Trebate se prvo zapitati da li djelovanje i ucenje vjerskih zajednica u BiH vrijedja necija osjecanja.m_l wrote:Jer, vrijedjanje nacionalnih simbola, vjerska osjecanja necu spominjati, je kaznjivo djelo.
Religija i školovanje u otvorenom društvuDa bismo stekli uvid u materiju, analizirat ćemo udžbenike vjeronauke koje su pripremale same vjerske zajednice i koji su bili u upotrebi prije nego što je država inicirala prvi krug revizije udžbenika. Iako su trenutni udžbenici bili predmet analize i često opravdane kritike (npr. Smajić 2008, Trbić 2007), čini se da su svi zaboravili kako su oni izgledali prije revizije i da su prethodni udžbenici bili pravo ogledalo vjerske poruke koja se odašilje unutar vjerskih zajednica. Pogledajmo primjere materijala koji je uklonjen u procesu revizije. Prethodni udžbenik islamske vjeronauke za drugi razred osnovne škole na str. 41 djecu je učio da zahvale Bogu što se ne zovu Spasoje (nemuslimansko ime u bosanskom kontekstu). Navedeno je i da samo muslimani mogu biti iskreni prijatelji (str. 49). U udžbeniku za treći razred nalazila se slika djeteta koje čita knjigu, a puška je naslonjena na zid pored njega (str. 100). Udžbenik za sedmi razred pripisivao je Isusu netačnu izjavu (str. 73). Bivši udžbenik pravoslavne vjeronauke za peti razred (objavljen 2001.), umjesto islam koristio je pogrdan termin “muhamedanizam” (str. 30, 43, 55). Islam je opisan kao fatalistička religija (str. 30). Navedeno je da je za razliku od kršćanstva islam ljubav prema Bogu zamijenio strahom od Njega (str. 31). Tekst je pun činjeničnih grešaka, kao što je ona da muslimani poste na Bajram (str. 31). Primjera je obilje. Udžbenik za šesti razred pravoslavne vjeronauke, također objavljen 2001. godine, podstiče “svijest o potrebi osvete Kosova...” (str. 35). Na str. 50 je navedeno da su muslimani “pekli žive ljude na ražnju, sjekirama i maljevima prebijali im kosti i još na razne načine mučili...”. Udžbenik za sedmi razred ponavlja navode o islamskom fatalizmu (str. 20)
Na osnovu kvalitativne analize udžbenika za versku nastavu tri dominantne konfesije, došlo se do sledećih zaključaka.
Udžbenici islamske veronauke su usko konfesionalni. Ovaj zaključak baziran je na pažljivoj analizi verskih udžbenika islamske veronauke od 1. do 9. razreda osnovne škole. Udžbenici su pisani sa pozicije posedovanja apsulutne istine, a cilj im je kako se navodi stvaranje vernih i praktičnih sledbenika Muhameda a.s. (Omerdić & Haljdžisilahović, 2004: 5). Islam je opisan kao savršena religija, a jevrejski i hrišćanski proroci su samo pripremili put za dolazak poslednjeg i najsavršenijeg proroka Muhameda. Dete je predstavljeno u kontekstu homogenog muslimanskog okruženja. U udžbeniku za šesti razred se čak tvrdi da se svako dete rodi u prirodi islama, ali ga njegovi roditelji učine Jevrejinom ili hrišćaninom (Ćatović, 2004: 22). Šta veruju drugi od kojih su muslimani navodno superiorniji nije, međutim, nigde spomenuto. Iz proste činjenice da “veće” i tradicionalnije konfesije nisu mogle da nađu mesto u udžbenicima islamske veronauke, logično sledi da i “manje” zajednice ostaju nevidljive.
Islamski i pravoslavni udžbenici samo mestimično navode svoju orijentaciju ka verskoj toleranciji, međutim stil kojim su pisani i različite izjave koje se u njima daju, ukazuju da se radi o čisto deklarativnom pristajanju na toleranciju. Vlastita religija se posmatra kao sveobuhvatan i savršen sistem, iz čega implicitno sledi da su drugi religijski sistemi manje vredni. Takav koncept ne promoviše poštovanje i razumevanje između rezličtih konfesija, i otežava socijalnu koheziju. U oba nastavna plana i programa izražena je jaka netolerancija prema ateistima. Ateisti su opisani kao dezorijentisani, nestabilni i grešni ljudi, bez smisla života (Ćatović, 2005: 95; Vrhovac, 2004). Islamski i pravoslavni udžbenici stoga ne doprinose razvoju našeg društva kao pluralnog i tolerantnog. Imaju tendenciju da simplifikuju složena pitanja i predstavljaju drušvene probleme i međureligijske odnose “crno - belo”.
Preispitivanje modela religijskog obrazovanja u Bosni i Hercegovini

