Velikosrpska kuhinja sa HDZ-ovim specijalitetima

[Alfons Kauders]

Majorizacija!!!!!

Vaginalna majorizacija!

[mO k3]

Majorizacija!!!!!

Vaginalna majorizacija!

ti si najgori od sviju ...

[Alfons Kauders]

Majorizacija!!!!!

Vaginalna majorizacija!

ti si najgori od sviju ...

Hvala. Godine truda na djelu...

[mO k3]

@alfonso
Nejac... ja bih rekao da sebi uvijek izaberes slabijeg....

[Alfons Kauders]

@alfonso
Nejac... ja bih rekao da sebi uvijek izaberes slabijeg....

Pa naravno, kao i 1993 - uvijek se iz igre eliminise slabiji protivnik prije no sto se fokus prebaci na jaceg.

Samo sto to niko nije objasnio ekipi na ignore, a nadao sam se da ce skontati prvi put. Sta se moze, valja ponoviti gradivo.

[Hafis]

Auu. Nisam odavno vidio implicitniju scenu uvlačenja.
Nadam se da će ovog prašinara izvući u jednom komadu. Trebat će dobro dobar spekulum...u najmanju ruku k'o lopata u Alije Sirotanovića

[Alfons Kauders]

Osjetim da neko na temi prica srpski, ali nish ne vidim.

[Novak20]

NOVI SASTANAK, STARE TEME: Ovo su promjene Izbornog zakona koje traži HDZ

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/477 ... i_hdz.html

Model direktnog izbora članova Predsjedništva BiH

-Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

-Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.

Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.
U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

C.Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.

Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak):

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat):
• Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.


Model popunjavanja Doma Naroda Federacije BiH

Model čije je rješenje bazirano na tačnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svako kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Dom Naroda Federacije BiH bi se popunjavao primjenom „elektorskog modela“:


a) direktan izračun mandata koje osvajaju liste u Domu Naroda Federacije BiH (bez organiziranja posebnih posrednih izbora …)
b) Izbor zastupnika u Dom Naroda Federacije BiH putem ad-hoc sazvane skupštine svih izabranih zastupnika u županijskim skupštinama.

Predsjedništvo HNS-a je ostalo kod ranijih modela pri izmjeni Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na presudu Ustavnog suda za Grad Mostar.

Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar

HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi ostali imali jednog vijećnika

Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Središnji birački popis. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.

Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.

Pet izbornih jedinica

-Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje I, koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Središnje zone;
-Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad;
-Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug;
-Četvrtu izbornu jedinicu čini li Gradsko područje IV koje bi obuhvaćalo teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok;
-Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.

Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđivao bi se se tako što bi se broj birača upisanih u Središnji birački popis za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji je utvrdila Središnje izborno povjerenstvo BiH, dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Središnji birački popis za tu izbornu jedinicu s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljivali bi se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

Broj vijećnika po izbornim jedinicama

Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljivali bi se na sljedeći način:

-Prva izborna jedinica bira 14 članova;
-Druga izborna jedinica bira pet članova;
-Treća izborna jedinica bira dva član
-Četvrta izborna jedinica bira dva člana;
-Peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara.

Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe “ostalih”, ne bi mogli imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću, navodi se među ostalim u prijedlogu HDZ BiH i HNS BiH izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na izborna pravila koja je neustavnim proglasio Ustavni sud BiH donosi HMS.

[Hafis]

Čista petica
Razrađeno i detaljno prezentirano.
Mada sumnjam da će se i raspravljati o ovome. Ne mislim na forumu pošto ovo nadilazi obrazovanje 95% članova, već i u realnoj politici.
Čini mi se da ne postoji neki konkretan prijedlog niti s druge, niti s treće strane, tako da ćemo imati afirmativnu i negacijsku ekipu ovog političkog prepetavanja.

[Novak20]

Ako ćemo pravo ovo nije petica. Ne vidim kako ovaj prijedlog rješava slučaj "Sejdić-Finci".

Osim toga, ako se već mijenja Izborni zakon, trebalo bi natjerati stranke da u njega uvrste djelotvoran mehanizam prijevremenih izbora u slučaju natezanja oko formiranja izvršne vlasti.

[BHCluster]

NOVI SASTANAK, STARE TEME: Ovo su promjene Izbornog zakona koje traži HDZ

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/477 ... i_hdz.html

Model direktnog izbora članova Predsjedništva BiH

-Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

-Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.

Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.
U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

C.Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.

Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak):

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat):
• Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.


Model popunjavanja Doma Naroda Federacije BiH

Model čije je rješenje bazirano na tačnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svako kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Dom Naroda Federacije BiH bi se popunjavao primjenom „elektorskog modela“:


a) direktan izračun mandata koje osvajaju liste u Domu Naroda Federacije BiH (bez organiziranja posebnih posrednih izbora …)
b) Izbor zastupnika u Dom Naroda Federacije BiH putem ad-hoc sazvane skupštine svih izabranih zastupnika u županijskim skupštinama.

Predsjedništvo HNS-a je ostalo kod ranijih modela pri izmjeni Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na presudu Ustavnog suda za Grad Mostar.

Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar

HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi ostali imali jednog vijećnika

Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Središnji birački popis. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.

Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.

Pet izbornih jedinica

-Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje I, koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Središnje zone;
-Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad;
-Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug;
-Četvrtu izbornu jedinicu čini li Gradsko područje IV koje bi obuhvaćalo teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok;
-Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.

Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđivao bi se se tako što bi se broj birača upisanih u Središnji birački popis za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji je utvrdila Središnje izborno povjerenstvo BiH, dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Središnji birački popis za tu izbornu jedinicu s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljivali bi se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

Broj vijećnika po izbornim jedinicama

Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Središnji birački popis, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljivali bi se na sljedeći način:

-Prva izborna jedinica bira 14 članova;
-Druga izborna jedinica bira pet članova;
-Treća izborna jedinica bira dva član
-Četvrta izborna jedinica bira dva člana;
-Peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara.

Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe “ostalih”, ne bi mogli imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću, navodi se među ostalim u prijedlogu HDZ BiH i HNS BiH izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na izborna pravila koja je neustavnim proglasio Ustavni sud BiH donosi HMS.

Znaci oni koji kazu za sebe da su nositelji europskih vrijednosti nista ne spominju kako rijesiti "Sejdić i Finci", "Pilav" te "Zornić"...

Podsjetimo, Dervo Sejdić i Jakub Finci dobili su presudu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu protiv BiH jer se kao pripadnici nacionalnih manjina (romske i jevrejske) nisu mogli kandidirati za članove Predsjedništva BiH. Dr. Ilijaz Pilav dobio je presudu jer se kao Bošnjak iz RS-a nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH, budući da se iz RS-a bira samo srpski, a iz FBiH bošnjački i hrvatski član.

Azra Zornić je dobila presudu jer se nije mogla kandidirati za članicu Predsjedništva BiH kao "građanka BiH". Ona se ne izjašnjava ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), niti kao pripadnica neke nacionalne manjine.

U svim slučajevima BiH je pozvana da izmijeni diskriminatorne odredbe Ustava BiH prema kojima članovi Predsjedništva BiH mogu biti samo pripadnici konstitutivnih naroda (Srbin iz RS-a i Bošnjak te Hrvat iz FBiH) što to podrazumijeva i izmjene Izbornog zakona BiH.

[Alfons Kauders]

Znaci oni koji kazu za sebe da su nositelji europskih vrijednosti nista ne spominju kako rijesiti "Sejdić i Finci", "Pilav" te "Zornić"...

Podsjetimo, Dervo Sejdić i Jakub Finci dobili su presudu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu protiv BiH jer se kao pripadnici nacionalnih manjina (romske i jevrejske) nisu mogli kandidirati za članove Predsjedništva BiH. Dr. Ilijaz Pilav dobio je presudu jer se kao Bošnjak iz RS-a nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH, budući da se iz RS-a bira samo srpski, a iz FBiH bošnjački i hrvatski član.

Azra Zornić je dobila presudu jer se nije mogla kandidirati za članicu Predsjedništva BiH kao "građanka BiH". Ona se ne izjašnjava ni kao pripadnica konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), niti kao pripadnica neke nacionalne manjine.

U svim slučajevima BiH je pozvana da izmijeni diskriminatorne odredbe Ustava BiH prema kojima članovi Predsjedništva BiH mogu biti samo pripadnici konstitutivnih naroda (Srbin iz RS-a i Bošnjak te Hrvat iz FBiH) što to podrazumijeva i izmjene Izbornog zakona BiH.

To se ne pika. To sto bi tamo neki sud zelio da cigani, balije i cifuti imaju ista prava kao nasi dragi Mitteleuropljani?

Ko su oni da odlucuju, nemaju legitimitet? Koliko je Hrvata glasalo za te sudije?

[Hafis]

Ako ćemo pravo ovo nije petica. Ne vidim kako ovaj prijedlog rješava slučaj "Sejdić-Finci".

Osim toga, ako se već mijenja Izborni zakon, trebalo bi natjerati stranke da u njega uvrste djelotvoran mehanizam prijevremenih izbora u slučaju natezanja oko formiranja izvršne vlasti.

Postoji aneks i za slučaj S-F. Skraćeno: umjesto jedan Bošnjak i Hrvat stavi se prvi član i drugi član predsjedništva. A sve ostalo ostaje isto što je navedeno u prijedlogu.

[studiorum_tuzlaensis]

Morate biti malo više pragmatični.

Ako nam je najviši zakon (Ustav BiH) u državi diskriminatoran i zasnovan na etničkoj konstitutivnosti građana prvog reda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) te građana drugog reda (Ostalih), onda moramo imati diskriminatorne i niže instance zakona kao što su Izborni zakon ili čitave liste Zakona o formiranju izvršne vlasti.

To što je presudio Sud u Strazburu pišaj niz vodu i nema nikakvu težinu u našoj državi. Potpisnice Dejtona i njegovi garanti su članice Vijeća sigurnosti UN-a i velike ekonomske i vojne sile SAD, Rusija, V.Britanija i Francuska. Šta Sud u Strazburu onda tu ima da sere? Pa, neko iole normalan vidjeće da ovdje smrdi riba od glave, bez kompletne revizije Dejtona nema ni usvajanja ovako bitnih Zakona. Mislim, šta nama znači ta Evropa kad imaš više od 30% stanovništa u državi koji nikad neće pristati na EU, a kamoli na NATO. Danas da bude referendum o ulasku u EU, pitanje da li bi prošao.

Tako da ne treba pristati na ovu priču o izmjeni Zakona. Hrvati pokušavaju da provuku nešto što realno nema nikakvo uporište, a samim tim sebi i dalje osiguravaju status quo nekakvih sigurnih kvota proporcionalnosti. Kantoni su izmišljeni da bi se udovoljilo njima, a ne Bošnjacima. Prvo izmjena Dejtona, pa tek onda Zakona ni na šta manje pristati. Kad trpimo mi, trpićete i vi a pametniji će popustiti.

Mislim da će vremenom jednostavno doći vrijeme kad nećemo moći nigdje, kad svi oko nas uđu u Šengen, i onda kad se skonta da nema spasa, pojaviće se neki glas razuma među sva tri tora i dogovoriće se da se izmijeni Dejton. Prije toga očekujem neke proteste i paljevine. Ili to, ili će biti štapom po guzici od SAD-a, pa usvojite sve ili nema kredita MMF-a.

Kako god, izgleda da su Bošnjaci jedini kontigent u državi koji vjeruje u AVNOJ-evski princip BiH, a to je ravnopravnost svih. Hrvati i Srbi nisu takve orijentacije, ali neka budu sretni što su Bošnje mlake poput pudinga iako čine pola stanovništva. Državu čine ljudi koji žive u njoj, nikakav grunt ili katastar. Molim Boga za skretanje čitavog bošnjačkog korpusa udesno i postavljanja MAKSIMALISTIČKIH teritorijalnih i političkih uslova prema ovim manjinama, jer očigledno je da škutorska stoka i kozarska otadžbinska garda Bosnu (i Hercegovinu) uzimaju zdravo za gotovo Dejtonom.

[mO k3]

Za post iznad

[kockakockica]

http://www.dnevno.ba/vijesti/tema-tjedn ... ika-79491/

TEMA TJEDNA: SAD žestoko udara na Čovića i Dodika!





MOSTAR - Sjedinjene američke države i nova administracija na čelu s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom maksimalno će pojačati svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj gori, Makedoniji, Srbiji te na Kosovu. Vodeća velesila je potpuno spremno dočekala početak raspada Europske unije koju je napustila moćna Velika Britanija te ostavila Njemačku i Francusku da pokušaju spasiti što se može, jer u novom geopolitičkom preslagivanju cilj je odvojiti što dalje Rusiju od Njemačke.

Dakle, ako Njemačka ne prihvati sve uvjete koje od nje traže SAD i V.Britanija naći će se u ozbiljnim problemima te joj prijeti uz ekonomski kolaps i raspad na pokrajine, od kojih će Bavarska kao katolička savezna pokrajina prva istupiti. Nakon dolaska 800.000 azilanata, te kraha koncerna VW te pada Deutsche banke vrlo lako bi se mogao desiti scenariožj da krahira Njemačka burza, te bi vrijednosti moćnih kompanija pale na nisku razinu što bi dovelo do totalnog kolapsa.

Trumpova administracija će pojačati izgradnju novih kapaciteta NATO-saveza kako bi se otklonila prijetnja od Putinove Rusije, a nakon Ukrajine i organizirane pobune na Krimu sve članice NATO-a su svjesne da za vlastitu obranu moraju izdvajati više novca te prihvatiti činjenicu da su bez moćne američke vojske slabi.

Kako je Ruska strategija usmjerena u smjeru izlaska na toplo more, odnosno na Jadran, te činjenica da Milorad Dodik i Dragan Čović u tom procesu odani Putinovi saveznici, odgovor SAD-a je bio odlučan te je pokrenut proces rušenja Dodika koji svakim danom gubi potporu u Republici Srpskoj a izborom Aleksandra Vučića koji je glavni kandidat za predsjednika Srbije, ubrzat će, te je samo pitanje hoće li završiti zatvoru i kada.

Sudbina Dragana Čovića ovisi o dva faktora. Prvi je, da li se može spasti od sankcija koje će mu udariti SAD, a drugi je pitanje do koje su mjere gotove razne istrage i koliko je optužnica spremno, te da li ima šanse da se spasi od zatvora. Nameće se pitanje da li Čović ima snage da se odmakne od Dodika i Rusa, jer treba imati na umu da je ostao na čelu HDZ-a upravo zahvaljujući Dodiku i Tadiću koji su ga zaštitili od udara tada moćnog Ive Sanadera. U to je teško povjerovati jer je Čović proizvod rusko-srpske tajne službe, pa pretpostavljamo da su mu ruke svezane.

Nakon što se otkrilo da iza uhićenja heroja Posavine stoje zajedno Čović i Dodik, te činjenice da je njihovo hapšenje vodio drugi čovjek SIPA-e Đuro Knežević koji je član HDZ-a i kadar Borjane Krišto te da je zahvaljujući Bakiru Izetbegoviću spriječeno uhićenje hrvatske petorke iz Žepča na čelu s generalom Dragom Dragičevićem koju je dvojac Dodik-Čović htio iskoristiti da bi se zaoštrili odnose s Bošnjacima te ih preventivno optužiti s ciljem da dođe do usijanja tenzija između tri naroda kao i rušenja Daytonske Bosne i Hercegovine.

Nakon ulaska Crne Gore u NATO, te pokušaja rušenja demokratske vlasti i pripreme atentata na Milu Đukanovića za što su osumnjičena dvojica operativaca ruske tajne službe GRU, Bosna i Hercegovina poprima sva obilježja hibridnog rata između Rusije i SAD, te činjenice da NATO ne smije ni po koju cijenu dozvoliti izlazak Rusije na toplo more, odnosno luku Ploče, a čini se da toga nije bio svjestan Dragan Čović. Čović, opijen lagodnim životom u svojoj mostarskoj vili vrijednoj 5 milijuna eura i moći nije bio svjestan da je postao glavni neprijatelj SAD i Velike Britanije koje nominalno upravljaju sjevernoatlantskim savezom (NATO), te osoba koja će vrlo brzo završiti svoju političku karijeru.

Slijedi li uhićenje Glasnovića i Filipovića?

Prije desetak dana je najavljena optužnica protiv hrvatskih generala Glasnovića i Miljenka Filipovića zbog ratnih zločina na Kupresu te se uskoro očekuje podizanje optužnice za Mrkonjić. Kako je svim hrvatskim braniteljima postalo jasno da je u Kupreškom procesu cilj general Glasnović koji među Hrvatima u Bosni i Hercegovini uživa ogroman ugled te da je on jedini u stanju pobijediti na izborima Dragana Čovića, stupio je na scenu ruski dvojac Čović-Dodik te po već uhodanoj šemi viđenoj u slučaju Orašje, a to je politička eliminacija generala Glasnovića kako se više ne bi mogao kandidirati u na izborima u BIH. Iako je bio na predzadnjim parlamentarnim izborima tek na sedmom mjestu deklasirao je preferencijskim glasovima Božu Ljubića koji je bio prvi na listi, dok je na zadnjim izborima imao svoju listu te gotovo pobijedio HDZ i Čovića. Da stranačka mašinerija Dragana Čovića nije nadopisivala glasove u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci, general Glasnović bi imao dva zastupnika u Hrvatskom saboru a Čović samo jedan.

Jedna od ključnih osoba za razne perfidne igre i osoba od velikog povjerenja Dragana Čovića je glavni inspektor OSE Damir Bevanda, koji je vrlo aktivan u pripremi realizacije optužnica za Kupres i Mrkonjić. Čudno je da je imenovan na mjesto glavnog inspektora OSE iako za to nema zakonom propisanu stručnu spremu, jer je on po zanimanju diplomirani kriminalist a zakon propisuje da na to mjesto imenovana osoba mora imati pravni fakultet, te se postavlja pitanje tko je sve kriv za ove propuste. Pitanje je hoće li itko odgovarati za ovo kazneno djelo, no Bevanda će morati odgovarati za pisanja raznih anonimnih prijava protiv poduzetnika u Srednjoj Bosni i Hercegovini koje sam sebi piše te onda šalje operativce koji te ljude maltretiraju te tako krši zakon. Nakon toga poduzetnici traže i mole Čovića za pomoć te upućuju i plaćaju razne „donacije“.

Vrijeme koje je pred nama pokazat će da li je diktatorski model vladanja i vođenja politika koji sistemski provode Dragan Čović i Milorad Dodik gotov, no prema dobro obaviještenim izvorima taj je proces pri kraju, samo je pitanje vremena ili dana kada će rusko-srpski dvojac otići u ropotarnicu povijesti. Poput njih dvojice, Slobodan Milošević nije razumio i poznavao zakonitosti složenih međunarodnih i geopolitičkih zakona, te je neslavno završio.

Autor: Trpimir Landek Srijeda, 08. Ožujak 2017. u 07:59

[Hafis]

Morate biti malo više pragmatični.

Ako nam je najviši zakon (Ustav BiH) u državi diskriminatoran i zasnovan na etničkoj konstitutivnosti građana prvog reda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) te građana drugog reda (Ostalih), onda moramo imati diskriminatorne i niže instance zakona kao što su Izborni zakon ili čitave liste Zakona o formiranju izvršne vlasti.

To što je presudio Sud u Strazburu pišaj niz vodu i nema nikakvu težinu u našoj državi. Potpisnice Dejtona i njegovi garanti su članice Vijeća sigurnosti UN-a i velike ekonomske i vojne sile SAD, Rusija, V.Britanija i Francuska. Šta Sud u Strazburu onda tu ima da sere? Pa, neko iole normalan vidjeće da ovdje smrdi riba od glave, bez kompletne revizije Dejtona nema ni usvajanja ovako bitnih Zakona. Mislim, šta nama znači ta Evropa kad imaš više od 30% stanovništa u državi koji nikad neće pristati na EU, a kamoli na NATO. Danas da bude referendum o ulasku u EU, pitanje da li bi prošao.

Tako da ne treba pristati na ovu priču o izmjeni Zakona. Hrvati pokušavaju da provuku nešto što realno nema nikakvo uporište, a samim tim sebi i dalje osiguravaju status quo nekakvih sigurnih kvota proporcionalnosti. Kantoni su izmišljeni da bi se udovoljilo njima, a ne Bošnjacima. Prvo izmjena Dejtona, pa tek onda Zakona ni na šta manje pristati. Kad trpimo mi, trpićete i vi a pametniji će popustiti.

Mislim da će vremenom jednostavno doći vrijeme kad nećemo moći nigdje, kad svi oko nas uđu u Šengen, i onda kad se skonta da nema spasa, pojaviće se neki glas razuma među sva tri tora i dogovoriće se da se izmijeni Dejton. Prije toga očekujem neke proteste i paljevine. Ili to, ili će biti štapom po guzici od SAD-a, pa usvojite sve ili nema kredita MMF-a.

Kako god, izgleda da su Bošnjaci jedini kontigent u državi koji vjeruje u AVNOJ-evski princip BiH, a to je ravnopravnost svih. Hrvati i Srbi nisu takve orijentacije, ali neka budu sretni što su Bošnje mlake poput pudinga iako čine pola stanovništva. Državu čine ljudi koji žive u njoj, nikakav grunt ili katastar. Molim Boga za skretanje čitavog bošnjačkog korpusa udesno i postavljanja MAKSIMALISTIČKIH teritorijalnih i političkih uslova prema ovim manjinama,jer očigledno je da škutorska stoka i kozarska otadžbinska garda Bosnu (i Hercegovinu) uzimaju zdravo za gotovo Dejtonom.

Ukenja ga momački na kraju. Ja mislio normala lik. Nije mi jasno čemu onda onoliki tekst?
Ali nebitno, možeš samo mrziti izdaleka, pa ako te to zadovoljava, bujrum.

Kako god, izgleda da su Bošnjaci jedini kontigent u državi koji vjeruje u AVNOJ-evski princip BiH, a to je ravnopravnost svih.

Samoreklama za djecu u mejtefu. Nećemo se zavaravati dječijim teorijama. Ta ti šuplja ne ide dalje od Hadžića. Nazivati ljude stokom a šupljirati o ravnopravnosti. Ma daj

Tako da ne treba pristati na ovu priču o izmjeni Zakona

Nego, što treba raditi? Mislim osim osporavanja tuđih prijedloga. Ima li bilo što na sonu, bilo kakv pisani prijedlog'. Ne mislim na tebe.

[Lincoln-Burrows]

Prvo se treba odlučiti dali se poštuje sud u Strazburu
a drugo dali se poštuje ustavni sud BiH.
Vidim ovdje gore kolega tuzlanus poziva na nepoštivanje oba suda.

[Novak20]

Zašto o ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona raspravljaju samo HDZ i SDA ? Kad će se ubaciti ostali akteri tipa SBB koji je u vlasti sa ovo dvoje ?

[and]

Prvo se treba odlučiti dali se poštuje sud u Strazburu
a drugo dali se poštuje ustavni sud BiH.
Vidim ovdje gore kolega tuzlanus poziva na nepoštivanje oba suda.

a haški?

[Lincoln-Burrows]

Prvo se treba odlučiti dali se poštuje sud u Strazburu
a drugo dali se poštuje ustavni sud BiH.
Vidim ovdje gore kolega tuzlanus poziva na nepoštivanje oba suda.

a haški?

Taj ne donosi rezolucije, njega ćemo tebi na razmatranje.

[Lincoln-Burrows]

Zašto o ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona raspravljaju samo HDZ i SDA ? Kad će se ubaciti ostali akteri tipa SBB koji je u vlasti sa ovo dvoje ?

SBB nema izgleda ništa konkretno a stav "ljevice" je po svemu sudeći
da se ne prihvaća odluka ustvnog suda. Neće ovo tako lako a i bolje je
i tako nego po starome.

[studiorum_tuzlaensis]

Kako god, izgleda da su Bošnjaci jedini kontigent u državi koji vjeruje u AVNOJ-evski princip BiH, a to je ravnopravnost svih.

Samoreklama za djecu u mejtefu. Nećemo se zavaravati dječijim teorijama. Ta ti šuplja ne ide dalje od Hadžića. Nazivati ljude stokom a šupljirati o ravnopravnosti. Ma daj

Tako da ne treba pristati na ovu priču o izmjeni Zakona

Nego, što treba raditi? Mislim osim osporavanja tuđih prijedloga. Ima li bilo što na sonu, bilo kakv pisani prijedlog'. Ne mislim na tebe.

Očigledno je problem taj što si se pronašao pod tim pojmom. Nisam te ja u škripu posadio, otkrio si svoje novo unutrašnje ja.

I da, Bošnjaci su najtolerantniji, vjeruj mi. Zvanična SDA politika je ista ko i 1992. godine, a to je Ustav Republike BiH, gdje su SVI RAVNOPRAVNI na cijeloj teritoriji BiH. Zna se kome to ne odgovara. Ne odgovara onim što ne vole ovu državu, već bi rado aneksirali teritoriju ili izvršili secesiju od BiH. To što bi ti volio da je Hrvat iz Gruda ravnopravniji od onog iz USK-a ili TK, neće proći nikad, a možda ni tad. To moraš razumjeti, bezveze pišeš postove ovdje, nije ni čudo što su te svi odje.bali.

Ako se zatalasa žešće u Srednjoj Bosni i HNK, popušili ste. Ako se zatalasa ko sredinom 1993. i početkom 1994, onda ste tek popušili i biće "bjež'te noge, usra vas guz'ca". Ako ne prihvataš princip u kojem je svaki čovjek ima jednaka prava na cijelom teritoriju BiH, onda moraš shvatiti da Hrvati ne bi trebali imati ni 50% sadašnjeg učešća u vlasti. Znači, manje muljatoske Čovićeve politike, ili si za BiH ili protiv. Ti si protiv, pa smatram da si se dobro pronašao u pojmu "škutorska stoka".

Zato, pokrij se jorganom, preznoji se i dva Očenaša i ZdravoMaro da potraje ovo.

[and]

Prvo se treba odlučiti dali se poštuje sud u Strazburu
a drugo dali se poštuje ustavni sud BiH.
Vidim ovdje gore kolega tuzlanus poziva na nepoštivanje oba suda.

a haški?

Taj ne donosi rezolucije, njega ćemo tebi na razmatranje.

taj ne odgovara
svi sudovi i presude se trebaju poštovati, a ne samo one koje nekom odgovaraju.
što se tiče ovog izbornog zakona ne bih dozvolio da se na najbitnije funkcije u državi može kandidovati bilo ko ako ima dvojno državljanstvo.
on jednostavno ne može legitimno zastupati interese države.

[studiorum_tuzlaensis]

Prvo se treba odlučiti dali se poštuje sud u Strazburu
a drugo dali se poštuje ustavni sud BiH.
Vidim ovdje gore kolega tuzlanus poziva na nepoštivanje oba suda.

Ne pozivam na nepoštivanje Suda, već govorim stvarno činjenično stanje. Zna se kako se poštuje Sud i kako se provode odluke a to je BESPOGOVORNO i BEZ PITANJA. Ovdje to niko ne ferma ni 2%, znači taj Sud je irelevantan i njegove Odluke su prdimahovina za BiH. Isto vrijedi i za Ustavni sud, na koji je predsjednik Ivanić urinirao prije 2 mjeseca i neće snositi nikakvu odgovornost.