http://www.znamo.ba/povelja-bana-kulina ... zabegovic/
Povelja bana Kulina napisana je starom ćirilicom, a pismo bosančica nije postojalo – tvrdi Hamza Hamzabegović
Povelja bana Kulina napisana je starom ćirilicom, a pismo bosančica nije postojalo – tvrdi Hamza Hamzabegović
in AKTUELNO, IZ MINUTE U MINUTU, KNJIŽEVNOST sep 6, 2013 @ 13:42 2 Komentara
Hamza Hamzabegović, autor knjige “Podjela eona i drugi radovi iz povijesti”, izjavio je prilikom gostovanja na Alfi TV: “Povelja bana Kulina napisana je starom ćirilicom, a pismo bosančica nije postojalo”
Piše: Mustafa Smajlović
Na gostovanju u Jutarnjem programu Alfa TV od 5.9.2013. Hamzabegović je izjavio da je Povelja bosanskog bana Kulina iz 1189. g napisana takozvanom starom ćirilicom, te da nije postojala bosančica
Takvom svojom ponovljenom izjavom povijesni analitičar Hamza Hamzabegović ozbiljno se mimoilazi u shvatanju mnogih bh. znanstvenika. Zvanično se tvrdi da je ta Povelja, koja važi kao dokumentirani rodni list banovine Bosne, napisana pismom bosančica.
Autoru ovog priloga Hamzabegović je ponovio i pojasnio svoj stav: “Nastanak nekog pisma je epohalna stvar koja je imala svoje vrijema i svoj prostor, svoje ljude i potrebne finansijske potpore, a svakako i volju relevantnih političkih moćnika. Taj proces ostavlja i svoje neizbrisive tragove. Takozvana stara ćirilica zasigurno je nastala u Bugarskoj pred kraj 9. stoljeća u Preslavskoj književno školi i proizašla je iz Ćirilove glagoljice. Pismo stare ćirilice je sastavio episkop Konstantin od Preslava, odnosno njegov tim. U svakom slučaju je episkop Konstantin od Preslava najvjerovatnije 894. g objavio zbirku molitvi napisanu starom ćirilicom.
To zasad važi kao prvo djelo koje je napisanom tim novim pismom, odnosno za nas starom ćirilicom. Ovo pismo se proširilo kod Bugara, kod Južnih i kod Istočnih Slavena. U teškim i neprekidnim agresijama monoteizama na narodnu vjeru kod balkanskih Slavena, kao i kroz žilav otpor tim vjerskopolitičkim jednoumljima, nije bilo ni mogućnosti ni vremena niti nekog naučnog refugijuma gdje bi se mogao odviti takav kompleksan epohalni proces, koji zbilja iziskuje mnogo toga. Zasad ništa ne ukazuje na to da je bilo ikakvog pokušaja da se stvori bilo kakvo pismo na prostorima Južnih Slavena od bilo koje slavenske vlasti. Uostalom, mi skoro sva pisma, koja su kroz povijest nastala u Europi, možemo izbrojati na prste jedne ruke”.
Na pitanje autora priloga, koji su ljudi živjeli u banivini Bosna, Hamzabegović je krako odgovorio: “Logično, Bosanke i Bosanci su živjeli u svojoj kvazidržavi, banovini Bosni”.
Za očekivati je da će izjava ovog povijesnog anatlitičara, autora nekoliko publikacija među kojima je posebnu pažnju čitateljstva privukla knjiga “Podjela eona i drugi radovi iz povijesti”, izazvati brojne reakcije, pa i negiranja.