijedic, svojim sinovima dao srpska imena kako bi se uvukao u supak velikosrpskim komunistima. Eto koliko je on bio muslimanki politicar, toliko da je bio spreman odreci se nasih imena i prekristiti djecu za ime partije. FUJ

koliko znam jedan se zove dragan.
i to nije srpsko nego slavensko ime, ima korijen u rijeci drag.
u mostaru masa muslimana ima djecu koji se zovu dragi i mili.

nidje veze

kako se lako ogranicenost pretvori u mrznju, i onda sljedeci koraci, prema dnu ljudskog bitka.

Puna bosnjacka historija Dragana i Zorana.
Ali posto smo mi bosnjacki nacionalisti nenacitani, ti ces nam kao intelektualac navesti barem jednog prije idile komunisticke drzave.

[theTruePath]

Moj izbor

1.Alija Izetbegovic
2.Kulin ban
3.Husein beg Gradascevic

[theTruePath]

Neki drugi poznati Bosnjaci :

Nasuh Matrakči bio najslavniji Bošnjak Osmanskog carstva

U neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom postoji jedna ulica na L, što se pruža iza kina i spaja s ulicom Zečevića. Već 17 godina zove se Matrakčijina ulica. Rijetki su oni koji znaju da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika s kraja 15. i početka 16. stoljeća, koji je rođen u Visokom, a živio je i stvarao u Turskoj, u doba najvećeg uspona Osmanskog carstva.

Otac Abdulah

Zvao se Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi. Bio je poznatiji pod imenom Nasuh Matrakči. Podaci do kojih smo došli, govore da je nadimak Matrakči dobio nakon što je stvorio takmičarsku igru sa palicom pod nazivom "Matrak", što na turskom znači neprocjenjiva i nevjerovatna. Ne zna se tačna godina Matrakčijevog rođenja, ali se zna da je 1481. godine pohađao Enderun školu za genijalce, u koju je išao i sultan Sulejman Veličanstveni, poznat i kao Kanuni (Zakonodavac). U Tursku je stigao nakon što je regrutiran u osmansku vojsku.

Šira bh. javnost tek pola milenija poslije ima priliku da "upozna" Nasuha Matrakčija u megapopularnoj seriji "Sulejman Veličanstveni". Tumači ga turski glumac Fatih Al. No, za razliku od stvarnog života, u kojem je Matrakči ostavio ogroman doprinos matematici, historiji, geografiji te umjetnosti, u ovoj seriji, barem u do sada prikazanim sezonama u Bosni i Hercegovini, on se pojavljuje kao pomalo izgubljena i zbunjena ličnost.

Na pravi trag o ovom izuzetnom čovjeku naveo nas je naš poznati književnik Zilhad Ključanin. U razgovoru za "Avaz" Ključanin kaže da još istražuje detalje o Matrakčiju, koje namjerava ovjekovječiti u svojoj budućoj knjizi.


Fatih Al glumi Matrakčija u megapopularnoj seriji

- Čuo sam za Matrakčija od Fehima Nametka u njegovoj knjizi o divanskoj poeziji, a poznato mi je da je pisao i ljetopise, slikao je, bavio se kaligrafijom, bio je istaknuti minijaturista. Ukratko, bio je svestrana ličnost, evropski homouniverzalis. Moj sljedeći roman bit će baš o Matrakčiju - najavljuje Ključanin.

U šetnju Matrakčijinom ulicom poveo nas je Senad Hodović, direktor Zavičajnog muzeja u Visokom. Nažalost, ni Muzej nema detaljnije podatke o Matrakčiju, njegovoj porodici i eventualnim potomcima. Nije poznato ni da danas neko od Karađoza živi u Visokom. Za razliku od serije koja se zdušno bavi i Matrakčijevim privatnim životom, prikazujući ga kao čovjeka zaljubljive prirode i mekog srca, historija malo poznaje njegov privatni život.

- Zna se da se Matrakčijev otac zvao Abdulah i pretpostavlja se da je imao timare (posjede, op. a.) kod Jošanice između Sarajeva i Visokog. Inače, u našoj javnosti, čak i u stručnim i naučnim krugovima, Matrakči je poznat veoma malom broju ljudi. S druge strane, njegovi lik i djelo izučavaju se u školama u Turskoj, a spominju ga i sve svjetske enciklopedije, naročito historije umjetnosti. Mislim da je Matrakčiju odavno bilo mjesto i u našim udžbenicima - govori Hodović, sa ponosom dodajući da su Visočani, ipak, prepoznali Matrakčijevu vrijednost dajući po njemu ime jednoj od ulica u centru grada.

No, Hodović ističe da tim činom ne treba završiti priču o jednoj od najutjecajnijih ličnosti Osmanskog carstva.

Umro u Istanbulu

- Sada, kada je Matrakči "ušao" među narod i kada se za njega zna, mislim da bi Općina Visoko trebala ustanoviti neku nagradu iz umjetnosti, prirodnih nauka ili poezije koja bi nosila njegovo ime - kaže Hodović te dodaje da će i Zavičajni muzej u knjizi "Stare visočke porodice", na kojoj se već duži period radi, posvetiti posebno poglavlje Matrakčiju.

Dok stojimo ispred kuće na kojoj stoji naziv Matrakčijina, tek jedan od brojnih stanara i prolaznika zna po kome je dobila ime.

- Nisam ni ja znao zašto se zove tako iako živim ovdje od prije rata. Raspitivao sam se, ali mi niko nije znao reći. Prije mjesec sam saznao ko je bio Matrakči - kaže mještanin Dušan Savić.

Matrakči je uvršten i u izbor najuglednijih Bošnjaka koje je pod nazivom "Bošnjačkih 500" prije nekoliko godina uradio Rijaset Islamske zajednice u BiH. No, sve su to javnosti manje poznate činjenice, za razliku od Turske, gdje je Matrakčijevo ime i danas cijenjeno i poštovano, baš kao i prije više od pet stoljeća. Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi umro je 28. aprila 1564. godine u Istanbulu.


Jedna od Matrakčijevih minijatura

Otkrio genijalne metode množenja u matematici

Posebno su značajni Matrakčijevi radovi "Umdet-ul Hisab" i "Dragulj o ratnicima". Prvo djelo dokazuje da je on otkrio genijalne metode množenja u matematici. Jedan od značajnih rezultata predstavljenih u ovoj knjizi je metoda rešetke, koja se koristila u Enderun školi, u kojoj je predavao skoro 50 godina prije nego što je Džon Naper (John Napier) predstavio tu metodu zapadnom svijetu.

Djelo "Dragulj o ratnicima" značajna je rasprava o ratovanju i ratnim tehnikama početkom 16. stoljeća. Matrakči ju je objavio 1526. godine prije nego što se desila velika Bitka kod Mohača, u kojoj je Sulejman Zakonodavac sa svojom vojskom porazio ugarsku vojsku, predvođenu Ludovigom II. Pretpostavlja se da su u toj bici primjenjivani i savjeti iz Matrakčijeve knjige.


Matrakčijeva značajnija djela

1517. "Ljepota spasitelja i savršenstvo računa" - knjiga matematike posvećena sultanu Selimu I

1533. "Principi računstva" - knjiga posvećena Sulejmanu Veličanstvenom

1537. "Konačišta kroz putovanja kroz dva Iraka"

1538. Knjiga o osvajanju Moldavije

1543. - 1551. Knjiga o Sulejmanu

Glavni vezir ratovanja

Matrakči se školovao i u Egiptu, gdje je 1520. pohađao napredne studije iz oblasti vojnih nauka. Dekretom iz 1529. sultana Sulejmana proglašen je u glavnog vezira njegovog doba u sferi umjetnosti ratovanja i metodama korištenja koplja.

Kopirao je taj dekret u svoju knjigu "Umdat al-Hussab". Ostalo je zabilježeno da je na proslavi povodom sunećenja Mustafe, Mehmeda i Selima, sinova sultana Sulejmana Veličanstvenog na Sultanahmed Atmejsanu 21. juna 1529. demonstrirao svoj talent kao mašinski konstruktor, kada je konstruirao pokretnu tvrđavu napravljenu od papira, prema kojoj su poslije pravljene sultanove utvrde.

[melac]

cek malo, a dragi i mili ako se prezivaju hadzialijagic, to je ok
tad nije srpsko ime

i ono nema ni jedan hrvat ili makedonac ili, gluhobilo, mijesani, dragan

Ne glupiraj se majke ti... preko 90% Dragana u Bosni su Srbi i Hrvati...

Bosnjaci koji su vecinom muslimani ne koriste ta imena i gotovo.

Ja osim jezika sa slavenskim narodima nista zajednicko nemam niti zelim da imam.

A narodnu pripadnost, kulturu, prošlost? ili ti nisi Bošnjak?

[theTruePath]

Balkanci su mjesanci izmedju ilira i slavena,i kakvih jos ne naroda

[melac]

Balkanci su mjesanci izmedju ilira i slavena,i kakvih jos ne naroda

Bitno je da su večina na balkanu ubačena u koš SLAVENI. pripadnici naroda Urmučiji iz današnje Kine su pripadnici šire narodne skupine Turci, kao i ovi iz današnje Turske, a kad ih vidiš, veze jedni s drugim nemaju, miješalo se s godinama.

[theTruePath]

Bošnjački velikan Reis Mehmed Džemaludin Čaušević





Mehmed Džemaludin ef. Čaušević (1870-1938) je bio bošnjački velikan, i vjerski prvak Bošnjaka. Rođen je 28. decembra 1870. godine u Arapuši kod Bosanske Krupe.

Medresu je završio u Bihaću, a Mektebi hukuku (Pravni fakultet) 1887. godine u Istanbulu. Od 1903. do 1905. godine nastavnik je arapskog jezika na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člana ulema-medžlisa. Dvije godine, od 1910. do 1912., profesor je na Šerijatskoj sudačkoj školi, profesoru na osobni zahtjev prekida, dugo je bez posla, da bi na nagovaranje Hodžinske kurije a uz opiranje Austro-Ugarske bio 1913. godine izabran za reisul-ulemu.

Titula Reisul-uleme

Na tom položaju ostao je sve do 1931. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa Bošnjaka, pokretač i učesnik njihovih brojnih akcija. Kao teolog i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bošnjačke inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bošnjačkog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava Islamske zajedinice 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, na osobni je zahtjev penzioniran, ne prihvatavši da obnaša svoju funkciju u tako po muslimane sramnim uvjetima.

Prosvjeta, Čaušević kao reformator

Ef. Čaušević reformira arebicu za potrebe pisanja bosanskim jezikom unoseći u nju palatale đ, nj, lj i ć, te vokale o, i, e. Tako preuređena arabica nazivana je reformirana arabica, mektebica i matufovača. Njome su printana mnoga značajna djela kao što su: Kratka historija Islama, Bergivija i Tedžvid. Objavljivati je počeo za vrijeme školovanja i studija u Turskoj u listovima: Tercünam-i hakitat, Tasvir-i efkâr i Vatan a u rodnoj Bosni uređuje Behar (1906-1907) , Tarik i Mekteb.

Bio je poznat i po tome što je u svoje vazove unosio svoje liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Veliki je pobornik prosvjete svojeg naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te učestvovanja u javnom životu.

Penzija i smrt

Na položaj reisu-l-uleme u teškom ratnom i poratnom periodu Džemaludin ef. Čaušević se predano i dostojanstveno borio za ravnopravnost islama i muslimana, dolazeći u česte sukobe kako sa jugoslovenskom vladom tako i sa konzervativnom ulemom i zaostalim muslimanskim svijetom. Kada je 1929. godine ministar Milan Srškić donosenjem novog Ustava Islamske vjerske zajednice pokušao srušiti vjersku autonomiju, reis Čaušević mu se oštro suprostavio, što je za posljedicu imalo njegov odlazak u penziju 1930. godine. Do kraja života 1938. godine radio je na prijevodu Kur'ana sa Muhamedom Pandžom. Dženaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu bila je do tada nezapamćena po brojnosti onih koji su željeli da mu tim posljednjim zemaljskim činom odaju priznanje.

Pod njegovim uplivom i osmišljenjem reformirana je Gazi-Husref-begova medresa. S Muhamedom Pandžom prevodi Kur'an na bosanski jezik, koji on sam naziva hrvatskim u obimnim Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama. Uredio je i izdao knjigu za muslimansku mladež Islamski velikani.

Svojom ljudskom moralnom i intelektualnom snagom, veličinom, dobrotom i tolerancijom ostavio je duboke tragove i u hrvatskom narodu čineći mu dobro i boreći se za njegov opći napredak u miru i slozi s Bošnjacima.

krupljani.ba

[Erased]

Dr. Mehmed Spaho

[Pisistratus]

Safvet - beg Bašagić.