Forum Klix.ba

Jedna od najpoznatijih zgrada u Tuzli dobit će novi izgled



Nastavljaju se aktivnosti na rekonstrukciji zgrade Soda so u Tuzli u kojoj je bilo sjedište Vlade Tuzlanskog kantona.
Nakon što se putem javnog konkursa dobilo idejno rješenje rekonstrukcije i adaptacije, sada je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK objavilo javni poziv za izradu glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje objekta Soda so Tuzla.

Procijenjena vrijednost nabavke iznos 59.829 KM bez PDV-a, a planirano je zaključivanje ugovora na 4 mjeseca. Podsjećamo po objavljenom konkursu urađeno je idejno rješenje rekonstrukcije i adaptacije “Zgrade Soda so” u ulici Slatina 2 u Tuzli krajem 2021. godine, piše eKapija.

Prema tom rješenju administrativni objekat je zadržan u postojećim horizontalnim gabaritima (35,15 x 11,42 m), s tim što je u nivou od drugog do dvanaestog sprata proširen sa južne strane u širini jednog rastera (3,25 m) i sa istočne strane u širini od 1,90 m. Vertikalni gabarit je povećan za jednu etažu. Projektovan je dvanaesti sprat neto površine 301 m2. Projektovana neto površina cijelog objekta je 4.384 m2.

Najavljena gradnja autoputa od Foče do Trebinja



Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će na području Hercegovine biti realizovan kapitalni projekat koji se odnosi na izgradnju autoputa od Trebinja prema Foči, što je strateški interes Republike Srpske.
– To nikada nije moglo da se završi za godinu, dvije ili pet godina, biće završeno za desetak godina, ali neće nikad ako ne počnemo sljedeće godine – rekao je Dodik nakon sastanka sa rukovodstvom RiTE Gacko.

Dodik je dodao da je sa direktorom preduzeća Putevi Republike Srpske dogovorio potpuno presvlačenje asfalta na dionici od Rudnika i Termoelektrane Gacko, preko centra grada, do raskrsnice puta Gacko – Bileća, prenijela je RTRS.

U Hercegovini krenula proizvodnja zaštitne medicinske opreme



Poslije pet mjeseci probne proizvodnje, u Ljubinju je zvanično počeo da radi tekstilni pogon Bilkon iz Bileće.
Stalno zaposlenje dobilo je 27 radnika, uglavnom žena iz Ljubinja. Trenutno za poznatog kupca iz Švedske izrađuju zaštitnu opremu u oblasti medicine.

Matično preduzeće iz Bileće obezbijedilo je opremu.

Opština Ljubinje obezbijedila je prostor, finansirala adaptaciju i infrastrukturu, u vrijednosti od oko 200.000 maraka.

Tvornica iz Travnika s Austrijancima dogovorila posao od 25 miliona eura



Firma Ruff Cycles koja se bavi proizvodnjom električnih bicikala u pogonima kompanije GS-TMT u Travniku dogovorila je novi poslovni projekt s austrijskim gigantom vrijednosti 25 miliona eura.
Priča električnih bicikala iz Travnika koja je obišla cijeli svijet, a neki primjerci iz Travnika su pronašli svoje mjesto i u garaži Cristiana Ronalda, dobila je veliku ekspanziju, objavio je Klix.

Naime, nedavno je firma Ruff Cycles koja se bavi proizvodnjom nekoliko vrsta električnih bicikala sklopila ugovor sa austrijskom firmom vrijednosti 25 miliona eura te su zajedno kreirali novi dizajn električnog bicikla kojeg planiraju proizvoditi.

Osim toga, Ruff Cycles kako saznajemo uskoro će širiti svoju proizvodnju. Iako su nedavno svoje pogone proširi za 600 kvadrata u pogonima GS-TMT-a u Travniku, Ruff Cycles na lokalitetu Neobarja u Novom Travniku uskoro planira kupiti zemljište od 3.000 kvadratnih metara gdje će izmjestiti proizvodnju te nastaviti raditi punom parom.

Ovo je još jedna pozitivna priča, a s otvorenjem novih pogona očekuju se i nova radna mjesta. Više informacija o ovom poslovnom poduhvatu bit će poznato naknadno.

U Srebrenici najavljena investicija od 25 miliona eura



Direktor privrednog društva “Dacit” u Srebrenici Petar Kovačević rekao je da su pripreme za početak eksploataciju kamena dacita u završnoj fazi.
On kaže da je otvaranje ovog preduzeća prolongirano zbog njegovog zdravstvenog stanja i drugih administrativnih poslova za koje je potrebno vrijeme da se okončaju.- Istina je da su pripreme usporile moje zdravstveno stanja, ali je sigurno da će radovi početi. Očekujemo još da dobijemo dozvolu za izvođenje radova i izlazak komisije na lice mjesta nakon čega počinjemo sa radom, što bi trebalo da bude uskoro – rekao je Kovačević, prenosi esrebrenica.

On kaže da je razgovarao sa načelnikom opštine Srebrenica o tome i upoznao ga sa dosadašnjim pripremnim radovima.Ovom privrednom društvu Vlada Republike Srpske je u februaru 2021. godine dodijelila koncesiju, a na Dan opštine Srebrenica najavljen je početak rada ove firme čim vremenski uslovi dozvole.

Koncesija je dodijeljena na period od 25 godina, a ukupna vrijednost investicije za realizaciju ovog projekta iznosi 313.000 KM.

Prilikom potpisivanja koncesije u aprilu iste godine koncesionar se obavezao, u skladu sa ugovorom, nakon puštanja kamenoloma u komercijalni rad, u budžet Republike Srpske uplaćivati koncesionu naknadu u iznosu od 5 odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, od čega će 90 odsto sredstava biti usmjereno u budžet opštine Srebrenica, saopšteno je tada iz Ministartva energetike i rudarstva RS.

Takođe, ranije je rečeno da se nakon početka rada kamenoloma planira obezbijediti investiciju od oko 25 miliona eura za izgradnju fabrike kamene vune od dacita, koja se u Evropi koristi kao izolacioni materijal i zamjenjuje stiropor, koji se, kako je rekao, uskoro povlači iz upotrebe.

Kovačević je istakao da će ta firma proizvoditi oko 50.000 tona kamene vune i zapošljavati od 150 do 200 radnika, dok je u startu planirano zapošljavanje 25 ljudi.

Četvrti najveći izvoznik iz BiH ide u investiciju od 20 miliona KM



Kompanija “Alumina” Zvornik ostvarila je u prošloj godini rekordnu dobit od 26 miliona KM, potvrdio je za Capital predsjednik uprave ovog preduzeća Zoran Stevanović.

Ova kompanija je u 2021. godini imala profit od 17,6 miliona KM. Stevanović, koji je prije 10-ak dana preuzeo dužnost prvog čovjeka “Alumine”, kaže da je kompanija izdržala sve udare te da će, ako ne bude nekih velikih poremećaja na globalnom nivou, i ove poslovne godine “biti u ozbiljnom plusu”.

– Ove godine planiramo i jednu veliku investiciju od 20 miliona KM koja će podići kapacitet proizvodnje percipitiranih hidrata koji imaju svoje tržište i koji su proizvod po kojem je “Alumina” prepoznatljiva – istakao je Stevanović.

Kako je BiznisInfo.ba objavio, Alumina je u 2022. godini bila 4. najveći izvoznik iz BiH, a najveći iz RS-a.

“Alumina” je izuzetno profitabilna kćerka firma Fabrike glinice “Birač” u stečaju koju godinama pokušava da preuzme fočanski “Pavgord”.

Kako bi u tome uspio “Pavgord” je prvo kupio potraživanja litvanske Ukio banke od Fabrike glinice “Birač” ali ih stečajni upravnik nije priznao nakon čega su uslijedili maratonski sudski procesi koji traju i danas. U međuvremenu “Pavgord” je kupio i potraživanja Vlade RS i njenih institucija i zatražio od stečajnog upravnika Laze Đurđevića daga upiše kao povjerioca, što je on odbio. To ga je, po svemu sudeći, koštalo funkcije upravnika.

Nakon posljednjih dešavanja u ova dva preduzeća – imenovanja novog stečajnog upravnika i postavljanja Stevanovića na čelo “Alumine” čini se da je “Pavgord” korak bliže svom cilju. Ovakvom scenariju opirali su se pojedini povjerioci i radnici “Alumine”, međutim, Stevanović tvrdi će bez obzira na to da li će “Pavgord” biti upisan kao povjerilac ili ne, “Alumina” nastaviti da radi kao i do sada.

U Bihaću će se graditi solarna elektrana Carpet Planet



Vlada Unsko-sanskog kantona objavila je javni poziv na uvid u Idejni projekat za izgradnju fotonaponske elektrane “Carpet Planet” snage 6,2 na lokalitetu Lipa na području Grada Bihaća.
Uvid je zakazan ze 3. mart ove godine.

Investitor je kompnija Carpet Planet d.o.o. Bihać. Idejni projekat je izradila kompanija Cazing iz Cazina.

Počinje izgradnja novih 75 kilometara autoputa u FBiH



Trenutno je aktivno sedam gradilišta za novih 40 kilometara autoceste na Koridoru 5C a ukupna vrijednost radova koji su u toku iznosi 1,20 milijarde KM.
– U ovoj godini će se započeti izgradnja novih 75 kilometara autoceste. Za sve radove je osiguran novi investicijski ciklus u vrijednosti od 3,6 milijardi KM. U periodu koji je pred nama planiran je početak gradnje kompletnog sjevernog dijela Koridora 5C, odnosno ukupno 50 kilometara, a usto ćemo realizirati ugovaranje dvije dionice na jugu, 14,5 kilometara od Mostara jug do Bune – kazali su za Avaz iz ”Autocesta”.

Raspisani tenderi
Ono što je u ovom trenutku najvažnije, dodaju, jeste da su za dva najkompleksnija projekta na cestovnom Koridoru 5C tunel Prenj i Mostarsku obilaznicu raspisani tenderi i početak izgradnje planiran je za sredinu ove godine.

– Također, i brze ceste su postavljene kao prioritet na prostoru cijele Federacije BiH i, ukoliko se nastavi planiranom dinamikom, u 2023. godini 40 kilometara brzih cesta će biti u izgradnji – najavljuju iz „Autocesta FBiH“.

Razgovarali smo i o dinamici radova na mostu Počitelj na Koridoru 5C, koji je trebao biti završen u martu 2022. godine. Zatim je odobreno opravdano produženje roka, koje je isteklo početkom septembra prošle godine, i od tog datuma se izvođaču radova obračunavaju penali za kašnjenje.

Prema izvođačevim projekcijama, završetak kompletne dionice Počitelj – Zvirovići u dužini od 11,1 kilometar može se očekivati do kraja avgusta ove godine.

Završna faza
Kada je riječ o dionici Vranduk – Ponirak, koja je ukupne dužine 5,3 kilometra, trenutno se radovi odvijaju na trasi na iskopu i zaštiti kosina.

– Tunel Vranduk je u završnoj fazi izgradnje, ugradnja ivičnjaka i priprema za tamponski sloj te završni radovi na galerijama predusjeka. Na trasi se trenutno izvode radovi na sektorima 2, 4 i 5, dok su, usljed dostavljanja novih projektnih rješenja, na sektorima 1, 6 i 7 pripremni radovi u toku. Tek nakon što novi projekti budu revidirani te nadzorni organ izvrši evaluaciju izvođačevog prijedloga po tim projektnim rješenjima bit će poznat period izvršenja ovog ugovora za građenje.

Sredinom 2023 godine će bit završen najveći most u BiH



Most Počitelj na Koridoru 5C prema ranijim planovima trebao je biti završen u martu prošle godine.
Ipak, došlo je do određenih zakašnjenja, pa će proces trajati još neko vrijeme. Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH zbog svega je pokrenulo proceduru naplate penala izvođaču – kinesko-azerbejdžasnkom konzorcijumu Azvirt.

Očekuje se da most ipak bude završen sredinom tekuće godine. Ugovor o izgradnji inače je potpisan u junu 2019. godine, a ugovoreno vrijeme izvođenja bilo je 900 dana. Rok je istekao početkom septembra prošle godine, javila je Anadolija.

Dosad su spojeni stubovi visine u rasponu od 92 do 97 metara, a taj od 97 metara je i najviši na mostu. Radovi su danas usmjereni na dva krajnja stuba, kao i na drugi upornjak mosta.

Trenutno su spojena četiri gigantska stuba od ukupno šest. Prema projektu, most Počitelj bit će jedan od najviših u regiji. Njegova dužina iznosit će 980 metara, a visina nevjerovatnih stotinu metara.

Uprkos kašnjenjima Evropska banka za obnovu i razvoj još uvijek pruža podršku projektima u Bosni i Hercegovini pa tako i izgradnji Koridora 5C. Iz Autocesta FBiH je najavljeno da bi u ovoj godini mogla započeti izgradnja ceste od petlje Mostar-sjever do Bune, dugačka oko 30 kilometara.

Dio od Bune do graničnog prijelaza Bijača činit će i most Počitelj.

Potpisan ugovor o izgradnji bolnice vrijedne 128 miliona KM u Trebinju



Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić potpisao je u Banjaluci, sa predstavnikom izabrane grupe ponuđača za realizaciju projekta, ugovor o izgradnji nove bolnice u Trebinju.
Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata Vlade Republike Srpske u zdravstvenom sistemu, čiji je cilj izgradnja savremeno opremljene bolnice za pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga po najvišim standardima, građanima Trebinja i susjednih opština i gradova. Vrijednost projekta procijenjuje se na 128 miliona KM.

Nova bolnica Trebinje imaće kapacitet 223 kreveta sa svim klinikama i odjeljenjima, te površinom bolničkog kompleksa od 17.826 metara kvadratnih koji će se graditi po sistemu “ključ u ruke”.

Potpisivanju ugovora u Vladi Republike Srpske, prisustvovao je i predsjednik Republike Milorad Dodik, kao i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Kreće izgradnja još jedne vjetroelektrane u FBiH



Vlada Federacije BiH jučer je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, usvojila informaciju o aktivnostima i dala prethodnu saglasnost ovom ministarstvu u postupku izdavanja Energetske dozvole privrednom društvu Imres d.o.o. Livno, za izgradnju vjetroelektrane Široka Draga na planinskom području brda Kamešnica, na području općina Livno i Tomislavgrad.
U informaciji je, između ostalog, navedeno da je projektom predviđeno pozicioniranje 19 vjetroagregata jedinične snage 6,6 MW, ukupno instalisane snage 125,4 MW (19×6,6 MW), te planiranom godišnjom proizvodnjom električne energije od 403 GWh.

Projekt vjetroparka Široka Draga započet je 2009. godine kontinuiranim praćenjem brzine i smjera vjetra. Na osnovu dobivenih podataka, zaključeno je da navedena lokacija nudi ogroman resursni potencijal.

Informacija sadrži i hronologiju aktivnosti i status projekta izgradnje VE Široka Draga.

U skladu sa važećim propisima iz oblasti energije, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, čija je instalisana snaga veća od 30 MW, energetsku dozvolu izdaje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uz prethodnu saglasnost Vlade i Parlamenta FBiH.

Premijer Federacije BiH zadužen je da informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole privrednom društvu Imres d.o.o. Livno, sa zaključkom uputi Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Naime, kada je u pitanju gradnja vjetroelektrana u skladu sa strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH, istaknuto je u informaciji, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije do sada je izdalo sedam prethodnih saglasnosti za priključak na prenosnu mrežu i to za VE Podveležje, VE Mesihovina, VE Jelovača, VE Baljci, VE Oštrc, Ivovik i Suzlon Wind Energy u ukupnom iznosu od 321,4 MW instalisanih kapaciteta vjetroelektrana u FBiH.

Nijemci otvaraju fabriku na sjeveru BiH



Investitor iz Njemačke će u industrijskoj zoni u Novoj Topoli kod Bosanske Gradiške početkom naredne godine otvoriti firmu u kojoj će za početak zaposliti 40 radnika, izjavila je generalni konzul BiH u Minhenu Vera Sajić.
Ona je istakla da je registracija firme završena, da je zakupljen poslovni prostor, te da u januaru pristižu mašine iz Njemačke.

Sajićeva je navela da će se investitor ovdje baviti proizvodnjom električnih lokomotiva, vagona i vozova za kolekcionare, kao i dodatne opreme – staza, mostova i tunela i druge dekoracije.

“Riječ je o proizvodima za kolekcionare, električnim vozovima na daljinsko upravljanje i pratećoj opremi koje kupuju kolekcionari i koji koštaju više od hiljadu eura“, rekla je Sajićeva.

Ona je dodala da je sa investitorom počela razgovore u septembru, te da im je dostavljala sve informacije o porezima, energentima i organizovala sastanke sa gradonačelnicima Laktaša i Gradiške Miroslavom Bojićem i Zoranom Adžićem, te direktorom Privredne komore Republike Srpske Perom Ćorićem, javlja Srna.

“Investitor je razmišljao da ulaže u Bugarsku, ali sam uspjela da predstavim sve naše prednosti i potencijale i investitor je sada kod nas. Inače, želja mi je bila pri polasku u Minhen da dovedem bar jednog investitora i evo uspjela sam. Nažalost, epidemija virusa korona mi je uzela više od pola mandata, jer je Njemačka je, sjetimo se, bila pod teškim zaključavanjem”, rekla je Sajićeva.

Ona je dodala da investitor u njemačkoj pokrajini Hesen posjeduje dvije fabrike koje se bave elektronikom, te da su ranije imali i fabrike u Kini.

“Ukoliko budu zadovoljni, kažu mi, sve svoje investicije bi usmjerili kod nas. Dobra strana ove investicije je što će tražiti podizvođače sa domaćeg terena, tako da će u zbiru benefit od ove investiocije biti znatno veći”.

Konjic će konačno dobiti zaobilaznicu



U sklopu izgradnje autoputa na Koridoru 5C planirana je izgradnja zaobilaznice Konjic.
Autoput je “stigao” do Bradine, 13 kilometara od Konjica a sada slijedi izgradnja dionice od Bradine do Konjica. Osim toga, priprema se gradnja dionice od Konjica do Mostara koja će uključivati najduži tunel u BiH – Prenj. Sve ovo bi, prema ranijim najavama iz Autocesta FBiH, trebalo biti završeno u narednih šest godina kada bi kompletan Koridor 5C trebao biti izgrađen.

Grad Konjic će profitirati na način da će konačno biti izgrađena zaobilaznica, piše BiznisInfo.ba.

U okviru nje gradi će se novi most preko Neretve u dužini od 300 metara. Ovaj most će preći i željezničku prugu i cestu M17, a bit će izgrađen i novi tunel u dužini od 800 metara.

Cijela zaobilaznica će biti nešto duža od tri kilometra, od petlje Ovčari do Drecelja.

Magistralna cesta kroz grad će se preinačiti u gradsku cestu koja će biti rasterećena i najviše će je koristiti lokalno stanovništvo.

Italijanski privrednici zainteresovani za ulaganja u BiH



U Banjaluci je predstavljeno Udruženje italijanskih privrednika u BiH pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u BiH.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da postoji veliki interes italijanskih privrednika za ulaganja u prerađivačku i druge vrste industrije zbog čega je važno da se u RS pokrenu privredni procesi u kojima će učestvovati ozbiljne kompanije iz Italije.

Petričević je rekao da je to važno s obzirom na aktuelna globalna kretanja, te dodao da se Italijani posebno interesuju za ovdašnju drvoprerađivačku, metalnu i industriju tekstila, kože i obuće.

Cilj Udruženja italijanskih privrednika u BiH je, između ostalog, praćenje svih kretanja vezanih za ekonomske pokazatelje između BiH i Italije, umrežavanje BiH i italijanskih kompanija, te pomoć italijanskim investitorima u BiH.

Predsjednik ovog udruženja Đuzepe Franki kaže da ovi prostori imaju mnogo potencijala i resursa koje bi trebalo iskoristiti.

– Lično sam odlučio da ulažem na području Prijedora zbog geografske pozicije, ali i potencijala školovanih mladih ljudi koji mogu mnogo da doprinesu – rekao je Franki, koji osamnaest godina posluje na ovim prostorima.

Šef odjeljenja za trgovinu pri Ambasadi Italije u BiH Lorenco Donateli izrazio je nadu da će skup koji je Udruženje italijanskih privrednika u BiH upriličilo u Banjaluci dodatno osnažiti međusobne ekonomske i druge odnose.

Počinje izgradnja sportske dvorane u Bosanskoj Krupi



Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović potpisao je Ugovor o izvođenju radova na izgradnji sportske dvorane – I faza.
Ugovor, ukupne vrijednosti 1.439.100 KM, potpisan je sa Harizom Redžić, direktorom firme d.o.o. “Kristal” Živinice, čija je ponuda nakon provedenog postupka javne nabavke ocijenjena kao najpovoljnija.

Gradska sportska dvorana koja će biti locirana na igralištu SRC “Ada” na bivšem betonskom igralištu, a zadovoljavat će sve propise koji se odnose na dvoranske sportove.

U prvoj fazi izgradnje sportske dvorane planirana je izgradnja kompletne konstrukcije objekta i pratećih prostorija zajedno sa krovom i fasadnom bravarijom.

Ukupan kapacitet dvorane za gledaoce iznosit će oko 500 sjedećih mjesta, a čitav kompleks sportske dvorane obuhvatit će i svlačionice, prostor za kancelarije, kao i uređenje vanjskog okoliša sa parkingom.

Početak ugovorenih radova planiran je odmah po uvođenju izvođača u posao, a navedeni radovi će se okončati u roku od 120 kalendarski dana.

Ovo je jedan od prvih većih projekata na Velikoj adi koja će u narednih nekoliko dana završetkom radova na drvenom mostu biti spojena sa Malim adama.

U narednom periodu očekuje se i izgradnja turističkog kampa sa svim potrebnim sadržajima, a planirana je i izgradnja vanjskih višenamjenskih sportskih terena.

Brčko dobija moderni aqua park



Vlada Brčko distrikta BiH uskoro će raspisati javni poziv za izgradnju modernog aqua parka, saopštio je gradonačelnik Esed Kadrić.
Objavio je i segmente idejnog projekta koji je usklađen sa prijedlogom regulacionog plana Ficibajer.

– Ovaj aqua park će Brčko distrikt BiH učiniti atraktivnom turističkom destinacijom, građanima pružiti nove neophodne sadržaje, a investitorima će omogućiti da kroz ulaganje u ovakav turistički kompleks ostvare poslovne interese – naglasio je Kadrić.

Prva velika kineska investicija u BiH poprima obrise



Predstavnici Agencije za promociju stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (FIPA), predvođeni direktoricom Milicom Marković, posjetili su gradilište vjetroelektrane Ivovik u Livnu.
Generalni ravnatelj kompanije Ivovik d.o.o. Xiao Xin predstavio je projekat snage 84 MW – 20 turbina x 4,2 MW, koji će u punoj realizaciji stajati 133 miliona eura.

Do sada je uloženo 43 miliona konvertibilnih maraka, a zaposleno je 60 radnika iz Bosne i Hercegovine, a do kraja projekta bit će zaposleno 100 ljudi.

Kompanija posjeduje sve potrebne ekološke, urbanističke i građevinske dozvole, kao i sve dozvole vezane uz proizvodnju električne energije, a koncesija je izdana na rok od 30 godina.

Tokom posjeta obavljena je montaža prve turbine, te su postavljeni temelji za ostale.

Ovo je prva velika investicija jedne kineske kompanije u BiH, s obzirom na to da su prisutni kao izvođači na mnogim projektima u Bosni i Hercegovini.

FIPA prati ovaj projekt od početka i pruža potrebnu podršku na putu do njegove realizacije, rečeno je iz ove agencije.

U Neumu otvoren novi pogon, korak ka jačem razvoju



U Neumu je danas upriličeno svečano puštanje u rad pogona za preradu maslina.
Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, kazao je da su zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave odnosno Općine Neum, osmislili i realizirali Pogon za preradu maslina koji predstavlja značajan korak ka još jačem i još bržem razvoju privrede našega kantona.

– Vlada HNK-a prepoznaje i snažno podržava sve ideje koje će, u konačnici, značajno uticati na ubrzan razvoj naše privrede, ujedno dajući snažan zamah rastu i jačanju lokalne sredine u kojoj su sami projekti realizirani – rekao je Herceg.

Dodao je kako je za realizaciju neumskog Pogona za preradu maslina Vlada HNK-a izdvojila značajna finansijska sredstva te da sami pogon ima kapacitete koji mogu zadovoljiti potrebe ovdašnjih maslinara.

‘Ovim je pitanje otkupa i prerade, kao jedno od najvažnijih pitanja za proizvođače, uglavnom riješeno, a ukoliko tržište bude tražilo dodatno širenje kapaciteta, Vlada će i za to imati razumijevanja i sluha.

– I ovom prilikom, ističem kako Neum, ali i sve druge općine i gradovi u HNK-u, i u meni lično i u kantonalnoj vladi imaju i imat će istinskog prijatelja i partnera koji je spreman, zajedničkim naporima, predano raditi na stvaranju boljih uslova za život svakog našeg sugrađanina – poručio je Herceg.

Švicarski investitor ulazi u bitnu investiciju u Stocu



Nakon dugog niza godina, Stolac je sve više privlačan za investitore, i to najviše zbog svoje klime i potencijala za poljoprivredu, vinarstvo i pokretanje proizvodnje maslinovog ulja po kojem je nekad bio čuven.
Brojna ispitivanja su potvrdila da osim visokog kvaliteta, hercegovačka maslinova ulja odlikuje i ljekovitost i upravo to ga izdvaja u paleti maslinovih ulja.

– Dosadašnja testiranja pokazuju kako je područje Hercegovine i pogotovo Stoca pogodno za proizvodnju visoko kvalitetnih maslinovih ulja – izjavio je Taner Aličehić predstavnik Varia Europe Properties AG.

On je naglasio da će planirane investicije u narednom periodu osigurati zapošljavanje radnika u čitavom lancu uzgoja i prerade ulja i srodnih proizvoda te osigurati značajna sredstva za daljnji razvoj infrastrukture i zajednice u cjelini.

Kako bi osigurali vidljivost autohtonih proizvoda investitori namjeravaju uložiti značajna sredstva i u izgradnju Hercegovačke kuće, kao posebnog prodajnog i uslužnog prostora u kojem bi gostima bili ponuđeni proizvodi koji su nastali na kamenu i pod suncem na području Stoca i Hercegovine.

Prilikom boravka u Stocu investitori iz Švicarske su se upoznali s potencijalima koji ima ova regija i mogućnostima sadnje novih stabala masline i to na površinama na kojima se donedavno uzgajalo smilje.

Stručnjaci angažirani od strane investitora smatraju da je ovo dobra prilika za vlasnike tih parcela da navedene površine aktiviraju i od počnu s uzgojem kvalitetne hercegovačke masline.

S obzirom na to da jedan od ključnih uvjeta visokih kvaliteta maslinovog ulje je da se u roku od 24 sata nakon branja masline šalju na preradu ili u uljare.

Samim time je jasno da bi pokretanje uljare na području Stoca pokrilo prestale dijelove Hercegovine koji su pokriveni maslinama, saopšteno je iz Platforme CMC.

Hirurg iz Tuzle među najboljima na svijetu u liječenju srčanih bolesti



Tuzlak Dr. Miralem Pašić poznati kardiohirurg sa dugogodišnjim iskustvom, te 25 godina stoji na čelu jedne od najutjecajnijih klinika za srce na svijetu, Deutsches Herzzentrum Berlin..
Njegovo ime i rad su sinonim za vrhunsku medicinsku ekspertizu i izvrsnost u liječenju srčanih bolesti.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Pašić je pomogao hiljadama pacijenata širom svijeta među kojima je i naš Tuzlak Nebojša Stojkov – Frenki kojem je operativni zahvat urađen bez naknade, što govori o velikoj humanosti i pomoći koju je dobio u teškim trenucima. Njegova stručnost i predanost nisu samo impresivni, već su i dokazani činjenicama – njegov uspjeh u liječenju srčanih bolesti je neupitan, a njegova reputacija besprijekorna.Miralem Pašić je podijelio svoje znanje na uglednim sveučilištima u Švicarskoj i Njemačkoj, te je neko vrijeme kao profesor predavao i u Tuzli. U periodu od 1994. do 1995. godine obavljao je funkciju pomoćnika urednika u Evropskom društvu za kardiotorakalne bolesti. Također, aktivno je uključen u rad Društva za torakalne bolesti, Evropske asocijacije za torakalne bolesti i Evropskog društva za vaskularne bolesti kao član.

Profesor dr. Miralem Pašić surađivao je s prof. dr. Emirom Solakovićem na unaprjeđenju kardiovaskularne kirurgije u Sarajevu, zajedno su izveli velik broj otvorenih srčanih operacija. Danas, Miralem Pašić živi u Berlinu, gdje obnaša funkciju profesora na Humboldt sveučilištu te je zamjenik direktora Klinike za srčanu, torakalnu i vaskularnu kirurgiju u uglednoj bolnici za bolesti srca Deutsches Herzzentrum Berlin.

Miralem Pašić je neosporno jedan od najboljih kardiotorakalnih hirurga u svijetu, a njegova stručnost i znanje prepoznata su i na međunarodnoj razini.

A to potvrđuje i stranica adscientificindex.com koja daje rangiranje i indekse za naučnike, institucije i naučni output na osnovu njihovog naučnog uspjeha, a među najboljima nalazi se i naš Tuzlak koji zauzima prvo mjesto za Evropski region.

Učenici iz BiH osvojili dvije medalje na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi



Ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović i direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Senada Salihović, dočekale su danas na Sarajevskom aerodromu učenike koji su se takmičili na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi održanoj u Antaliji od 8. do 13. maja.

Dvije bronzane medalje na ovom takmičenju za Bosnu i Hercegovinu osvojili su Ervin Macić i Benjamin Mujkić.

Našu zemlju predstavljali su: Harun Alibegović, Ervin Macić, Asja Ćatić, Ahmed Spahić, Benjamin Mujkić i Abdullah Fehratbegović.

"Svim učenicima čestitamo na izvrsnom uspjehu i na dostojnom predstavljanju naše države", istakla je ministrica Hota-Muminović.

Ekipa koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na olimpijadi odabrana je na izbornom takmičenju za BMO 2023, koje su organizovali Udruženje matematičara Kantona Sarajevo i Republički pedagoški zavod Republike Srpske na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i Banja Luci.

Učenik srednje škole iz Tuzle predstavljat će BiH na Svjetskoj olimpijadi iz fizike



Na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu jučer je održano Državno takmičenje iz fizike za učenike srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Takmičilo se 19 učenika iz cijele Bosne i Hercegovine.

Richmond Park Međunarodnu srednju školu Tuzla predstavljao je Muhamed Numanović, učenik drugog razreda, te zauzeo drugo mjesto i ovim sjajnim rezultatom plasirao se na dva prestižna Međunarodna takmičenja i to: 53. Međunarodnu olimpijadu iz fizike koja će se održati od 10. do 17. jula u Japanu.

Učenici Dženan, Muhamed, Elmir, Miodrag i Tarik predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, te na 7. Evropskoj olimpijadi iz fizike koja će se održati od 16. do 20. juna u Njemačkoj

Ovo je treći put da Richmond Park Međunarodna srednja škola Tuzla ima svog predstavnika na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike od svog osnivanja.

U planu velika ulaganja u kontrolne tornjeve u BiH i radare na sva četiri aerodroma u BiH



Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) ove godine planira strateška kapitalna ulaganja koja će rezultirati značajnim poboljšanjem ovih usluga na sve četiri aerodroma u Bosni i Hercegovini.

"Strateški plan kapitalnih ulaganja za lokaciju Sarajevo uključuje projektiranje potpuno novog kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, na novoj lokaciji koju će Agencija odrediti u suradnji s Aerodromom, a do realizacije ovog velikog projekta planirani su radovi na sanaciji postojećeg kontrolnog tornja", ističe direktor BHANSA-e, Davorin Primorac. Kako navodi, sanacija postojećeg kontrolnog tornja donijeti će značajno poboljšanje radnih uvjeta za zaposlenike Jedinice prilazne i aerodromske kontrole leta Sarajevo te poboljšanje kako pružanja usluga u zračnoj plovidbi, tako i sigurnosti zračnog prometa.

"Rekonstrukcija, sanacija, uređenje i proširenje objekta predviđeno je i u Banja Luci, gdje su također planirani pripremni radovi za uvođenje radarske kontrole u Jedinici prilazne i aerodromske kontrole letenja Banja Luka. U Tuzli smo usprkos pandemiji u 2020. godini završili sanaciju i modernizaciju kupole kontrolnog tornja, a daljnji planovi uključuju sanaciju i modernizaciju pridruženih zgrada kontrolnog tornja te uređenje meteo parka", objašnjava Primorac.

BHANSA planira značajna ulaganja i na lokalitetu Ortiješ u Mostaru, gdje je i sjedište Agencije.

"Na lokaciji sjedišta BHANSA-e u Mostaru planirana je potpuna revitalizacija i sanacija postojećih zastarjelih i zapuštenih objekata, kao i izgradnja novog i suvremenog objekta amfiteatra za potrebe centra za obuku kontrolora zračnog prometa, odnosno budući školski centar. Nadalje, planirana je sanacija i modernizacija kontrolnog tornja u Jedinici prilazne i aerodromske kontrole letanja Mostar, te proširenje postojećih prostorija zgrade ATC Simulator za smještaj novih toranjskih simulatora neophodnih za obuku i kontinuirane treninge osoblja kontrole letenja i pseudo pilota", ističe Primorac.

Bosanka dobitnica međunarodne nagrade za istraživanje i doktorica sudske medicine


Emina Dervišević ove godine po prvi put u historiji Bosni i Hercegovini će donijeti Evropsku nagradu u medicini koju je dobila zahvaljujući kontinuiranom radu i trudu kojeg ulaže u forenzičku medicinu.

O Emini Dervišević smo ranije pisali, a njen rad prepoznat je i u Evropi zbog čega je komisija odlučila da joj dodijeli Evropsku statuu za izvrsnost 30. novembra u Parizu u čuvenom hotelu Ritz, a sve će se prenositi uživo pred višemilionskom publikom.
U razgovoru za Klix.ba Dervišević je kazala da ovo nije nagrada za jedan rad već sveukupne rezultate koje je predstavila u svijetu, za jednu epohu njenog rada i doprinosa forenzičkoj medicini gdje je u konačnici svrha mnogo važnija od uloge. "Ovo je nagrada za mladost i poruka mladim generacijama, upravo mojim studentima, da radom možemo sve, granice ne postoje uz nepokolebljivu volju, dobru organizaciju i savršen tim ljudi i kolega koji će djelovati za cjelokupnu dobrobit", kaže Dervišević.

Ističe da nagrada ovaj put nije dodijeljena za rad nego za najreprezentativnije rezultate u polju sudske medicine, za nove ideje i pothvate.

"Moji profili su javni, kao i rezultati. Nakon prošlogodišnje nagrade, ušla sam u jednu od najvećih kolaborativnih mreža u svijetu koja se zove 'Global Burden wof Disease' i sada se bavimo ispitivanjem tereta bolesti i smrti kao ishoda. Do sada sam radila na devet svjetskih projekata kao jedini član iz naše države, a rezultati će biti reprezentativni do kraja godine", dodaje naša sagovornica.

Zahvalila se timu profesora i kolega na putu do Evropske statue za izvrsnost.

Pored ove nagrade, Dervišević je još u aktivnoj nominaciji za tri nagrade i to Večernjakov pečat, MFUNSA ju je nominovao kao kandidata za nagradu Republike Austrije kao i za Federalnu nagradu za popularizaciju i promociju nauke, a svi rezultati bi trebali biti poznati do kraja godine.

Na kraju je naglasila kako joj je na putu uspjeha i rezultata više nego ikada potrebna podrška svih nivoa vlasti, Univerziteta te fakulteta, ali i da je potrebna veća podrška kvalitetnim ljudima iz budžeta te da promovišu BiH u idejama, metodologijama, naukom i publikacijama, rame uz rame kako znaju, svjetski.

Pomoć agencijama u BiH: Toyota Land Cruiser za efikasnije provođenje zakona



Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić i ambasador Japana u BiH Masami Kinefuchi uručili su danas ključeve 37 patrolnih vozila za potrebe agencija za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini.

Sporazumom između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Japana koji je potpisan 2021. godine osigurana je bespovratna pomoć u iznosu od 500 miliona jena. U okviru te pomoći osigurana je isporuka kvalitetnih terenskih automobila Toyota Land Cruiser agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini.

Terenska vozila su uručena Graničnoj policiji BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Službi za poslove sa strancima, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republičkoj upravi civilne zaštite, Federalnoj upravi civilne zaštite, te ministarstvima unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog kantona i Bosansko-podrinjskog kantona.

Primopredaji vozila u sjedištu Granične policije Bosne i Hercegovine u Sarajevu danas su prisustvovali Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH, Masami Kinefuchi, ambasador Japana u BiH i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH koji su nakon prigodnih govora i fotografisanja izvršili dodjelu ključeva automobila predstavnicima policijskih i sigurnosnih agencija.