Dead Man Walking wrote: ↑15/02/2022 01:45
emko1234 wrote: ↑14/02/2022 23:54
Ako uzmemo u obzir da ne znamo da li je to jedina okolnost koja je uticala na tok događaja ( a ne znamo ), sasvim logična stvar je uzeti u obzir presumpciju nevinosti dok se ne ispitaju i utvrde sve okolnosti ( tačna brzina, svjetlo na semaforima, mjesto gdje je dečko prelazio, semafor za pješake, nalaz vještaka, tehnička ispravnost vozila).
Ne postoji olaksavajuca okolnost za prekoracenje brzine ko god da je za volanom, i to automatski iskljucuje presumpciju nevinosti. Sve ovo ostalo moze da utice samo na to koliko je kriv i koliko ce zatvora dobiti, a samim prekoracenjem brzine je i teoretski izbrisao mogucnost da je nevin.
Ja bio mali, imao oko 10 godina, igrali se na izletištu uz Vrbas, pored Banje Luke, pogodi me rođak kamenom u glavu. Tetak me smjesti u kola i punom brzinom prema bolnici u Banjoj Luci. Zaustavi nas milicija, vidi da ležim krvav i krenu ispred nas, sa uključenom sirenom, da nam očiste put.
Ozbiljno, govorio je jednom u jednom intervjuu neko da čak ni vozilo Hitne pomoći ne bi smjelo voziti brže od ograničenja i prolaziti kroz crveno svjetlo, čak i sa uključenom signalizacijom. Samo što će i policija i svi tolerisati. Slično i za vatrogasce.
Da, postoji olakšavajuća okolnost za prekoračenje brzine, ko god da je za volanom. Barem je postojala u Titovo vrijeme
I ne, ništa automatski ne isključuje presumpciju nevinosti.
Ako je svako nedužan dok mu se u pravičnom sudskom postupku ne dokaže krivica, to znači da je presumpcija nevinosti "bogom dana" sve do pravosnažne presude.
Nema veze što "svi znaju" ko je učinio djelo i da postoje dokazi, ništa nije dokazano, niti presumpcija nevinosti "ukinuta", dok se ne donese pravosnažna presuda.
Čak i kada se zbog indicija i postojanja osnova sumnje nekoga stavi u pritvor dok traje suđenje, ni tada on nije kriv, samo je zbog zakonom potvrđene sumnje stavljen u pritvor. Ali još nije kriv, još je prema njemu na snazi presumpcija nevinosti.
Ali, ne vjeruj meni, pitaj advokate.
Dalje:
Presumpcija nevinosti jedno je od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava i ima ključnu ulogu u osiguravanju prava osoba koje se nalaze u kaznenom postupku. Riječ je o pravnom mehanizmu kojim se osigurava da je svaka osoba nevina dok joj se ne dokaže krivnja. Direktiva (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016.g. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: Direktiva) nalaže da se nadležna državna tijela i organi vlasti trebaju suzdržavati od prikazivanja osumnjičenika ili okrivljenih osoba kao već krivih, kako u sudnici, tako i u javnosti. Članak 4. Direktive govori o javnim upućivanjima na krivnju i propisuje: “Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se, dok god se osumnjičeniku ili optuženiku ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom, u izjavama za javnost tijela javne vlasti i sudskim odlukama, osim onih o krivnji, za tu osobu ne navodi da je kriva.”.[1]
izvor:
https://www.kucaljudskihprava.hr/2019/12/13/2402/