zeina wrote:Kakva je razlika izmedju vjerovanja u evoluciju i vjerovanja u kreaciju?
Nikakva, jer su i jedno i drugo vjerovanja koja se ne mogu prakticno dokazati, "dokazi" koje nude i jedni i drugi su apsolutno na istom nivou jer se sluze samo pretpostavkama na osnovu izucavanja posljedica ili poredjena sa necim slicnim, tako da je meni ta rasprava ko je upravu i ko je pametniji apsolutno besmislena, neka vjeruje sta ko hoce, najgore je kad jedni drugima pocnu nametati svoja uvjerenja koja ne mogu dokazati
Stvarno? Evo ti jedan banalan dokaz evolucije na koju ja licno uticem.
Ja se bavim proizvodnjom pive. U pivu vrste "ale" ide kvasac gornjeg vrenja, to jest celije kvasca se koncentrisu na vrhu slada i proizvode etanol iz secera (glukoze). Kada je kvasac pri kraju, to jest nestane kolicina secera u sladu, on pocinje da formira male kolonije (grudvice) koje flokuliraju ili padaju na dno. To je nacin na koji se kvasac priprema za glad jer mu nestaje secera. Neka vrsta "zimskog sna".
E sad, imas vrste kvasca koje manje ili vise flokuliraju. One sto manje flokuliraju, ostaju suspendirane (lebde) u tekucini piva zajedno sa alkoholom, ostatkom secera i proteina. To pravi pivu mutnom.
U kvascu ima genetskih varijacija, i u istoj vrsti kvasca (recimo kvasac za psecnicno pivo koji slabo flokulira) imaju celije koje prve padaju na dno poslije dvije sedmice. Ja te celije onda sa dna uspem u posebnu posudu da kvasac sacuvam za sljedecu turu piva da ga ne moram ponovo kupovati.
Znas sta se desi poslije jedno 10-15 generacija koristenja kvasca za pivu koja mora prirodno da bude mutna (njemacko psenicno pivo)?
Pocinjem da dobivam cisto pivo a koje to nebi trebalo biti. Zasto? Zato sto sam selektivno sa dna kupio kvasac sa genetskom varijacijom kojom on brze od ostalih celija flokulira i taj kvasac dalje razmnozavao za novo pivo. Ja sam ustvari izvrsio prirodnu selekciju genetske varijacije "brzog flokulanta" i eliminisao celije koje su slabo flokulirale. Samo za 10 generacija kod jednocelijskog gljivicnog organizma. Zamisli genetsku varijaciju podloznu selekciji koja traje stotine miliona godina i kod mnogo kompleksnijih organizama.
Evolucija nije vjerovanje. Za nju trenutno ima toliko dokaza, od geologije, preko fosila do molekularne genetike, da se danas slobodno naziva naucnom cinjenicom.