Strane kompanije i ulagači u Srbiju su, tokom prvih sedam meseci, uložili nešto više od dve milijarde evra. Tako su direktne strane inevsticije ove godine za oko 30 odsto veće nego u istom periodu lane.
Kada je reč o kapitalnim investicijama, u izgradnji je Moravski koridor. Gradi se auto-put Preljina - Požega, Kuzmin - Sremska Rača, Fruškogorski koridor, Ruma - Šabac - Loznica i brza saobraćajnica od Surčina do Novog Beograda.
- U pripremi je brza saobraćajnica Beograd - Zrenjanin - Novi Sad, kao i Dunavski koridor od Požarevca ka Golupcu i Niš - Pločnik - Merdare - rekao je Mali. - To je devet puteva, od kojih se pet već gradi i to u doba najveće ekonomske krize. U prvih sedam meseci ove godine planirali smo deficit od 198 milijardi dinara, a ostvarili smo bolji rezultat za 160 milijardi dinara.
"Udruživanje Beogradske i Atinske berze doprineće razvoju tržišta kapitala"
Beograd -- Ministar Siniša Mali rekao je danas da će udruživanje Beogradske berze i Atinske berze omogućiti uvođenje novih finansijskih instrumenata u Srbiji.
Kako je istakao, takođe će omogućiti i pristup velikim međunarodnim investitorima Beogradskoj berzi.
"Ovo strateško partnerstvo omogućiće dalji razvoj Beogradske berze, a investitori, kako strani, tako i domaći, će joj lakše pristupati. Posebno raduje što će ovo partnerstvo omogućiti vidljivost i pristup Beogradskoj berzi velikim međunarodnim investicionim bankama, kao što su Goldman Sachs, JP Morgan, UBS, Credit Suisse, Merrill Lynch i njihovim klijentima. Takođe, ono što je veoma važno jeste da će biti poboljšani tehnički i tehnološki kapaciteti Beogradske berze“, rekao je Mali.
Prema njegovim rečima, udruživanje dve berze je za Republiku Srbiju veoma bitno, s obzirom na to da je u toku izrada strategije razvoja tržišta kapitala. Jedan od ključnih ciljeva razvoja tržišta kapitala u Republici Srbiji jeste ubrzani rast BDP-a Srbije, jačanje domaće privrede i podizanje životnog standarda građana, kroz omogućavanje novih investicionih mogućnosti kako za domaće, tako i za strane kompanije, pojedince i institucionalne investitore, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
"Ovo je samo nastavak uspešnog unapređivanja finansijskog sistema, kao i jačanje međunarodnog poverenja u ekonomiju Republike Srbije, što je prepoznato od strane međunarodnih finansijskih i poslovnih krugova. Nastavićemo blisko da sarađujemo sa Beogradskom berzom, a sa novim partnerima stvoriće se efikasnije i pristupačnije tržište kapitala u Republici Srbiji, koje ima sve osnove za ubrzani rast“, rekao je Siniša Mali.
Saradnja Beogradske i Atinske berze se bazira na dva principa: zajedničkom uverenju da bi respektivna tržišta trebalo da imaju ključnu ulogu u obezbeđivanju održivog ekonomskog rasta lokalnih ekonomija i zajedničkoj viziji da samo udruženim snagama regionalna tržišta mogu efikasno da rešavaju probleme i bolje servisiraju potrebe izdavalaca koji dolaze iz EU i iz međunarodnog okruženja.
U tom kontekstu, Atinska berza je sprovela sve neophodne radnje i dobila saglasnost Komisije za hartije od vrednosti Republike Srbije za sticanje 10,24 odsto ukupnog broja akcija Beogradske berze.
Istovremeno, Beogradska berza, kao organizator tržišta, donela je odluku o unapređenju svoje trgovačke platforme i prenosu trgovačkih aktivnosti na platformu Atinske berze, unapređujući na taj način likvidnost i raspon usluga zajedničke trgovačke platforme. Svi učesnici na tržištu će imati mogućnost ostvarivanja koristi od proširivanja i produbljivanja oba tržišta kapitala i unakrsnog trgovanja.
U narednoj fazi, Beogradska i Atinska berza će blisko sarađivati sa Ministarstvom finansija u pravcu dalje strategijskog razvoja srpskog tržišta kapitala, a kroz uvođenje novih proizvoda i usluga koji će obezbeđivati podršku protoku kapitala od investitora, domaćih i međunarodnih, ka izdavaocima listiranim na Beogradskoj berzi.
Beogradska berza je jedini organizator tržišta hartija od vrednosti u Srbiji. Obezbeđuje efikasan i transparentan mehanizam listiranja za kompanije, a brokerskim kućama i investitorima nudi platformu za trgovanje hartijama od vrednosti. Pored toga, BELEX nudi usluge koje uključuju diseminaciju tržišnih podataka, razvoj i kreiranje indeksa i edukativne treninge, saopšteno je.
Atinska berza kontinuirano učestvuje u finansijskom i poslovnom razvoju tržišta kapitala. ATHEX grupa je, takođe, deo SSE inicijative i radi na izgradnji kapaciteta kada su u pitanju problemi održivosti i promocija dugoročno održivog investiranja na tržištu kapitala.
Popović: Početkom oktobra najveći srpsko-ruski privredni forum u Beogradu
Ministar u Vladi Srbije i predsednik Međuvladinog komiteta za saradnju Srbije i Rusije Nenad Popović najavio je da će 4. i 5. oktobra ove godine u Beogradu biti održan najveći do sada privredni forum Srbije i Rusije u organizaciji Vlade Srbije, Privredne komore Srbije i Ruskog eksportnog centra.
Popović je rekao da su partneri iz Ruskog eksportnog centra najavili da će na ovom forumu učestvovati više od 100 kompanija iz Ruske Federacije.
"Radi se o najmoćnijim ruskim kompanijama iz oblasti infrastrukture, energetike, poljoprivredno-prehrambenog sektora, hemijskog kompleksa, trgovine, informacionih tehnologija, a biće prisutne i najveće ruske banke", rekao je Popović.
On je istakao da se očekuje potpisivanje brojnih sporazuma i dogovora o saradnji između srpskih i ruskih kompanija.
"Ovaj forum je prilika da naše kompanije predstave svoje proizvode i usluge koje bi mogle da pronađu svoje mesto na ruskom tržištu. Istovremeno, ovo je šansa da naša država i privreda predstave svoje investicione potencijale najvećim ruskim državnim i privatnim kompanijama koje žele da povećaju svoje prisustvo na tržištu Republike Srbije. Želim da se zahvalim generalnoj direktorki Ruskog eksportnog centra Veroniki Nikišinoj, što je prepoznala Srbiju kao zemlju sa velikom perspektivom za razvoj privredne saradnje sa Rusijom", rekao je Popović.
On je istakao da Ruski eksportni centar ima mogućnost da podrži ruske kompanije koje žele da posluju i da investiraju u Republici Srbiji.
"Ekonomski odnosi Srbije i Rusije imaju stalan rast i neprestano se otvaraju nove perspektive za razvoj odnosa dve zemlje u svim oblastima. Ono na čemu će Vlada Republike Srbije najviše raditi u budućnosti jeste sistemska podrška srpskim kompanijama da u većoj meri budu prisutne na tržištu Ruske Federacije", rekao je Popović.
STIŽE GASOVOD SVE DO LOZNICE: Odluka o izradi Prostornog plana gasifikacije Kolubarskog okruga
Vlada Srbije donela je odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene razvodnog gasovoda Beograd - Valjevo - Loznica.
U dokumentu objavljenom u "Službenom glasniku" navodi se da njegova okvirna granica obuhvata delove teritorija ovih gradova, kao i Lajkovca, Mionice, Uba, Osečine i Krupnja i to u 91 katastarskoj opštini. Rok za izradu Nacrta poslovnog plana je 12 meseci, a sredstva obezbeđuje javno preduzeće "Srbijagas".
Sastavni deo ovog dokumenta je i odluka o izradi Strateške procene uticaja Prostornog plana gasovoda na životnu sredinu, koju je Vlada donela početkom jula.
Izgradnja gasovoda Beograd - Valjevo - Loznica je projekat od strateškog prioriteta. Osim sigurnog i stabilnog snabdevanja potrošača, njegovom realizacijom stvaraju se uslovi i za privlačenje stranih investitora. Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović je, govoreći o izgradnji ovog gasovoda, nedavno istakao da je cilj da se rastereti pravac prema Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i da se čitav taj kraj, uključujući i deo Mačve, bolje snabdeva gasom.
- Ostali smo tu bez transportnih kapaciteta - kazao je Bajatović. - Ima i nekoliko značajnih fabrika na tom pravcu, koje bi trebalo da počnu uskoro da se grade i zahtev je da imaju gas na raspolaganju.
Prema nedavno usvojenom zakonu, sredstva za izgradnju ovog gasovoda obezbediće se iz kredita. Država daje garancije za "Srbijagas", a za ovaj cevovod predviđen je bankarski zajam od 75 miliona evra. Kako je obrazloženo, njegovom izgradnjom, kao i glavnih merno-regulacionih stanica u Obrenovcu, Lazarevcu i Barajevu obezbediće se potpuno snabdevanje svih potrošača na teritorijama ovih naselja.
Navodi se da u celoj zoni postoje problemi sa zagađenjem vazduha, a da je u Valjevu to naročito izraženo u zimskom periodu. Izgradnjom ovog gasovoda, kako se ističe, omogući će se korišćenje jeftinog, ekološki prihvatljivog goriva, jednostavnog za upotrebu. Korišćenjem prirodnog gasa u značajnoj meri će se rasteretiti elektroenergetski kapaciteti. Vojislav Vuletić iz Udruženja za gas ističe da je gasifikacija veoma značajna za državu, građane i industriju.
- Za razliku od uglja i nafte, prirodni gas ne zagađuje i jeftinije je gorivo - ističe Vuletić. - Mi smo energetski siromašna zemlja, nemamo dovoljne količine ni gasa, niti nafte za naše potrebe, već moramo da uvozimo. Zato treba da napravimo što racionalniju potrošnju energije.