#52401 Re: Dešavanja u Srbiji
Posted: 02/04/2021 14:02
RatimirGeneral War wrote: ↑31/03/2021 15:11Srboljub, Bogoljub, Jugoslav...?![]()
RatimirGeneral War wrote: ↑31/03/2021 15:11Srboljub, Bogoljub, Jugoslav...?![]()
Šta to treba da znaci?
Ironicno/sarkasticno i to kosmicko/karmicki, Ratimir kao Slavensko ime znaci Branitelj Mira, a na Balkanu samo se navija za rat i da se ratuje, skoro pa stalno.
Nova vojna baza na Kosovu - za Srbe pretnja, za Albance "garant stabilnosti"
U južnom delu Kosovske Mitrovice biće podignuta najveća baza kosovskih bezbednosnih snaga. Na hiljadu metara nadmorske visine, uz samu liniju sa prostorom na kojem Srbi na severu Kosova i Metohije čine kompaktno stanovništvo. To je razlog njihove zabrinutosti, i na Kosovu i u Beogradu.
Do visa Crnuša stiže se iz dva pravca. Može se sa juga iz Vučitrna ili sa severne strane iz podnožja rudnika Stari trg. Na oba prilaza prolazi se kroz teritoriju naseljenu isključivo Albancima.
Baza će se prostirati na gotovo 200 hektara. Trenutno vis Crnuša služi za repetitore mobilne telefonije i radijski i tv signal.
Vlasnik prostora je opština južna Mitrovica. Njeno rukovodstvo ustupilo je zemljište snagama bezbednosti koje su u procesu tranasformacije u vojsku.
"Ta baza je praktično kao čeka na kojoj se čeka divljač. To je baza iz koje oni mogu da dejstvuju artiljerijskim oružjem da se nigde ne pomere. Dovoljno je odatle da sva sela i severni deo da bombarduju i Srbi vide veliku opasnost u izgradnji te baze", naglašava Ilija Elezović iz severnog dela Kosovske Mitrovice.
Južnom Mitrovicom upravljaju Albanci a severnom Srbi. Sa uzvišenja Crnuša oba dela grada vide se kao na dlanu.
U južnom delu Mitrovice nemaju osećaj koji imaju Srbi na severu. Predlažu da se buduća baza zove po Isi Boljetincu, vođi gerilskog otpora Albanaca prema Turcima, Srbima i Crnogorcima.
Kažu da će sa novom bazom Mitrovica biti stabilan grad, a "svaki centimetar zemlje zaštićen."
"Imaće poligone, imaće osmatračke stanice i biće im omogućeno da sa tog područja izvedu svojevrsni blic krig, odnosno brzi prodor i raspoređivanje na severu Kosova sve do administrativne linije sa centralnom Srbijom, radi sprečavanja eventualno dotura pomoći od strane Beograda ugroženom srpskom stanovništvu. Sve to pod uslovom da Kfor ne zaustavi takvo delovanje", napominje Milovan Drecun, predsednik Odbora za KiM Skupštine Srbije.
Dogovor Beograda i NATO-a je da pripadnici snaga bezbednosti ne mogu na sever Kosova bez odobrenja Kfora.
U Kforu kažu da NATO još preispituje svoj nivo posvećenosti kosovskim snagama bezbednosti i da ih i dalje vide kao organizaciju za reagovanje u elementarnim nepogodama.
Od decembra 2017. godine, kada je kosovska skupština odobrila desetogodišnju transformaciju snaga bezbednosti u vojsku, ta organizacija uveliko gradi infrastrukturu za nekoliko hiljada vojnika.
Pripadnici bezbednosnih snaga od nedavno su u pripremi za prvu međunarodnu misiju a učestvovaće i u NATO operaciji "Branilac Evrope", koja zahvata čitav region sem centralne Srbije.
Ispast ce jos da je Djokovic bogumilKikibombona wrote: ↑05/04/2021 07:00 Sve sam cuo, da je Isus bio Srbin i sl., ali ovo priznajem nisam![]()
https://www.b92.net/sport/tenis/vesti.p ... id=1837658
Proradio Turski tok - isporuke ruskog gasa u u Srbiju porasle 71 odsto
Moskva -- Ruski državni energetski gigant Gasprom povećao je isporuke prirodnog gasa u Evropu za 30,7 posto u prvom kvartalu tekuće godine.
Istovremeno su isporuke Srbiji skočile za 71 procenat pošto je proradio gasovod Turski tok, prema objavljenim preliminarnim podacima kompanije.
Impresivan međugodišnji skok izvoza, na skoro 53 milijarde kubnih metara gasa je rezultat hladne zimske sezone za evropske uslove, navodi se u saopštenju Gasproma, a prenosi Raša tudej (RT).
Samo u martu je izvezeno 18,2 milijarde kubnih metara gasa, što je Gaspromov rekord svih vremena, dodaju iz kompanije.
Nemačka, najveći uvoznik ruskog gasa, gotovo je utrostručila kupovine u prva tri meseca 2021. godine. Većina isporuka je, navodno, obavljena gasovodom Severni tok, koji prolazi ispod Baltičkog mora iz Rusije direktno u Nemačku, zaobilazeći susedne države, navodi RT.
Izvoz u Srbiju je zabeležio značajan rast od 71,3 odsto, dok je prodaja Bugarskoj i Grčkoj povećana za 52,4 procenta, odnosno 23,4 posto respektivno, budući da je gasovod Turski tok počeo da radi, dodaje se dalje.
Rumunija, koja je više puta isticala svoju energetsku samodovoljnost, povećala je kupovine ruskog gasa za ogromnih 90 posto, a njeno snabdevanje se odvoja preko Ukrajine i Moldavije, što je mnogo skuplja metoda od moguće isporuke Turskim tokom, napominje se u tekstu.
Izvoz Gasproma u Tursku se takođe više nego udvostručio u prvom kvartalu 2021, za čak 106,6 procenata, tako da je ruski eneregetski div ostao glavni snabdevač te zemlje gasom, uprkos preduzetim aktivnostima Ankare na diverzifikaciji mreže dobaljavča. Uvoz energije iz Azerbejdžana nije uspeo da istisne ruski gas sa turskog tržišta, zaključuje se u saopštenju kompanije.
Prošle godine, Gaspromov izvoz gasa je opao na 179,3 milijarde kubnih metara, pošto je pandemija kovid-19 imala snažan negativan efekat na industrijsku tražnju za energijom među potrošačima u inostranstvu.
Brnabić: Iz Kine do sada Srbiji isporučeno 2,5 miliona doza vakcina
Ana Brnabić je navela da je sa novom isporukom pola miliona doza, Srbija od Kine dobila ukupno 2,5 miliona doza vakcina.
Svih ostalih vakcina, dodaje, imamo nešto manje od milion doza.
Poručuje da ćemo sa sutrašnjom isporukom od 106.420 doza "Fajzer" vakcina imati ukupno 3,5 miliona vakcina.
"Sve vakcine smo platili i sve koje smo dobili iz Kovaks sistema smo platili. Ova isporuka dovoljno govori o partnerstvu sa Kinom i o tome koliko su nam naši partneri iz Kine i kompanije 'Sinofarm' izašli u susret i pomogli da se kampanja masovne imunizacije u Srbiji odvija kao što je planirano", istakla je Brnabićeva.
Ukazala je da ohrabruje činjenica da imamo 26 odsto od ukupne punoletne populacije vakcinisane barem jednom dozom, a 20 odsto sa dve doze.
"Cilj nam je da do kraja aprila imamo oko 40 odsto punoletne populacije vakcinisane prvom vakcinom", navela je Brnabićeva.
Istakla je da je posebno raduje podatak koji je videla jutros, a koji je važan za našu zemlju i zdravstveni sistem, da je u starosnoj populaciji između 65 i 74 godine vakcinisano preko 51 odsto stanovništva.
"U starosnoj grupi preko 75 godina imamo 42 odsto vakcinisanih. To je ono što je važno nastaviti u narednim danima. Potrebno je da zaštitimo te dve starosne kategorije pre svega, pa hronične kategorije kako bismo smanjili pritisak na zdravstveni sistem", objasnila je Branbićeva.
Ambasadorka Kine Čen Bo ukazala je da Kina, kao i Srbija, sprovodi masovnu vakcinaciju, tokom koje je do juče dato 140 miliona doza cepiva.
"Kina je najmnogoljudnija zemlja na svetu. Domaća potražnja za vakcinama je ogromna, ali smatramo da sve zemlje u svetu pripadaju jednoj sudbinskoj zajednici. Kineske kompanije su spremne da obezbede što više vakcina i drugim zemljama", poručila je Čen Bo.
Ambasadorka je izrazila nadu da će novi kontingent kineske vakcine dodatno pomoći procesu izgradnje "imunog zida" Srbije.
Ja sam svoje vec odlezo u hagu
Potpisan sporazum o proizvodnji „Sputnjik V” vakcine u Srbiji
Institut Torlak danas je potpisao Sporazum o transferu tehnologija s Ruskim fondom direktnih investicija i ruskom farmaceutskom kompanijom Generijum o procedurama i tehnologijama neophodnim za proizvodnju ruske vakcine Sputnjik Ve u Srbiji, saopštio je ministar i predsednik Međuvladinog komiteta za saradnju s Rusijom Nenad Popović.
„Od ovog trenutka za Torlak su otvoreni podaci vezano za proizvodnju vakcine Sputnjik Ve koju je razvio najrenomiraniji ruski institut za virusologiju Gamaleja. Radi se o osetljivim i poverljivim podacima koje mogu da razmene samo partneri koji imaju ogromno međusobno poverenje”, kazao je Popović, prenosi Tanjug.
Najavio je da će u Institutu Torlak tokom aprila biti proizvedene tri validacione serije vackine Sputnjik Ve.
„Uzorci iz ovih validacionih serija biće poslati na kontrolu kvaliteta u Institut Gamaleja u Moskvi. Nakon što Institut Gamaleja potvrdi validnost uzoraka proizvedenih u Torlaku, Institut Torlak kreće sa proizvodnjom vakcine. Očekujemo da se to dogodi do 20. maja ove godine”, objasnio je Popović.
On je ukazao da bi Srbija time postala prva zemlja u Evropi koja proizvodi vakcinu Sputnjik Ve.
Izrazio je zahvalnost ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, ruskoj Vladi, Ruskom fondu direktnih investicija, Institutu Gamaleja, kompaniji Generijum i Institutu Torlak, koji su omogućili da Srbija dođe u priliku da proizvodi vakcine protiv koronavirusa na svojoj teritoriji.
„Ovo je istorijski trenutak za našu zemlju. Zahvaljujući našim ruskim prijateljima, Srbija će moći da sačuva zdravlje i živote svojih građana. I što je veoma važno, ovo je početak obnove suvereniteta naše zemlje u proizvodnji vakcina, koje će biti važan resurs za svaku državu u budućnosti”, zaključio je Popović.
Vučić nakon sastanka sa šeikom Naserom: Bahrein u Srbiji ima bliskog prijatelja, uskoro potpisivanje važnih sporazuma
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa šeikom Naserom bin Hamadom bin Isom Al Kalifom, izaslanikom kralja Bahreina za humanitarni rad, pitanja omladine i savetnika za nacionalnu bezbednost.
Prestolonaslednika Bahreina, koji boravi u Srbiji u dvodnevnoj poseti, dočekala je ranije danas na aerodromu u Beogradu "Nikola Tesla" premijerka Ana Brnabić.
Sutra, drugog dana posete u 10.00 sati predsednik Vučić i šeik Naser bin Hamad bin Isa Al Kalifa prisustvovaće prikazu naoružanja, vojne opreme i sposobnosti dela jedinica Vojske Srbije na Vojnom aerodromu "Pukovnik Milenko Pavlović" u Batajnici.
Vučić je nakon sastanka rekao da mu je velika čast što je ugostio šeika Nasera bina Hamada Isu al Kalifu, i da se nada da će se njegovo visočanstvo osećati u Beogradu kao kod kuće.
- Zadovoljni smo što ste tako brzo posle moje posete rešili da dođete u Srbiju. Mi smo vrlo brzo u Manami ostvarili poverenje, i zato mi je izuzetno drago. Mi smo se danas dogovorili da donesemo određene akte, tačnije doneli smo odluku da izbegnemo dvostruko oporezivanje, zatim da podržavamo investicije, a kada dođe do posete kralja Bahreina potpisaćemo jedan sveobuhvatni državni sporazum - rekao je predsednik.
Predsednik je rekao da će u naredna dva dana, koliko traje poseta, pokušati da urade što više sa predstavnicima Bahreina, i da će se truditi da uvećaju skromne brojeve trgovinske razmene.
- Tek sada počinje razvijanje naše razmene. Ono što je za nas važno da pokušamo da pronađemo način da pokrijemo zajedničke troškove uspostvljanja linije između Beograda i Maname. To će biznismenima omogućiti da putuju u Bahrein, ali i turistima da vide tu divnu zemlju. Ja preporučujem Istorijski muzej - istakao je predsednik.
- Molim vas da se osećate kao kod svoje kuće, a što se Srbije tiče u nama ćete uvek imati bliskog prijatelja, koji će brinuti ne samo o sebi već i o vama - rekao je Vučić uvaženom gostu na kraju obraćanja.
Šeik Naser bin Hamad bin Isa al Kalifa je rekao da je počastvovan što predvodi uvaženu delegaciju, svega mesec dana nakon posete Vučića Manami.
- Želim da vam prenesem tople pozdrave kralja i prestolonaslednika. Mi smo zaista oduševljeni bili kada smo stigli u ovaj prelepi i istorijski grad Beograd, i što predvodimo prvu posetu vašoj prestonici - rekao je šeik Naser.
On je istakao da naše dve zemlje teže održivom razvoju i prosperitetu, i da ova poseta još jednom podvlači značaj naših veza, koje će biti osnažene bilateralnim sporazumima.
- Gospodine predsedniče, njegovo veličanstvo je naložilo otvaranje ambasade Kraljevine Bahrein u Beogradu, što je Vaša Vlada prihvatila. Gospodine predsedniče, hvala vam na srdačnom pozivu i gostoprimstvu, i nadam se da ću narednih dana istražiti još malo vašu divnu zemlju.
Vučić je opalio zvučni šamar liderima svih zemalja regije, a pogotovo hrvatskom premijeru
Vidim da je DEBAKL popularna reč ovih dana.Dok nas premijer Andrej Plenković svakodnevno zabavlja prepucavanjem s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Hrvatska je pod Plenkovićem doživjela jednu od najvećih blamaža od kraja rata. Činjenica da su građani Hrvatske, na poziv srbijanskih vlasti, prošlog vikenda putovali na cijepljenje protiv COVID-19 u Srbiju nedvojbeno predstavlja težak debakl za Hrvatsku.
Srbija dobija dva nova međunarodna aerodroma: Evo gde će se graditi
Beograd -- Novi beogradski aerodrom gradiće se kod Dobanovaca, a i Novi Sad dobija potpuno novu vazdušnu luku.
Naime, prema Prostornom planu Srbije od 2021. do 2035. godine, koju je objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, naša zemlja dobiće dva nova međunarodna aerodroma - jedan kod Dobanovaca, a drugi kod Novog Sada, piše Ekapija.
Kako se navodi, usled prostornog ograničenja na postojećoj lokaciji aerodroma u Beogradu predviđena je nova lokacija na 10 kilometara zapadno od Aerodroma „Nikola Tesla“, 24 kilometra od Beograda u neposrednoj blizini auto-puta E70 na potezu Grmovac - Dobanovci - Deč.
Kompleks bi trebalo da bude površine oko 1.100 hektara, sa tri poletno-sletne staze, dva putnička terminala, dva robna terminala, logističkom i slobodnom carinskom zonom, modernom navigacionom opremom i sistemom svetlosnog obeležavanja i kodnom oznakom aerodroma 4F.
15 kilometara od Novog Sada
Kada je reč o Novom Sadu, gradnja je planirana na lokaciji koja se nalazi oko 15 kilometara jugoistočno od najvećeg grada na severu naše zemlje, u neposrednoj blizini auto-puta A1, na potezu Kovilj - Šajkaš - Budisava, sa obuhvatom od oko 300 hektara i kodnom oznakom aerodroma 4E.
Neposredna blizina pruge predstavlja perspektivu za razvoj robnog, multimodalnog transporta, navedeno je u dokumentaciji, prenosi Ekapija.
Postojeći aerodromi
Postojeći kompleks aerodroma Nikola Tesla u Surčinu dobiće nove saobraćajne i infrastrukturne objekte, a u planu je i rekonstrukcija i dogradnja postojećih objekata.
U dokumentaciji se navodi i prostorno trasiranje i tehničko definisanje povezivanja sa železničkim i drumskim saobraćajnicama i sistemom gradskog prevoza, formiranje kargo kompleksa i unapređenje postojećih i izgradnju novih aerodromskih sadržaja radi povećanja kapaciteta, u skladu sa očekivanim rastom broja putnika i obima robnog transporta.
Na aerodromu Konstantin Veliki u Nišu planirane su aktivnosti unapređenja usluga izgradnjom nove i rekonstrukcijom postojeće infrastrukture, kako bi aerodrom dobio status intermodalnog centra.
Kada je reč o aerodromu Morava u Кraljevu, planirana je izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture, kako bi se izvršilo odgovarajuće pozicioniranje namena, sadržaja, objekata i način povezivanja aerodroma na planiranu mrežu auto-puteva (Moravski koridor) i drugo.
Aerodrom u Prištini očekuje izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture. Planirano je i unapređenje regionalnih veza uspostavljanjem potrebnog obima saobraćaja na relaciji Beograd - Priština.
Nacrt Prostornog plana Srbije do 2035. godine od ponedeljka je na javnom uvidu.
Askeru spavš li ti ikako?88Sioux wrote: ↑06/04/2021 07:29 Neverovatna... S njima Aco Vu Lin upravlja, android svih androida. El vam pokvarijo koncept lažnog predstavljanja i trovanja?
Srbija dobija dva nova međunarodna aerodroma: Evo gde će se graditi
Beograd -- Novi beogradski aerodrom gradiće se kod Dobanovaca, a i Novi Sad dobija potpuno novu vazdušnu luku.
Naime, prema Prostornom planu Srbije od 2021. do 2035. godine, koju je objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, naša zemlja dobiće dva nova međunarodna aerodroma - jedan kod Dobanovaca, a drugi kod Novog Sada, piše Ekapija.
Kako se navodi, usled prostornog ograničenja na postojećoj lokaciji aerodroma u Beogradu predviđena je nova lokacija na 10 kilometara zapadno od Aerodroma „Nikola Tesla“, 24 kilometra od Beograda u neposrednoj blizini auto-puta E70 na potezu Grmovac - Dobanovci - Deč.
Kompleks bi trebalo da bude površine oko 1.100 hektara, sa tri poletno-sletne staze, dva putnička terminala, dva robna terminala, logističkom i slobodnom carinskom zonom, modernom navigacionom opremom i sistemom svetlosnog obeležavanja i kodnom oznakom aerodroma 4F.
15 kilometara od Novog Sada
Kada je reč o Novom Sadu, gradnja je planirana na lokaciji koja se nalazi oko 15 kilometara jugoistočno od najvećeg grada na severu naše zemlje, u neposrednoj blizini auto-puta A1, na potezu Kovilj - Šajkaš - Budisava, sa obuhvatom od oko 300 hektara i kodnom oznakom aerodroma 4E.
Neposredna blizina pruge predstavlja perspektivu za razvoj robnog, multimodalnog transporta, navedeno je u dokumentaciji, prenosi Ekapija.
Postojeći aerodromi
Postojeći kompleks aerodroma Nikola Tesla u Surčinu dobiće nove saobraćajne i infrastrukturne objekte, a u planu je i rekonstrukcija i dogradnja postojećih objekata.
U dokumentaciji se navodi i prostorno trasiranje i tehničko definisanje povezivanja sa železničkim i drumskim saobraćajnicama i sistemom gradskog prevoza, formiranje kargo kompleksa i unapređenje postojećih i izgradnju novih aerodromskih sadržaja radi povećanja kapaciteta, u skladu sa očekivanim rastom broja putnika i obima robnog transporta.
Na aerodromu Konstantin Veliki u Nišu planirane su aktivnosti unapređenja usluga izgradnjom nove i rekonstrukcijom postojeće infrastrukture, kako bi aerodrom dobio status intermodalnog centra.
Kada je reč o aerodromu Morava u Кraljevu, planirana je izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture, kako bi se izvršilo odgovarajuće pozicioniranje namena, sadržaja, objekata i način povezivanja aerodroma na planiranu mrežu auto-puteva (Moravski koridor) i drugo.
Aerodrom u Prištini očekuje izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće infrastrukture. Planirano je i unapređenje regionalnih veza uspostavljanjem potrebnog obima saobraćaja na relaciji Beograd - Priština.
Nacrt Prostornog plana Srbije do 2035. godine od ponedeljka je na javnom uvidu.