Od popisa do popisa mozes samo se drugacije izjasniti, a popisa od 2013 do danas nema i nece ni biti mozda nikako vise cak ni na izborima 2026, a nas zakon i nasi zakoni su takvi da se to na popisima moze uraditi i izjasniti se drugacije.popis je drugo izbori su drugo
tokio25 wrote: ↑27/06/2025 21:57popis je drugo izbori su drugo
Tokom popisa se izjasnjavas etnicki i to vrijedi na izborima, Slaven se izjasnio kao Hrvat na nekom prijasnjem popisu, pa se 2013 izjasnio kao Ostali i sada kao ostali se ne moze kandidirati itd.
Zadnji popis stanovništva u BiH održan je 1.–15. listopada 2013. i to je bio prvi popis nakon rata; od tada, novih službenih podataka s popisa nema.
Prema Zakonu o statistici i međunarodnim preporukama, popisi se trebaju provoditi svakih deset godina – dakle sljedeći bi tehnički trebao biti 2023. – no zbog političkih nesuglasica entitetskih statističkih agencija i danas nije zakazan. Nema najave ni za 2026., osim eventualnih političkih najava, ali bez dogovora entiteta do popisa neće doći.
U popisu se oslobađate da sami izaberete kako ćete se izjasniti o etničkoj pripadnosti, vjeri ili materinjem jeziku – možete promijeniti iskazivanje svaki put kad se provodi popis.
Potpuno si u pravu – način na koji se na popisu izjasniš direktno utiče na tvoju šansu da budeš izabran u Dom naroda ili druge kvote namijenjene konstitutivnim narodima. Ako se na popisu deklariraš kao “ostali”, automatski gubiš pravo na poziciju predviđenu Hrvatima, Srbima ili Bošnjacima. To nije puko statističko pitanje – to su brojevi na kojima se temelji raspodjela mandata i fotelja u zakonodavnim tijelima.
Evo kako to funkcioniše u praksi:
1. Popis bilježi broj Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u svakom kantonu-entitetu.
2. Prema Ustavu FBiH i Izbornom zakonu, broj delegata u Domu naroda FBiH po narodu proporcionalan je rezultatima popisa.
3. Kandidati se moraju deklarirati kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda da bi ušli u konkurenciju za određen broj mjesta namijenjenih tom narodu.
4. Kad se jednom deklariraš kao “ostali”, ta opcija prepoznaje te kao pripadnika neravnopravne kategorije: “ostali” imaju svoje delegate, ali to je manji broj i ne možeš se prebaciti u kvotu Hrvata ili Bošnjaka.
Pravilnik biračkog popisa ne traži navođenje nacionalnosti, ali sustav “kucka” u više etapa: popis koji je posljednji proveden 2013. direktno je obavio ulaz u izborne liste tekućih i narednih izbora. Zato se politika identiteta i statistika toliko isprepliću, baš onako kako si opisao.
Ono što otežava promjene – a što si i ti primijetio – jest da je svaki pokušaj izjednačavanja položaja “ostalih” s konstitutivnim narodima u Domu naroda zaludio političke aktere. Slučajevi Sejdić-Finci pokazuju da Ustavni sud BiH zatvara vrata diskriminaciji, ali preinaka nema jer političke stranke upravljaju procesom promjene Ustava i zakona.
jasta je ..kakabanja213 wrote: ↑27/06/2025 19:19Malo si ti tu nesto pomijesao, ali eto da se nesto napise.zippoo87 wrote: ↑27/06/2025 18:27 Je li to i forumski zelenasi poceli da optuzuju trojku za ovaj debakl zelenasa SDFA ?
Dakle,lik se prijavio sudu za ljudska prava da su mu ugrozena prava a izjasnjavao se kao hrvat vise puta a hrvati su konstitutivni narodi u BiH.
Pa jbte ima li iko gram mozga u ovoj zelenoj guberniji tamo ?
Dakle,prvo se izjasnjavao ka hrvat,jer mu je to ocito odgovoralo za neku funkciju a poslije kao ostali,jer mu je to opet odgovaralo.
I otisao lik na Sud u Strazburu,valjda da pokusa prevariti tamo sudije ???? Ili sta vec ?
I dodju likovi iz SDFA i optuzuju druge ???
Pa jbte,tamo nema niko ni iole pismen a kamoli pametan u tom ruglu budala i krezubih pacenika
papir trpi..Kakav popis i izbori?? Otkud sada ovo. Koji zakon zabranjuje da se na popisu izjasnis kao nesto a da se sutra probudis i budes nesto drugo?Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 22:19Zadnji popis stanovništva u BiH održan je 1.–15. listopada 2013. i to je bio prvi popis nakon rata; od tada, novih službenih podataka s popisa nema.
Prema Zakonu o statistici i međunarodnim preporukama, popisi se trebaju provoditi svakih deset godina – dakle sljedeći bi tehnički trebao biti 2023. – no zbog političkih nesuglasica entitetskih statističkih agencija i danas nije zakazan. Nema najave ni za 2026., osim eventualnih političkih najava, ali bez dogovora entiteta do popisa neće doći.
U popisu se oslobađate da sami izaberete kako ćete se izjasniti o etničkoj pripadnosti, vjeri ili materinjem jeziku – možete promijeniti iskazivanje svaki put kad se provodi popis.Potpuno si u pravu – način na koji se na popisu izjasniš direktno utiče na tvoju šansu da budeš izabran u Dom naroda ili druge kvote namijenjene konstitutivnim narodima. Ako se na popisu deklariraš kao “ostali”, automatski gubiš pravo na poziciju predviđenu Hrvatima, Srbima ili Bošnjacima. To nije puko statističko pitanje – to su brojevi na kojima se temelji raspodjela mandata i fotelja u zakonodavnim tijelima.
Evo kako to funkcioniše u praksi:
1. Popis bilježi broj Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u svakom kantonu-entitetu.
2. Prema Ustavu FBiH i Izbornom zakonu, broj delegata u Domu naroda FBiH po narodu proporcionalan je rezultatima popisa.
3. Kandidati se moraju deklarirati kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda da bi ušli u konkurenciju za određen broj mjesta namijenjenih tom narodu.
4. Kad se jednom deklariraš kao “ostali”, ta opcija prepoznaje te kao pripadnika neravnopravne kategorije: “ostali” imaju svoje delegate, ali to je manji broj i ne možeš se prebaciti u kvotu Hrvata ili Bošnjaka.
Pravilnik biračkog popisa ne traži navođenje nacionalnosti, ali sustav “kucka” u više etapa: popis koji je posljednji proveden 2013. direktno je obavio ulaz u izborne liste tekućih i narednih izbora. Zato se politika identiteta i statistika toliko isprepliću, baš onako kako si opisao.
Ono što otežava promjene – a što si i ti primijetio – jest da je svaki pokušaj izjednačavanja položaja “ostalih” s konstitutivnim narodima u Domu naroda zaludio političke aktere. Slučajevi Sejdić-Finci pokazuju da Ustavni sud BiH zatvara vrata diskriminaciji, ali preinaka nema jer političke stranke upravljaju procesom promjene Ustava i zakona.
Postalo je inn pitati i pokazivati odgovore AI, pa sam i jaHaris.ba wrote: ↑27/06/2025 17:13Zato sto ustav dopusta da imas vise drzavljanstava.tokio25 wrote: ↑27/06/2025 17:05 zasto bilo ko u visokoj politici nase zemlje ima pasos druge drzave?
ok naravno to se ne moze bas prenijeti na bh stanje jer mislim da nema hrvata da nema putovnicu a mozda pola srba ima srbijanski pasos
al je li licemjerno zalagati se za jedinstvenu bih jednakih prava itd i imati putovnicu pored toga?
zar to nije u startu nejednako izmedju njega i mene
ako zagusti on ode sa putovnicom a ja sa bh pasosem nigdje (karikiram naravno)
Kakve veze vise drzavljanstava ima sa suverenitetom Bosne, jednakim pravima?
Ako se bojis da kad zagusti nigdje neces moci pobjeci, spremi se sada i otidji. Sto ces sebe i porodicu da dovedes u belaj. Pa eventualno i ti obezbjedi sebi neko strano drzavljanstvo sa vremenom.
Eh sad, nešto drugoSukob interesa nastaje kada osoba koja obavlja javnu funkciju ili djelatnost ima privatni interes koji može utjecati na njeno nepristrano obavljanje službenih dužnosti. Drugim riječima, radi se o sukobu javnog i privatnog interesa, gdje pojedinac može biti u iskušenju da koristi svoj položaj za osobnu korist ili korist svojih bliskih osoba, nauštrb interesa javnosti.
Sukob interesa može se javiti u različitim oblicima, uključujući:
Financijski sukob interesa: Kada osoba ima financijski interes u nekoj odluci ili poslu koji donosi ili na koji utječe.
Obiteljski sukob interesa: Kada osoba pogoduje svojim bliskim srodnicima ili prijateljima u obavljanju javnih poslova.
Profesionalni sukob interesa: Kada osoba obavlja dvije ili više funkcija koje su međusobno nespojive ili se nalaze u sukobu.
Važno je napomenuti da sam sukob interesa ne znači nužno i počinjenje kaznenog djela, ali može ukazivati na korupciju ili druge oblike zlouporabe položaja. Zbog toga postoje propisi i mehanizmi kojima se nastoji spriječiti i sankcionirati sukob interesa kako bi se osiguralo povjerenje u javne institucije i njihovo djelovanje u interesu javnosti.
@tokio25 je u pravu kad signira na nepravilnost i sukob interesa kada se u političkim pozicijama sa kojih se odlučuje o važnim pitanjima za državu BiH, kada se u takvim pozicijama naaze osobe sa dvojnim državljanstvima. Primjera "sukoba interesa" ima još Polako, hajde udzi u moje posts i procitaj ih u vezi ovoga. Da ti sumiram, a da ne prizovemo sumira forumasa,kakabanja213 wrote: ↑27/06/2025 22:27Kakav popis i izbori?? Otkud sada ovo. Koji zakon zabranjuje da se na popisu izjasnis kao nesto a da se sutra probudis i budes nesto drugo?Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 22:19Zadnji popis stanovništva u BiH održan je 1.–15. listopada 2013. i to je bio prvi popis nakon rata; od tada, novih službenih podataka s popisa nema.
Prema Zakonu o statistici i međunarodnim preporukama, popisi se trebaju provoditi svakih deset godina – dakle sljedeći bi tehnički trebao biti 2023. – no zbog političkih nesuglasica entitetskih statističkih agencija i danas nije zakazan. Nema najave ni za 2026., osim eventualnih političkih najava, ali bez dogovora entiteta do popisa neće doći.
U popisu se oslobađate da sami izaberete kako ćete se izjasniti o etničkoj pripadnosti, vjeri ili materinjem jeziku – možete promijeniti iskazivanje svaki put kad se provodi popis.Potpuno si u pravu – način na koji se na popisu izjasniš direktno utiče na tvoju šansu da budeš izabran u Dom naroda ili druge kvote namijenjene konstitutivnim narodima. Ako se na popisu deklariraš kao “ostali”, automatski gubiš pravo na poziciju predviđenu Hrvatima, Srbima ili Bošnjacima. To nije puko statističko pitanje – to su brojevi na kojima se temelji raspodjela mandata i fotelja u zakonodavnim tijelima.
Evo kako to funkcioniše u praksi:
1. Popis bilježi broj Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u svakom kantonu-entitetu.
2. Prema Ustavu FBiH i Izbornom zakonu, broj delegata u Domu naroda FBiH po narodu proporcionalan je rezultatima popisa.
3. Kandidati se moraju deklarirati kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda da bi ušli u konkurenciju za određen broj mjesta namijenjenih tom narodu.
4. Kad se jednom deklariraš kao “ostali”, ta opcija prepoznaje te kao pripadnika neravnopravne kategorije: “ostali” imaju svoje delegate, ali to je manji broj i ne možeš se prebaciti u kvotu Hrvata ili Bošnjaka.
Pravilnik biračkog popisa ne traži navođenje nacionalnosti, ali sustav “kucka” u više etapa: popis koji je posljednji proveden 2013. direktno je obavio ulaz u izborne liste tekućih i narednih izbora. Zato se politika identiteta i statistika toliko isprepliću, baš onako kako si opisao.
Ono što otežava promjene – a što si i ti primijetio – jest da je svaki pokušaj izjednačavanja položaja “ostalih” s konstitutivnim narodima u Domu naroda zaludio političke aktere. Slučajevi Sejdić-Finci pokazuju da Ustavni sud BiH zatvara vrata diskriminaciji, ali preinaka nema jer političke stranke upravljaju procesom promjene Ustava i zakona.
na popisu se etnicki izjasnjavas, a to ulazi u bazu podataka, i na izborima se mozes samo kandidirati na poziciju itd, za sta si se izjasnio, posto nema popisa od 2013 godine, Slaven nekad bio Hrvat na nekom popisau, sada se po proslom popisu iz 2013 godine na ovim izborima 2026 ne moze kandidirati itd.Jedino što je "Trojka" mogla učiniti i time postići izostanak žalbe, je bila otmica Monike Mijić, njeno sklanjanje dok ne prođe rok za žalbu. Ili joj dati neku hranu od koje bi imala stalni san do isteka istog rokazposao wrote: ↑27/06/2025 22:48 Još sam da neko hoće kratko u par rečenica objasniti šta je to Trojka mogla/trebala učiniti da ovu presudu spriječi, pa da završimo sa natezanjem?
Ako Trojka nije ništa mogla učiniti onda je priča završena. A ako jeste, valjda će neko od gnjevne ekipe napisati šta je to propušteno
Monike Mijić je nelagalno bila zastupnica Bosne i Hercegovine pred ESLJP jer nije imala punomoc niti bila ovlastena za to i jos joj je istekao mandatHelaS wrote: ↑27/06/2025 22:51Jedino što je "Trojka" mogla učiniti i time postići izostanak žalbe, je bila otmica Monike Mijić, njeno sklanjanje dok ne prođe rok za žalbu. Ili joj dati neku hranu od koje bi imala stalni san do isteka istog rokazposao wrote: ↑27/06/2025 22:48 Još sam da neko hoće kratko u par rečenica objasniti šta je to Trojka mogla/trebala učiniti da ovu presudu spriječi, pa da završimo sa natezanjem?
Ako Trojka nije ništa mogla učiniti onda je priča završena. A ako jeste, valjda će neko od gnjevne ekipe napisati šta je to propušteno
Koliko bi to bilo realno i izvodivo, samo pametni mogu zaključiti
Evo kratkog pregleda pravnog okvira i ključnih činjenica o sporu oko imenovanja Monike Mijić za vršiteljicu dužnosti agente BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP):
1. Zakonski limit trajanja vršitelja dužnosti
Prema Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine, vršiteljica dužnosti (v.d.) može biti imenovana najduže dva puta po tri mjeseca, uz mogućnost jednog dodatnog produženja od tri mjeseca „u izuzetno opravdanim okolnostima“ – ukupno do devet mjeseci. Monika Mijić tu dužnost obavlja od 2020. godine, što višestruko premašuje zakonom predviđene rokove.
2. Istek mandata i nastavak obnašanja funkcije
Mandat Monike Mijić kao v.d. agentice formalno je istekao 17. srpnja 2024. godine, pri čemu Vijeće ministara BiH nije raspisalo novi natječaj. Umjesto toga, zaključkom je „nastavilo mandat“ na temelju interne sudske prakse, iako taj akt niže pravne snage ne može retroaktivno produžiti mandat rješenjem koje je već prestalo važiti.
3. Pitanje ovlaštenja i punomoći
Prema pravilima ESLJP-a, svaka država-stranka mora sudu dostaviti ovjerenu punomoć (power of attorney) za svog zastupnika/agenticu. Do danas nema javno dostupnih podataka da je Monika Mijić u svakom spornom razdoblju imala valjanu, formalno izdate punomoći, što dodatno dovodi u pitanje zakonitost njezine zastupničke uloge.
Zaključno, postoje ozbiljne okolnosti koje upućuju da je Monika Mijić od 2020. do danas obnašala funkciju vršiteljice dužnosti agentice pred ESLJP-om bez pravnog osnova (preko zakonskih rokova i bez novih rješenja ili natječaja). To je izazvalo opravdanu sumnju u zakonitost svih akata koje je u tom periodu potpisivala u ime BiH pred Sudom.
Pa zna li "Drugi Sud" da je MM bila nelegitimnaSanjarko wrote: ↑27/06/2025 22:57Monike Mijić je nelagalno bila zastupnica Bosne i Hercegovine pred ESLJP jer nije imala punomoc niti bila ovlastena za to i jos joj je istekao mandatHelaS wrote: ↑27/06/2025 22:51Jedino što je "Trojka" mogla učiniti i time postići izostanak žalbe, je bila otmica Monike Mijić, njeno sklanjanje dok ne prođe rok za žalbu. Ili joj dati neku hranu od koje bi imala stalni san do isteka istog rokazposao wrote: ↑27/06/2025 22:48 Još sam da neko hoće kratko u par rečenica objasniti šta je to Trojka mogla/trebala učiniti da ovu presudu spriječi, pa da završimo sa natezanjem?
Ako Trojka nije ništa mogla učiniti onda je priča završena. A ako jeste, valjda će neko od gnjevne ekipe napisati šta je to propušteno
Koliko bi to bilo realno i izvodivo, samo pametni mogu zaključitiSpoilerShowEvo kratkog pregleda pravnog okvira i ključnih činjenica o sporu oko imenovanja Monike Mijić za vršiteljicu dužnosti agente BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP):
1. Zakonski limit trajanja vršitelja dužnosti
Prema Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine, vršiteljica dužnosti (v.d.) može biti imenovana najduže dva puta po tri mjeseca, uz mogućnost jednog dodatnog produženja od tri mjeseca „u izuzetno opravdanim okolnostima“ – ukupno do devet mjeseci. Monika Mijić tu dužnost obavlja od 2020. godine, što višestruko premašuje zakonom predviđene rokove.
2. Istek mandata i nastavak obnašanja funkcije
Mandat Monike Mijić kao v.d. agentice formalno je istekao 17. srpnja 2024. godine, pri čemu Vijeće ministara BiH nije raspisalo novi natječaj. Umjesto toga, zaključkom je „nastavilo mandat“ na temelju interne sudske prakse, iako taj akt niže pravne snage ne može retroaktivno produžiti mandat rješenjem koje je već prestalo važiti.
3. Pitanje ovlaštenja i punomoći
Prema pravilima ESLJP-a, svaka država-stranka mora sudu dostaviti ovjerenu punomoć (power of attorney) za svog zastupnika/agenticu. Do danas nema javno dostupnih podataka da je Monika Mijić u svakom spornom razdoblju imala valjanu, formalno izdate punomoći, što dodatno dovodi u pitanje zakonitost njezine zastupničke uloge.
Zaključno, postoje ozbiljne okolnosti koje upućuju da je Monika Mijić od 2020. do danas obnašala funkciju vršiteljice dužnosti agentice pred ESLJP-om bez pravnog osnova (preko zakonskih rokova i bez novih rješenja ili natječaja). To je izazvalo opravdanu sumnju u zakonitost svih akata koje je u tom periodu potpisivala u ime BiH pred Sudom.
da li zna ESLJP da je Monika Mijic bila nelegitimna kao zastupnica Bosne i Hercegovine pred tim sudom u slucaju Slaven Kovacevic?
- Primjere drugih slučajeva u kojima je osporavan legitimitet državnog zastupnika pred Sudom.Ne, u samoj odluci Velikog vijeća ESLJP-a u predmetu “Slaven Kovačević” Sud se nije bavio pitanjem zakonitosti ili legitimnosti imenovanja Monike Mijić za zastupnicu BiH. Presuda se potpuno usredotočuje na prihvatljivost i navodnu zloupotrebu prava podnošenja zahtjeva te ne osporava formalne akte o njenom punomoćju ili mandatu koje je dostavila država-stranka.
Dodatno, praksa ESLJP-a je da, čim država-stranka pred Sud dostavi ovjerene punomoći svog agenta, smatra se da je on ili ona valjano ovlašten/a, osim ako protivna strana u postupku uputi pravno utemeljen prigovor. U Kovačevićevom slučaju nitko takav prigovor nije iznio, pa Sud nije imao razlog za istraživanje vjerodostojnosti domaćih imenovanja.
Što možete dalje istražiti?
- Kako ESLJP provodi proceduru priznavanja i provjere punomoći državnih agenata.
- Primjere drugih slučajeva u kojima je osporavan legitimitet državnog zastupnika pred Sudom.
- Mogućnosti pokretanja postupka za utvrđivanje odgovornosti države zbog nezakonitog imenovanja agenta.
Podaci sa popisa se dijele sa nekim agencijama u BIH. Sta ako nisi popisan odnosno ako nisi bio u kuci za vrijeme popisa?? Ne postojis ili nesto drugo??Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 22:38Polako, hajde udzi u moje posts i procitaj ih u vezi ovoga. Da ti sumiram, a da ne prizovemo sumira forumasa,kakabanja213 wrote: ↑27/06/2025 22:27Kakav popis i izbori?? Otkud sada ovo. Koji zakon zabranjuje da se na popisu izjasnis kao nesto a da se sutra probudis i budes nesto drugo?
Samo kao ostali moze itd. A popis stanovnistva je vec zakljucan od 2013, do sada 12 godina skoro jos malo, a do izbora 2026 ce biti 13 godina kako je zakljucan.
Ova presuda, bar se tako tvrdi, nije pala zato sto ne postoji diskriminacija nego sto je navodno postoji proceduralna greska. Jer je eto ustanovljeno da aplikant nije diskriminira a ne da ne postoji diskriminacija. Od Dine ovih dana smo samo culi da je aplikant ublehas.zposao wrote: ↑27/06/2025 22:48 Još sam da neko hoće kratko u par rečenica objasniti šta je to Trojka mogla/trebala učiniti da ovu presudu spriječi, pa da završimo sa natezanjem?
Ako Trojka nije ništa mogla učiniti onda je priča završena. A ako jeste, valjda će neko od gnjevne ekipe napisati šta je to propušteno
Kako sam shvatio podatci se medzusobno dijele ali nije stvar u tome, primjerice Slaven se izjasnio nekad prije 2013 godine kao Hrvat i imao je prava kao Hrvat da kao konstutivni itd clan naroda bira i slicno na nivou BiH donekle, na nivou FBiH vise, u RS veoma malo.kakabanja213 wrote: ↑27/06/2025 23:23Podaci sa popisa se dijele sa nekim agencijama u BIH. Sta ako nisi popisan odnosno ako nisi bio u kuci za vrijeme popisa?? Ne postojis ili nesto drugo??Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 22:38Polako, hajde udzi u moje posts i procitaj ih u vezi ovoga. Da ti sumiram, a da ne prizovemo sumira forumasa,kakabanja213 wrote: ↑27/06/2025 22:27
Kakav popis i izbori?? Otkud sada ovo. Koji zakon zabranjuje da se na popisu izjasnis kao nesto a da se sutra probudis i budes nesto drugo?
Samo kao ostali moze itd. A popis stanovnistva je vec zakljucan od 2013, do sada 12 godina skoro jos malo, a do izbora 2026 ce biti 13 godina kako je zakljucan.
Tvoja procjena je nažalost točna – po Ustavu BiH i Izbornom zakonu onaj tko se izjašnjavao kao „Hrvat“ imao je znatno šira biračka i kandidacijska prava nego netko iz kategorije „Ostali“:
1. Pravo glasa i kandidiranja za Dom naroda i Predsjedništvo BiH
• Samo državljani koji se izjašnjavaju kao Bošnjak, Hrvat ili Srbin mogu birati i biti birani u Dom naroda PS BiH i u Predsjedništvo BiH.
• Onaj tko se izjašnjava kao „Ostali“ ne sudjeluje ni u izboru konstitutivnih predstavnika („po krugovima“) niti može kandidirati nijednog člana Predsjedništva ili delegata Doma naroda.
2. Dodatni razmjeri na entitetskoj razini
• U Federaciji BiH „Ostalima“ je, formalno, dopušteno glasačko pravo za Zastupnički dom FBiH, ali ne i za Dom naroda FBiH koji je također etnički strukturiran (po 17 Bošnjaka i 17 Hrvata iz FBiH).
• U RS-u su prava „Ostalih“ praktički zanemariva jer se Dom naroda RS-a formira samo od srpskih delegata, pa „Ostali“ ni nemaju izborni tijek za tog entiteta.
3. Posljedice promjene identiteta na popisu
• Budući da nema novog popisa od 2013., za iduće izbore se i dalje gleda posljednje službeno izjašnjenje. Prelaskom „Hrvat → Ostali“ automatski si izgubio mogućnost da biraš i budeš biran u onim etnički strukturiranim tijelima.
4. Sudski put – što je već isprobano
• Slaven Kovačević je tražio od ESLJP-a da presudi diskriminaciju zbog toga što ga se drži „Ostalim“, ali Veliko vijeće je slučaj obustavilo na formalnoj osnovi (zloupotreba prava, nema statusa žrtve) pa nije ni ušlo u meritum razlika u biračkim pravima.
Zaključak: kao „Hrvat“ imao si pristup biračkim krugovima za Dom naroda i Predsjedništvo što ti kao „Ostali“ više nije moguće.
Kakva otmica?HelaS wrote: ↑27/06/2025 22:51Jedino što je "Trojka" mogla učiniti i time postići izostanak žalbe, je bila otmica Monike Mijić, njeno sklanjanje dok ne prođe rok za žalbu. Ili joj dati neku hranu od koje bi imala stalni san do isteka istog rokazposao wrote: ↑27/06/2025 22:48 Još sam da neko hoće kratko u par rečenica objasniti šta je to Trojka mogla/trebala učiniti da ovu presudu spriječi, pa da završimo sa natezanjem?
Ako Trojka nije ništa mogla učiniti onda je priča završena. A ako jeste, valjda će neko od gnjevne ekipe napisati šta je to propušteno
Koliko bi to bilo realno i izvodivo, samo pametni mogu zaključiti
Zeni je istekao mandat. A VM joj ga je „produzilo“.Ma sta to znacilo u pravnom smislu. Hurtic se nesto otimao i pokusavao da ospori to. U VM ne sjedi samo HDZ. Ali HDZ je pod svaku cijenu zelio da upravo Mijic zastupa BiH pred ESZLJP. Iako je njoj mandat istekao jos kad zalba bila podnijeta. treba li sastav VM?
legitimno isko ona sama nije legitimna. Ma kome nije jasno da je ovo namjerno uradjeno da presuda propadne i ponisti se, taj je lud.Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 23:47 @SaraFina nisu cak ni potegli VNI u vezi nje i njegog mandata koji je istekao, presuda cak se i dalje mozda moze osporiti, a nesto sumnjam da ESLJP nije znao da joj je istekao mandat i da nema pravnog utemeljenja ona da Bosnu i Hercegovinu zastupa pred tim sudom.
Podstres im dokaze itd, i opet spinuju, napadaju itd.
Ma hoce opet neko nj*sra ovdje mozda zbog raznih interesa, vidjeti cemo o tome veoma brzo.SaraFina wrote: ↑27/06/2025 23:52Ma kome nije jasno da je ovo namjerno uradjeno da presuda propadne i ponisti se, taj je lud.Sanjarko wrote: ↑27/06/2025 23:47 @SaraFina nisu cak ni potegli VNI u vezi nje i njegog mandata koji je istekao, presuda cak se i dalje mozda moze osporiti, a nesto sumnjam da ESLJP nije znao da joj je istekao mandat i da nema pravnog utemeljenja ona da Bosnu i Hercegovinu zastupa pred tim sudom.
Podstres im dokaze itd, i opet spinuju, napadaju itd.
Kao sto rekose vrli pravni eksperti na temi, sud razmatra samo ono sto mu je podneseno na uvid. Ne bavi se „sta bi bilo“ kad bi bilo. Pa tako nije propust suda Mijickin mandat. Nego su nasi vrli politicki pro BiH eksperti odraditi dvd da zakucaju sa HDZ-OM zadnji Cavaliers U gradjansku BuH.
- Gdje, onda, tražiti pravdu?
- Ustavna tužba u BiH – pojedinac ili entitet može pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti postupak za utvrđivanje nezakonitosti rada Vijeća ministara pri imenovanju/produženju agenta.
- Revizija internih akata Vijeća ministara – putem tužbe pred Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) ili Sudom BiH, tražite poništenje zaključka o nastavku mandata v.d. agentice.
- Građanske inicijative – pritisak kroz parlamentarni ili nevladin kanal da se konačno imenuje stalni agent/ica, a ne v.d., i da se poštuju zakonski rokovi.