jedno namjerno ne krečim jer ne daje ploda
a drugo je debelo zaboravio sam okrečiti
imam još 2-3 koje mogu a i ne moram... 30 god stare trešnje
lipu i zimzelene neću
možda i hoću ako ostane
Moderator: anex

Odlican je vocnjakBlack swan wrote:
evo ga kako to izgleda prije nego krene trava rasti
onda je užasno
a ne može se sve pokositi i stići
stara kosa
konfiguracija tla
a neće niko da dođe s motokultivatorom da barem ravnicu ni za keš
ove još nisam stigao okopati
sunja i dvije kruške čini mi se
gore su jabuke i kruške
poslije breze su neki dudovi i jabuke te šljive u daljini
a one male su jabuke
Smije li se znati koliko si tezak? (zemljom naravno, u dulumima)Black swan wrote:Imam i cetiri hrasta
I nesto sto ne raste
Neko drvo isto godinama
Zna se kako se vraca granicnik, sjekiru u ruke i vrati se sam.Black swan wrote:3300 kvadrata
minus
koliko su mi uletjeli sa dvije strane s onim kamenjem-granicnikom
sumnjamo na 200-250 metara
isao sam prema banja luci
jaoj sto sa strane ceste kreoz brda i planine ima malih borova za iskopat![]()
![]()
imal gdje oko sarajeva
i onda se pitaju odkud toliko rakovatriconja wrote:E raja koristite li kakvu zastitnu opremu prilikom prskanja? Primjetio sam da 90 % ljudi ne koristi nista, a neki i djecu vode u prskanje
Na svakom preparatu pise otrov prvog, drugog, treceg reda i da je opasan. Na internetu procitas da je kancerogen. U zavisnosti od vremena izlozenosti moze imati hejbet nuspojava ili cak otrovati.sokkia wrote:i onda se pitaju odkud toliko rakovatriconja wrote:E raja koristite li kakvu zastitnu opremu prilikom prskanja? Primjetio sam da 90 % ljudi ne koristi nista, a neki i djecu vode u prskanje

Prskanje je obavezno iz tog razloga sto nema autohtonih stetnika i vrsta. Otvaranjem trzista i razvojem tehnologije stetnici prelaze iz jedne drzave u drugu i biljke koje su autohtone u toj regiji nisu spremne da se bore i ne mogu da se "prilagode" novim stetnicima.Black swan wrote:gadno
ja ti ne vjerujem u to prskanje
mislim ne kao ovi antivaxeri sto ne vjeruju u vakcine
ne vidim potrebu u prskanju...
čemu milijarde godina evolucije ako će ti sada nekom drvetu biti potrebno prskanje protiv neke gamadi
ne vidim poantu
nemam 120 hektara pa da ću propasti... imao sam neke breske sve su uvenule osim jedne koja je zasadjena na čatrnju napunjenu smećem kabastim otpadom i posuto pola metra zemlje![]()
![]()
![]()
a one u njivi mazene pazene prskane sve se osusile
motorka i deri... jebo breskve... ima jabuka sljiva kruski
i naravno tresnje i visnje...
moram uslikati to drvo kojemu ne znam ime
ova prva ovdje kao tresnjaje divlja
ali daje plod neki
ili je visnja ne mogu se sjetiti.kad vidim da nesto nice ja ga pustim pa ga presadim valjda je to ok
ne vidim smisla u prskanju![]()
ove tri voćke oko klupe prva je šljiva pa kruška pa ide klupa pa jabukaBlack swan wrote:
Moguce, a prskanje se radi radi prevencije. Kasno je prskat protiv gljivicnog oboljenja kad se desi. Zato se fungicidima i tretira u kriticnim periodima.sokkia wrote:haj ga znaj šta treba a šta ne treba.
jedne godine mraz pobio sve pa nisam ništa ni prskao jer nisam imao šta.
Sljedeće godine Bog dao takav behar i rod da se sve lomilo od roda i sve doćekalo jesen na grani fino, soćno, zdravo i zrelo a ni te godine nisam ništa špricao valjda zaboravio ili nisam imao vremena.
Onda naredne nisam ponovo ništa špricao a bilo behara i roda ali sve nešto šugavo,crvavo,uvrnuto,uvehlo i nikakvo.
I hajd sad znaj do ćega je??![]()
Moja teorija je da te godine kad nije bilo ništa roda patogeni nisu imali šta da jedu pa su ili otišli ili pokrepali od gladi, a sljedeće kad je bilo sve zdravo i rodno kasno došli i nisu imali vremena da mi naprave nikakvu štetu ali su zato saćekali sljedeću godinu kad su mi sve obrstili i uništili a ja ih nisam dočekao sa hemijom.
Otvaranjem trzista i laksim transportom raznih poljoprivrednih kultura i zivotinja sa bilo kojeg dijela svijeta na drugi prebacuju se i stetnici.Maraschino wrote:Ranije se malo ili nikako prskalo. Bila je bioloska selekcija. Sto ostane to je jako i trajat ce godinama a danas se sve proizvodi da zavisi od koje kakvih prskanja i ne moze opstati a pogotovu plodove davati bez prskanja.
Steta. Stitimo voce od nekih stetocina a nismo svjesni koliko zagadjujemo zemljiste a kroz njega i vodu.
Licno ne dam pumpi u moj vocnjak ali mislim da necu uspjeti da se oduprem tim stetocinama. Mene ne interesuje kolicina(ne zivim od toga) nego kvalitet.
Kada smo imali dvije vrste krompira:crveni i bijeli tada je bio i kvalitetan ali nas narod poletio za kvantitetom i sada bi dao sve za ono staro sjeme ali ga nema.triconja wrote:Otvaranjem trzista i laksim transportom raznih poljoprivrednih kultura i zivotinja sa bilo kojeg dijela svijeta na drugi prebacuju se i stetnici.Maraschino wrote:Ranije se malo ili nikako prskalo. Bila je bioloska selekcija. Sto ostane to je jako i trajat ce godinama a danas se sve proizvodi da zavisi od koje kakvih prskanja i ne moze opstati a pogotovu plodove davati bez prskanja.
Steta. Stitimo voce od nekih stetocina a nismo svjesni koliko zagadjujemo zemljiste a kroz njega i vodu.
Licno ne dam pumpi u moj vocnjak ali mislim da necu uspjeti da se oduprem tim stetocinama. Mene ne interesuje kolicina(ne zivim od toga) nego kvalitet.
Prije 100 godina nije bilo trgovine npr. sljivama kao sto je slucaj danas. Mogu sljive doci iz Japana (zajedno sa stetnicima) i ti stetnici se razmnoze i eto belaja za autohtone kulture. Gledao sam zanimljiv isjecak dokumentarca na temu pcela i stetnika. I na kraju ljudi skontali da se pcele prilagode stetnicima nakon nekog vremena i da problem nastaje smjenom stetnika. Ti stetnici ne dopustaju drugim stetnicima da se nastane u kosnici i bukvalno zive u obostrukoj simbiozi sa pcelama.
To ti je vise kako ljudi percipiraju neke stvari, recemo da je ideja da za manje rada dobijes vise necega primamljivija nego vise rada za istu kolicinu.Maraschino wrote:Kada smo imali dvije vrste krompira:crveni i bijeli tada je bio i kvalitetan ali nas narod poletio za kvantitetom i sada bi dao sve za ono staro sjeme ali ga nema.triconja wrote:Otvaranjem trzista i laksim transportom raznih poljoprivrednih kultura i zivotinja sa bilo kojeg dijela svijeta na drugi prebacuju se i stetnici.Maraschino wrote:Ranije se malo ili nikako prskalo. Bila je bioloska selekcija. Sto ostane to je jako i trajat ce godinama a danas se sve proizvodi da zavisi od koje kakvih prskanja i ne moze opstati a pogotovu plodove davati bez prskanja.
Steta. Stitimo voce od nekih stetocina a nismo svjesni koliko zagadjujemo zemljiste a kroz njega i vodu.
Licno ne dam pumpi u moj vocnjak ali mislim da necu uspjeti da se oduprem tim stetocinama. Mene ne interesuje kolicina(ne zivim od toga) nego kvalitet.
Prije 100 godina nije bilo trgovine npr. sljivama kao sto je slucaj danas. Mogu sljive doci iz Japana (zajedno sa stetnicima) i ti stetnici se razmnoze i eto belaja za autohtone kulture. Gledao sam zanimljiv isjecak dokumentarca na temu pcela i stetnika. I na kraju ljudi skontali da se pcele prilagode stetnicima nakon nekog vremena i da problem nastaje smjenom stetnika. Ti stetnici ne dopustaju drugim stetnicima da se nastane u kosnici i bukvalno zive u obostrukoj simbiozi sa pcelama.
U pravu si, sa svim tim sjemenima i biljkama dolaze i stetnici a isto tako mnoge sorte voca i povrca su proizvedene tako da zavise od prskanja a to je i dobra prodaja za hemijsku industriju.
Nismo mi jos zagadili zemlju kao druge EU zemlje. Svedjani kazu da im treba 25 godina da ne koriste nikakve hemikalije da bi ocistili zemlju. Mi je imamo cistu i idemo obrnutim smjerom.
Sto je zanimljivo, kod nas nema ili malo industrije za preradu voca i povrca, zasto ljudi teze kolicini ako nikome nista ne prodaju dok na drugoj strani bi imao za svoje potrebe zdrav proizvod.
ima jbg višnju mi je prelomilu u deblutriconja wrote:E raja imate li stete?
Koliko je stara? Imam ja 20 godina staru visnju i aslame po 10 godina stare. I jos sljiva, oraha i kruski. Ne mogu obici danas a mislim da ce biti sveganookey wrote:ima jbg višnju mi je prelomilu u deblutriconja wrote:E raja imate li stete?