Forum Klix.ba

Haris.ba wrote:

Utvrđuje se javni interes za izgradnju LOT 2C Sarajevske
zaobilaznice, dionice od rondoa Briješće do Ulice Safeta Zajke faza
realizacija saobraajnice sa izgradnjom objekta preko
željezničke pruge-pergola i izgradnju kružne raskrsnice u ulici
Safeta Zajke sa pratećom infrastrukturom - II faza, na zemljištu
označenom kao:

- k.č. 584/5 (nastala od k.~. 584/2) u površini od 309 m2
upisano u zk.uložak broj 1519 K.O. SP Dolac , to
po novom premjeru odgovara k.č. 2184/2 u površini od
309 m2, upisano u P.L. 1714 K.O. Novo Sarajevo IV,
- k.č. 578/5 (nastala od 578/1) u površini od 437m2 upisano
u zk.ul. 5174 K.O. SP Dolac, upisano kao vlasništvo GP
"ZGP" d.d. Sarajevo sa 1/1 dijela,
- k.č. 578/5 (nastala od 578/3) u površini od 524m2 upisano
u zk.ul. 5171 K.O. SP Dolac, upisano kao vlasništvo GP
"ŽGP" d.d. Sarajevo sa 1/1 dijela,
- k.č. 587/3 (nastala od 587/1) u površini od 2290 m2
upisano u zk.ul. 5569 K.O. SP Dolac, upisano kao
vlasništvo GP "ŽGP" d.d. Sarajevo sa 1/1 dijela,
- k.č. 577/4 (nastala od 577/1) u površini od 1501 m2
upisano u zk.ul. 5626 K.O. SP Dolac, upisano kao
vlasništvo GP "ŽGP" d.d. Sarajevo sa 1/1 dijela, sve po
novom premjeru odgovara k.č. 2185/2 u površini od 4752
m2, upisano u P.L. 1714 K.O. Novo Sarajevo IV.

Evo parcele gdje će biti spoj Lot 2C sa Safeta Zajke

Sinoć i jutros se otežano saobraća i u tunelu karaula (Olovo-Kladanj), a zbog velike količine snijega vozačima se savjetuje zimska oprema. Teretna vozila sinoć su u tunelu stajala svako pola sata.

Alfons Kauders wrote:E pa eto, dodje i taj dan da se obistini sve sto smo ovdje pricali o Karauli.

Sinoć i jutros se otežano saobraća i u tunelu karaula (Olovo-Kladanj), a zbog velike količine snijega vozačima se savjetuje zimska oprema. Teretna vozila sinoć su u tunelu stajala svako pola sata.

U clanku mozete pogledati i video: https://www.klix.ba/vijesti/bih/novih-1 ... /170105001

Dakle, novu trasu, odnosno "privremeni prikljucak" je nemoguce odrzavati u losim vremenskim uslovima, kao sto se i nagadjalo. Sinoc je sve stalo radi 10-15cm novog snijega i bojim se da je ovo tek prvi fail, ali za 5-10 godina ima da se naviknemo.

I ne, uslovi nisu bili losi jucer, jer sam prosao tuda oko 1500 i stigao sam za otprilike 2 sata - eto kakav je bio put, malo mokar, na osuncanim dijelovima suh, snijega i leda ni u tragovima. Dakle od savrsenih uslova u kojim sam Karaulom prosao za par minuta, prosjecnom brzinom preko 75kmh, na -0.5C, doslo se do blokade saobracaja u roku od 6 sati - radi 15 centimetara jebenog snijega i nekoliko stepeni minusa.

Usporedbe radi, sasvim slucajno sam prosao istim putem na isti datum prosle godine, kada je za dan napadalo 30cm snijega. Nista nije bilo cisceno, vozio sam po utabanom snijegu, i put je trajao preko 2 i po sata... Ali sam stigao. Da sam krenuo sinoc, haman bi nocio u Olovu, pa kupio bokserica u Almaras, i onda nazad preko Zenice do Tuzle.

Sad neka otvore i uporedo odrzavaju staru trasu, jebem ih maloumne.

howdy wrote:

Alfons Kauders wrote:E pa eto, dodje i taj dan da se obistini sve sto smo ovdje pricali o Karauli.

Sinoć i jutros se otežano saobraća i u tunelu karaula (Olovo-Kladanj), a zbog velike količine snijega vozačima se savjetuje zimska oprema. Teretna vozila sinoć su u tunelu stajala svako pola sata.

U clanku mozete pogledati i video: https://www.klix.ba/vijesti/bih/novih-1 ... /170105001

Dakle, novu trasu, odnosno "privremeni prikljucak" je nemoguce odrzavati u losim vremenskim uslovima, kao sto se i nagadjalo. Sinoc je sve stalo radi 10-15cm novog snijega i bojim se da je ovo tek prvi fail, ali za 5-10 godina ima da se naviknemo.

I ne, uslovi nisu bili losi jucer, jer sam prosao tuda oko 1500 i stigao sam za otprilike 2 sata - eto kakav je bio put, malo mokar, na osuncanim dijelovima suh, snijega i leda ni u tragovima. Dakle od savrsenih uslova u kojim sam Karaulom prosao za par minuta, prosjecnom brzinom preko 75kmh, na -0.5C, doslo se do blokade saobracaja u roku od 6 sati - radi 15 centimetara jebenog snijega i nekoliko stepeni minusa.

Usporedbe radi, sasvim slucajno sam prosao istim putem na isti datum prosle godine, kada je za dan napadalo 30cm snijega. Nista nije bilo cisceno, vozio sam po utabanom snijegu, i put je trajao preko 2 i po sata... Ali sam stigao. Da sam krenuo sinoc, haman bi nocio u Olovu, pa kupio bokserica u Almaras, i onda nazad preko Zenice do Tuzle.

Sad neka otvore i uporedo odrzavaju staru trasu, jebem ih maloumne.

Nemoj tako alfonse....kad uvedu akcize bice to bolje.....napravice nama bake put tuzla sarajevo....da se ne putuje 6 sati.

Izgradnja nove ceste Stolac - Neum jedan je od prioriteta u Hercegovini. Realizacijom ovoga projekta jedini bh. grad na moru konačno bi bio na pravi način povezan s ostatkom države i dobio bi daleko bolju perspektivu za razvoj negoli je to sada slučaj. O ovoj temi razgovara se već godinama, uloženi su milijuni maraka u pojedine dijelove projekta, ali izgradnja još uvijek nije počela.

Kako nam je rekao predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, županija je do sada investirala nekoliko milijuna maraka kako bi se završio dio potrebne dokumentacije za projekt, ali stanje je daleko od toga da HNŽ samostalno može raditi na ovoj priči.

"Bolja povezanost Neuma s ostatkom države interes je svih nas i svi na tome moramo raditi. Očekujem kako će federalne vlasti krenuti s realizacijom ovoga projekta i kako će na taj način biti realizirano obećanje koje smo davno dali žiteljima Neuma", rekao nam je prvi čovjek Vlade HNŽ-a.

Ovom temom nedavno se bavila i federalna Vlada koja je na sjednici usvojila izvješće o implementaciji investicijskih sredstava razvoja utvrđenih proračunom FBiH za 2005., 2006., 2007. i 2009. godinu. Iz usvojenih izvješća vidi se kako je samo u tome razdoblju u ovaj projekt uloženo 3,5 milijuna maraka. Ipak, bit će potrebno još mnogo novca kako bi se projekt u konačnici i završio.

Kako je Večernjaku rekao federalni ministar prometa i veza Denis Lasić, osigurana su sredstva za prvu dionicu ceste Babin Do–Broćanac i očekuje se kako će radovi na ovome dijelu buduće ceste Stolac- Neum početi jako brzo.

"Nedavno smo imali otvaranje ponuda i sada teče rok žalbe. Sredstva su osigurana i ne bi smjelo biti prepreka. Ostatak projekta ovisi o tome kada će biti osigurana dodatna sredstva od trošarina. Bez toga ne možemo planirati daljnji tijek projekta. Ipak, s obzirom na to da su trošarine jedan od uvjeta koje je postavio MMF, očekujemo kako će i to pitanje uskoro biti riješeno", ističe ministar Lasić.

Ukupni troškovi ceste Stolac -Neum iznosit će oko 40 milijuna eura. To znači kako je potrebno nešto više od 30 milijuna eura kako bi se zatvorila cjelokupna financijska konstrukcija ovoga projekta. Ministar Lasić jučer je izrazio uvjerenje kako neće biti opstrukcija oko ovoga projekta te kako će i financijska pitanja biti uskoro riješena. "Na projekt čekamo već godinama i jednostavno ga moramo završiti. Učinit ćemo sve da se to i dogodi te da konačno riješimo i to pitanje", zaključio je Lasić.

Projekt izgradnje ceste Stolac – Neum, ukupne vrijednosti 40,8 milijuna eura, trebao bi početi u ožujku, a trajat će četiri godine. Izgradnjom ove magistralne ceste riješio bi se problem povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma s ostalim područjima BiH, istaknuo je za Fokus.ba direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić. On napominje da je ova magistralna cesta od velike važnosti za Neum i Stolac, ali i za državu.

Izgradnja ceste financirat će se kreditom Europske investicijske banke i Svjetske banke, i to za ukupno tri dionice: Kiševo – Broćanac, Broćanac – Cerovina i Cerovina – Drenovac. Početak radova na dionici Kiševo – Broćanac predviđen je za ovu godinu. Trenutačno je u tijeku evaluacija ponuda kao i natječajna procedura za nadzor nad izvođenjem radova.

“Nakon toga će se pristupiti pregovorima o ugovoru i njegovu potpisivanju te je planirano da radovi započnu u ožujku ili travnju ove godine”, kazao je Pravdić.

On je dodao da početak implementacije ovisi o stvarnoj efektivnosti kredita, što može dovesti do prolongiranja početka implementacije programa.

“Ali nadamo se da će se sve aktivnosti odvijati planiranom dinamikom i da će radovi započeti u planiranom razdoblju”, rekao je Pravdić. U predstojećem razdoblju za realizaciju projekta bit će potrebno raditi i na eksproprijaciji nekretnina.

Alfons Kauders wrote:O kojoj "planiranoj dinamici" bulazni ova budala?

Jedina "dinamika" za ovu trasu je politika. Kao sto sam daaaavno rekao, put Stolac - Neum se nece otvoriti prije Peljeskog Mosta, taman i da sve bude spremno preksutra.

Most ce se navodno poceti raditi ove godine (na dugom stapu), te bi trebao biti pusten u promet 2021, u najboljem slucaju. Bilo je i najava 2020 ali nisu realne, zapravo je i 2021 nategnuta.

Tako da nema zurbe - odokativno imaju pet godina za tih 40tak kilomentara, a otprilike u isto vrijeme, Sengen granica ce se preseliti na Neum.

So What! wrote:

Alfons Kauders wrote:O kojoj "planiranoj dinamici" bulazni ova budala?

Jedina "dinamika" za ovu trasu je politika. Kao sto sam daaaavno rekao, put Stolac - Neum se nece otvoriti prije Peljeskog Mosta, taman i da sve bude spremno preksutra.

Most ce se navodno poceti raditi ove godine (na dugom stapu), te bi trebao biti pusten u promet 2021, u najboljem slucaju. Bilo je i najava 2020 ali nisu realne, zapravo je i 2021 nategnuta.

Tako da nema zurbe - odokativno imaju pet godina za tih 40tak kilomentara, a otprilike u isto vrijeme, Sengen granica ce se preseliti na Neum.

Ova dionica se gradi od 2010. godine i za sada su izgrađene neke poddionice poput Stari Neum - Kiševo i započet je Kiševo - Broćanac.

Politika igra glavnu ulogu, ali do sada se ovaj projekat finansirao iz budžeta federalne vlade, a sada je za projekat pare već zinula Evropska banka za obnovu i razvoj.

Neka šengena, pa i nove Jugoslavije, raznih sporazuma, ali Neum je dio cjeline Bosne i Hercegovine i mora biti povezan sa ostatkom te cjeline, pa makar to bilo 2021. godine.

Sreća pa je najavljeno da će se sporo graditi i da se ne očekuje brza promjena.

Datum: 31.01.2017 - Nenad Nešić, v.d. direktor Javnog preduzeća ''Putevi Republike Srpske'', Dušan Panić, načelnik opštine Stanari i Darko Tomaš, načelnik opštine Prnjavor pustili su danas, 31.01.2017. godine, u probni saobraćaj novoizgrađeni most preko rijeke Ukrine u Dragalovcima na regionalnom putu R474, dionica Gornja Vijaka2- Razboj, opština Stanari.

Konstrukcija starog mosta datirala je iz 1950-tih godina. Položaj starog mosta nalazio se na nepovoljnom mjestu na trasi puta i predstavljao je „crnu tačku". Preko starog mosta dnevno je prelazilo 3268 vozila.

S toga se 17.08.2015. godine pristupilo izgradnji novog mosta. Novi most uklopiljem je u novu trasu puta, a koja se i ima sljedeće elemente :
Širina saobraćajnice š=5,50 m( 2 * 2,75 m )
Širina bankine b=1,00 m

Most je spregnuta konstrukcija sa čeličnim grednim nosačima i armirano-betonskom (AB) pločom. Debljina ploče je 30 cm. Most je ukupne dužine 81,18 m i ima tri raspona sistema prosta greda. U poprečnom presjeku se nalaze 2 glavna nosača. Pješačke staze su širine 80cm i posjeduju pad od 1% ka ogradi mosta. Odvojeni su od kolovoza ivičnjacima. Ograda mosta je ukupne širine 25 cm, a visina 100 cm.

Ugovor sa izvođačem radova „Prijedorputevi″ a.d. Prijedor je potpisan je na ugovorenu vrijednost od 1.147.116,33 KM sa PDV-om. Stručno – tehnički nadzor obavljalo je preduzeće „Inkoprom″ Banja Luka.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je dana 18.03.2015. pod br.15.03-360-71/11 ( naš broj 02-03-GP-1243/13 od 20.03.2015.g.) građevinsku dozvolu za izgradnju saobraćajnice i mosta preko rijeke Ukrine u Kulašima. Most je spoj dvije opštine-Prnjavor i Stanari.

Uskoro bi trebala početi treća faza izgradnje magistralne ceste M18 Tuzla-Sarajevo. Riječ je o najtežoj dionici. Spajat će magistralnu cestu sa tunelom Karaula. Njenim kompletiranjem ukupna dionica će dobiti svoj puni značaj sa aspekta skraćenja postojećeg magistralnog puta , nivoa usluge, skraćenja vremena putovanja, poboljšanja uslova vožnje i sl. Radovi bi trebali trajati 12 mjeseci.

Kredit Evropske investicijske banke trebao bi biti operativan za mjesec do dva. Dionica će koštat do pet miliona eura. Ukupna dužina 1.506 metara. Biće građena i dva mosta, jedan 279 metara, drugi 130. Za posao se mogu prijaviti i domaće kompanije.

" Mi smo bili raspisali natječaj za taj dio dionice, i dobili ponude. Međutim u ovoj fazi zbog ovog priključka mi smo 25 posto dionice završili u toj fazi, mi ćemo najvjerovatnije poništiti taj natječaj, jer su manje količine, i nije fer, i mi ćemo raspisati najvjerovatnije novi natječaj. " rekao je Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH za Dnevnik Televizije Sarajevo.

Više informacija saznajte večeras u 18.30 u Dnevniku TVSA!

Vlada Federacije BiH je na današnjoj 91. sjednici u Mostaru donijela ovogodišnji plan rada Cesta Federacije Bosne i Hercegovine.



U strukturi ulaganja iz javnih prihoda koje za 2017. godinu planira JP Ceste Federacije BiH, najveći iznos od 31,81 miliona KM predviđen je za redovno i zimsko održavanje cesta. Za sanacije klizišta, škarpi, objekata, oštećenih asfaltnih kolovoza planirano je 1,99 miliona KM, a za rekonstrukciju i izgradnju cesta, mostova i tunela 4,1 milion KM. Za poboljšanje sigurnosti saobraćaja, rasvjetu i semaforizaciju raskrsnica i tunela u 2017. godini predviđeno je izdvajanje 6,18 miliona KM.

Realizirajući zaključak s prošle sjednice danas je povećala na 500.000 KM sredstva namijenjena za sanaciju magistralne ceste M-14 Bihać - Bosanska Krupa (dionica kroz kanjon Une).

Kada je riječ o sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, 64,68 miliona KM namijenjeno je Programu “Modernizacija cesta u FBiH”. Realizacija projekta iz ovog programa direktno zavisi od povećanja javnih prihoda JP Ceste Federacije BiH, što je uslov međunarodnih kreditnih institucija. Zbog toga je i ovaj put istaknuta važnost i hitnost donošenja odluka relevantnih institucija BiH o povećanju prihoda od naknada za putarine iz nafte i naftnih derivata, kako zbog Programa, tako i zbog novoproglašenih magistralnih cesta.

Inače, previđeno je da program modernizacije cesta traje slijedećih četiri do pet godina, za šta su međunarodne kreditne institucije odobrile 173 miliona eura.

Programom su obuhvaćene izgradnje novih dionica, prije svega magistralnih cesta M17.3 Neum - Stolac i M18 Tuzla - Sarajevo, nastavak izgradnje treće dionice iza tunela Karaula, obilaznica oko Mostara, Bugojna, Donjeg Vakufa, Goražda, Cazina, izgradnja traka za spora vozila, rješavanje crnih tačaki, te sanacija šteta od poplava.

Danas je Vlada dala i saglasnost na Rebalans plana poslovanja JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za 2016. godinu.

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde održala je danas svoju 21. redovnu sjednicu.

Nakon Vladinog sata u kojem su poslanici postavili niz pitanja i poslaničkih inicijativa, uslijedilo je davanje mišljenja na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Skupština je prihvatila mišljenje Ministarstva za pravosuđe, upravu i radne odnose koje smatra opravdanim donošenje pomenutog zakona iz razloga što se u toku primjene Zakona nametnula potreba za izmjenama i dopunama pojedinih njegovih odredbi kako bi se preciznije regulisali određeni instituti za što kvalitetniju i efikasniju implementaciju potojećeg zakona o radu i spriječila utuživanja po osnovu različito regulisanih prava iz radnog odnosa. S tim u vezi kao bitno se ističe da je predmetni Nacrt zakona usaglašen sa socijalnim partnerima, odnosno poslodavcima, sindikatima i institucijama zaduženim za njegovu primjenu i kontrolu na koji je i Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju FBiH dalo pozitivno mišljenje.

Na dnevnom redu našao se i Prijedlog odluke o utvrđivanju prava na zdravstveno osiguranje lica koja nisu osigurana po drugom osnovu u BPK Goražde za 2017.godinu. Skupština je usvojila ovaj prijedlog kojim se pravo na zdravstveno osiguranje na području BPK Goražde, pored lica iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrđenog u odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju u FBiH, utvrđuje i za lica koja u prethodne tri godine imaju prebivalište na području ovog kantona a koja nisu zdravstveno osigurani ili to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu. Na osnovu ove odluke, Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice će u ime Vlade BPK Goražde raspisati javni poziv za prijavu neosiguranih lica, formirati komisiju te u koordinaciji sa Vladom provesti postupak i utvrditi spisak lica koja ispunjavaju uslove da budu osigurani na osnovu ove odluke.



Skupština BPK Goražde usvojila je Zaključak o davanju saglasnosti premijeru da zaključi Ugovor o pružanju usluge za izradu idejnog projekta, geotehničkih projekata i studija cestovnog povezivanja Goražde sa pravcem 3 SEETO mreže, dionica Sarajevo-Vardište L= 13,78km – FAZA I čija je ukupna vrijednost 580.320 KM. U sklopu realizacije Plana i Programa Direkcije za ceste za 2016.godine, Direkcija je izvršila odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu ovih usluga u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Do kraja zasjedanja, Skupština BPK Goražde primila je k znanju Informaciju o stanju u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom na području našeg kantona te Informaciju o stanju RTV predajnika, repetitora i opreme u vlasništvu našeg kantona, s posebnim akcentom na modernizaciju postojećih i izgradnju novih predajnika i opreme u 2015.godini.

Kada je riječ o informaciji o stanju oblasti socijalne zaštite, Skupština je usvojila zaključke koje su predložili poslanici Alma Delizaimović i Nihad Ćulov.

Poslanica Alma Delizaimović predložila je da se do naredne sjednice Skupštine hitno dostave informacije o svim dugovanjima, sa današnjim danom, kada je riječ o davanjima po svim osnovama iz Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom u BPK Goražde.

Skupština je usvojila i zaključak poslanika Nihada Ćulova kojim se traži da Vlada i nadležno Ministarstvo što prije pripreme tematsku sjednicu o temi socijalna davanja u BPK Goražde, s ciljem iznalaženja rješenja i problema u ovoj oblasti, te izradu Akcionog plana za njihovu sanaciju.

Tragična nesreća u kojoj su poginula trojica mladića u rijeci Lašvi ponovo je otvorila pitanje sigurnosti na našim cestama.

U javnost izlaze optužbe da mjesto tragedije nije valjano osigurano odgovarajućim zaštitnim ogradama u skladu s Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji, Zakonu o sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH, kao i Zakonu o cestama FBiH. Dodaje se kako su građani i institucije od nadležnih tražili postavljali ograde.

Koliko su ove optužbe utemeljene? Odgovornost za upravljanje time i održavanje ceste M5 u dolini Lašve ima Javno poduzeće Ceste Federacije BiH. Na njihovoj internet stranici postavljene su Smjernice i standardi kojima su, između ostalog, precizno definirani kriteriji za postavljanje zaštitne ograde uz cestu.

Eksperti koji su nam pomogli da preciznije "iščitamo" propise kažu da je na mjestu tragedije u dolini Lašve zadovoljen minimalni sigurnosni standard.

Šta kažu propisi

U dijelu koji se tiče Prometne signalizacije i opreme, u tački 2.3.4.2 stoji da sigurnosnu ogradu nije potrebno postavljati u urbanom području izuzev:

- Ako je put uporedan s vodenim tokom, srednjeg nivoa vode od 2 mm ili više, koji je najviše 6 metara udaljen od ruba kolovoza;

- Ako se trasa puta proteže preko visokog nasipa koji je najviše 6 metara udaljen od ruba puta;

- Ako se trasa puta proteže preko objekta za premošćavanje vodenog toka (srednjeg nivoa vode 2 m ili više), željeznice ili neke druge saobraćajne površine;

- Ako se trasa puta proteže duž potpornog zida koji je najviše 6 metara udaljen od ruba puta;

- Ako ivičnjak visine između 15 i 18 cm nije postavljen duž ruba puta, ruba dodatne širine ili ojačane bankine za prinudno zaustavljanje

U tački 2.3.4.5. stoje pravila za postavljanje sigurnosne ograde na nasipu: Parametri koji uvjetuju postavljanje sigurnosne ograde na nasip su visina i prosječan nagib nasipa ili terena, kao i udaljenost između početka nagiba i ruba puta, ruba dodatne širine ili ojačane bankine za prinudno zaustavljanje vozila.

Sigurnosnu ogradu nije potrebno postavljati ako je udaljenost između početka nagiba i ruba puta, ruba dodatne širine ili ojačane bankine za prinudno zaustavljanje vozila:

- Veća od 10 m, te ako je dozvoljena brzina najmanje 70 km/h

- Veća od 6 m, te ako je dozvoljena brzina manja od 70 km/h.

Kome prijaviti opasnosti na cesti

Javnom poduzeću Ceste FBiH građani mogu prijaviti sve opasnosti i nesigurnosti koja uoče na cestama. Putem telefona 033/250-370 ili upitnika na internet strani prijavi se uočeni nedostatak.

Nadležna stručna služba u najkraćem roku izlazi na teren, sagledava prijavljeni nedostatak, analizira i predlaže rješenje u skladu s regulativom ali i dostupnim finansijskim sredstvima.

Kako bi građanima olakšali mogućnost da prijave uočene nedostatke predstavnici JP Ceste FBIH na svim graničnim prijelazima, entitetskim linijama, izlazima s autoputa i sličnim "prometnim mjestima" postavili su info-table kojima vozače upoznaju s firmama koje su nadležne za održavanje pojedinih dionica puteva, a tu je i kontakt telefon od JP Ceste FBiH.

Nakon nesreće u dolini Lašve koja je odnijela tri mlada ljudska života pokušali smo istražiti: Zašto bh. ceste, poslije bugarskih, odnose najviše ljudskih života u Europi kada se broj žrtava uporedi s milion stanovnika.

Prošle sedmice objasnili smo obaveze i propise koje moraju ispuniti oni koji grade i održavaju ceste.

A šta kaže struka? Saobraćajni stručnjaci s kojima smo razgovarali indirektnog krivca za nesreću vide u lošoj saobraćajnoj kulturi vozača ali i u – politici!

"Bh. vlasti na svim nivoima ogromnu energiju i sredstva troše na izradu studija i pribavljanje dokumentacije za megalomanske projekte koji, realno, neće biti realizirani, bar ne u skorije vrijeme. Mnogima su puna usta koridora, brzih cesta, obilaznica, umjesto da se 'zategnu' magistralne ceste koje su žila kucavica bh. putne mreže jer ih koristi najveći broj naših vozača", rekao je za Radiosarajevo.ba jedan od vodećih bh. saobraćajnih eksperata, tražeći da ostane anoniman.

Napominje da analize stručnjaka pokazuju da na bh. magistralnim cestama nedostaje više desetina kilometara ograde! Ništa manja opasnost je problem kolotraga, odvođenja voda, odgovarajuća signalizacija na magistralnim cestama…

"Iako to političari najavljuju, izvjesno je da u narednoj deceniji nećemo spojiti Savu i more. Niko nije protiv izgradnje koridora i brzih cesta, ali su se morali znati prioriteti. Nemamo strategiju sigurnosti saobraćaja niti akcioni plan na nivou BiH i entiteta, nisu uspostavljeni zakonom predviđeni Savjeti za sigurnost saobraćaja", to su primjedbe koje poluglasno iznosi struka.

Činjenica je da su ogromna sredstva, uglavnom iz kredita, potrošena u minulih 15 godina za izgradnju jedne trećine Koridora Vc, i to onog najlakšeg dijela, koji je išao većim dijelom magistralnom cestom.

Igor Pejić, sekretar u Ministarstvu za promet i komunikacije BiH, smatra da ovo nije neobično.

"Nema dilema da pri gradnji autoputeva odlučuju ekonomski ali i politički kriteriji. Ako prevagnu politički razlozi, onda je besmisleno spominjati osnovni parametar ekonomske opravdanosti gradnje autoputa – dnevni promet 15.000 vozila", kaže Pejić.

Pejić objašnjava da Ministarstvo za promet i komunikacije BiH ne zapostavlja magistralne ceste.

"Bh. putnu mrežu nastojimo ustrojiti prema principu riblje kosti. Centralni dio, 'glavna kost' je Koridor Vc na koji se kače magistralne ceste. Nastojimo što više bh. magistralnih puteva integrirati u program SEETO cesta kako bi za njihovo održavanje i modernizaciju osigurali sredstva Europske komisije", objašnjava Pejić.

Cesta od Travnika do Lašve, na kojoj se nedavno desila tragedija, već je uključena u SEETO program.

"Ovaj putna dionica je dio SEETO Route 2A, dugačke 239 kilometara, koja počinje u Okučanima (Hrvatska) i, preko Banje Luke, dolazi do Lašve, gdje se povezuje s Koridorom Vc", govori Pejić i podsjeća da su za sigurnost u saobraćaju bitna tri faktora – siguran vozač, sigurno vozilo i sigurna cesta!

U općinu je iz Cesta FBiH stigao izvedbeni projekat za rekonstrukciju raskrsnice u Jelahu. Projektant IPSA Sarajevo. Od naredne sedmice počinjemo raditi na potrebnim saglasnostima i pripremi rješavanja imovinskih odnosa.

Ovo je potvrda da rad na idejnom projektu iz 2016. godine nije bio predizborna priča nego stvarno opredjeljenje.

Žao mi je što je Direkcija (Ceste FBiH) tek 2016. prihvatila naše prijedloge da se projektuje kružni tok. Oni su i dalje nadležni za glavni dio posla (finansiranje), a mi ćemo uraditi sve što možemo da tražimo, insistiramo, pripremamo saglasnosti i dozvole.

Saobraćajnica Foča-Šćepan Polje, koja je dio magistrale Sarajevo-Podgorica, konačno će biti uređena prema savremenim standardima. Projektom, koji su predstavili članovi Delegacije EU u BiH i projektantskog konzorcijuma Institut za građevinarstvo iz Banje Luke - AECOM, predviđena je izgradnja moderne saobraćajnice.
Gradnja puta koji je dug 20,5 kilometara koštala bi 79 miliona eura. Predviđeno je da se na prvih 5,5 kilometara, do mjesta Kopilovi, radi rekonstrukcija postojećeg puta, a preostalih 15 kilometara do granice s Crnom Gorom bi bilo izgrađeno novom trasom završno s novi mostom na rijeci Tari.

Put će se graditi na veoma zahtjevnom terenu. Imat će 15 mostova, od čega 14 vijadukta ukupne dužine dva kilometra i osam kilometara potpornih zidova. Imao bi tri trake.

"Za nas je ovaj put od izuzetne važnosti jer godinama je ovo jedan od problema na koji se ukazuje. Sramota je da jedan magistralni put na toj dionici međudržavne granice bude u tako lošem stanju. Bilo je velikih saobraćajnih nesreća i mislim da je krajnje vrijeme da se taj put uradi", rekao je za Klix.ba načelnik Opštine Foča Radisav Mašić.

Istakao je kako će ovaj put, ne samo otvoriti komunikaciju među ljudima, već i transport roba.

Interese za ulaganje u ovaj put iskazala je Evropska unija, a sada je na državama BiH i Crnoj Gori da pokažu isto interesovanje kako bi dobili novac. Istaknuto je kako je veoma bitno da je ovaj put, zbog kritičnog stanja u kojem se nalazi, upisan u registar prioritetnih evropskih koridora, što će olakšati dobijanje povoljnih kreditnih sredstava.



Podsjetimo, na ovoj dionici se dogodila i teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe. Autobus, koji je prevozio državljane BiH i Crne Gore, sletio je s puta u januaru 2015. godine. Tada je naređena rekonstrukcija dijela puta u kojoj je bila uključena rekonstrukcija horizontalnih krivina na pojedinim mjestima, sanacija kosina nasipa, postavljanje odbojnih ograda, produžetak propusta, izrada rigola i podrigolskih drenaža, te poboljšanje odvoda.