Forum Klix.ba

Bh. kompanija sa 1200 zaposlenih: “Niko nema platu ispod 1.000 KM, ni početnik”



Violeta grupacija zapošljava mlade ljude bez iskustva, a čak 80 posto novozaposlenih je bez radnog iskustva

Violeta grupa u prošloj je godini ostvarila prihod iznad 300 miliona maraka, broji oko 1200 zaposlenih, a preko 50 posto ukupne proizvodnje Violetinih proizvoda prodaje se van tržišta Bosne i Hercegovine, kazao je predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka, najavivši novu investiciju, također u proizvodnju, vrijednu oko dvadeset miliona eura.

Udjeli Violeta proizvoda u regiji se kreću između 20 i 60 posto, ovisno o kategorijama. Najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Mađarsku, Austriju, Albaniju, Slovačku i Kosovo, a manji dio izvoza odnosi se na ostala tržišta u Evropi i izvan nje.

U BiH su lideri u papirnoj konfekciji, pelenama za djecu, dječjim vlažnim maramicama i higijenskim ulošcima. U Hrvatskoj prednjače također u papirnom asortimanu i dječjim vlažnim maramicama, a u Sloveniji su broj jedan u vlažnim maramicama. – Što se tiče novih investicija trenutno smo u finalnoj fazi istraživanja za jedno novo ulaganje. Točnije, radi se o srodnoj djelatnosti, također proizvodnji. Vrijednost investicije je oko dvadeset milijuna eura i u ovom trenutku je to sve što možemo reći, uskoro će se znati i više o tome – kazao je Ćorluka u razgovoru za Fenu.

Spomenuo je i novi proizvod koji su nedavno izbacili na tržište, Violeta toaletni papir koji je po svom sastavu 100% recikliran, proizveden od 100% obnovljivih izvora celuloze.

– Ali kako bi otišli korak dalje u promicanju naših vrijednosti, dizajnirali smo ambalažu od 100% recikliranog materijala koji ima dvojnu upotrebu. Prvo da služi kao ambalaža za reciklirani toaletni papir, a zatim kao vreća za smeće – ističe Ćorluka.

Unutar Violeta grupacije nalaze se tri tvornice, dvije u Grudama i jedna u Sv. Ivanu Zelini u okolici Zagreba. Pored proizvodnje u Grudama imaju i osam poslovnica diljem BiH, dok u Hrvatskoj osim proizvodnje imaju četiri poslovnice, a u Sloveniji jednu.

Shopping centar s hotelom u Grudama gotov do kraja 2023.

Kad je u pitanju Hotel u Grudama koji je grupacija također kupila, a na čijem se mjestu planira gradnja shopping centra s hotelom, Ćorluka navodi kako je po srijedi veća investicija i da se trenutno radi na idejnom rješenju koje nije još usvojeno.

– Čim se finalizira krenut će se sa samom realizacijom te se očekuje da će do kraja 2023. biti gotovo – kazao je.

BUDUĆA ULAGANJA I RADNA MJESTA
Govoreći o novim ulaganjima, uz već spomenutu novu investiciju, predsjednik Uprave Violete kaže kako uvijek osluškuju i istražuju tržište te prate svjetske trendove i inovacije.

– Želimo zadovoljiti potrebe potrošača i ponuditi tržištu uvijek kvalitetan proizvod. Naravno, kao i do sada uvijek smo otvoreni za nova ulaganja i investicije ukoliko prepoznamo potencijal pojedinog proizvoda ili usluge. Mislimo da je vrijeme da napravimo iskorak iz regije, trenutno smo u pregovorima s jednom firmom iz Austrije – naglašava.

Dodaje kako je interes Violeta grupe na prvom mjestu, što im je vodilja kada razmatraju nova ulaganja.

MUP RS-a predstavio dva višenamjenska helikoptera



Dva helikoptera Helikopterske jedinice Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske predstavljena su danas u Banjoj Luci.

Helikopteri su predstavljeni u Centru za obuku MUP-a u Zalužanima.

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač rekao je da su sada zvanično nakon svih provjera, obuka pilota i tehničara, registrovali helikoptere.

"Ovi helikopteri bit će zvanično u upotrebi na prostoru Bosne i Hercegovine. U interesu svih građana je da imamo helikoptersku jedinicu MUP-a, koja može da pomogne svim građanima, posebno kada su elementarne nepogode, gašenje požara. Spremni smo da se odazovemo i pomognemo", kazao je Lukač.

Navodi da SAЈ postaje jedna od najoperativnijih jedinica u regionu, što znači da su, kako kaže, spremni da intrvenišu za veoma kratko vrijeme bilo gdje u Republci Srpskoj, a gdje se pojavi potreba.

Dva predstavljena helikoptera su medicinska varijanta letjelice. Helikopter ima duple komande, crne kutije i sistem za prepoznavanje u zraku.

Za privredu Općine Konjic osigurano 11 miliona KM



Načelnik Općine Konjic Osman Ćatić i član Uprave BBI banke Nedžad Gušić danas su potpisali ugovor o saradnji s ciljem pomoći privrednim subjektima kroz subvencioniranje troška finansiranja povoljnih finansijskih linija.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je Jasmin Badžak, predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika općine Konjic.

"Općina Konjic je u budžetu za 2021. godinu u okviru aktivne politike zapošljavanja obezbijeda sredstva na ime podrške privrednim subjektima sa području općine Konjic, kroz subvencioniranje kamatne stope na kratkoročne i dugoročne kredite. Cilj je održavanje postojećeg nivoa privrednih aktivnosti, novih investicija za proširenje proizvodnje, povećanja zaposlenosti i pokretanja novih biznisa. Radi se o projektu koji će biti realizovan u saradnji sa BBI bankom, koja je odabrana u postupku provedenog javnog poziva Općine Konjic. Privrednicima će na raspolaganju više od 10 miliona KM povoljnih sredstava za poslovanje, po stopi od 0 posto za kratkoročne i 1 posto za dugoročne kredite, kako bi na taj način mogli sačuvati i ojačati likvidnost u ovim izazovnim vremenima", kazao je ovom prilikom načelnik Osman Ćatić. "Čast nam je da učestvujemo u ovom značajnom iskoraku za privrednike općine Konjic, jer Konjic ima jako dobar ambijent i povoljnu klimu za investiranje, kao i načelnika Ćatića koji potpuno razumije potrebe privrede i građana Konjica", kazao je Nedžad Gušić, član Uprave BBI banke, naglašavajući kako je riječ o finansiranju po izuzetno povoljnim uslovima, gdje će BBI banka locirati svoj kapital prema privrednicima, a Općina Konjic gotovo u cjelosti subvencionirati trošak.

Jasmin Badžak, predsjednik Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika Konjic ovom je prilikom izrazio zadovoljstvo i zahvalnost za podršku koju Općina Konjic pruža konjičkoj privredi, navodeći kako će privrednici zahvaljujući ovakvim aktivnostima hrabrije ulaziti u investicije, kojima će zadržati posao i obezbjediti nova radna mjesta za Konjičane i Bosance i Hercegovce.

U narednom periodu biće raspisan javni poziv kojim će biti definisani uslovi za podršku privrednim subjektima na ovaj način.

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u septembru porasla za 4,2 posto


Ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru 2021. godine u odnosu na mjesec ranije veća je za 4,2 posto.

U septembru 2021. godine u odnosu na septembar 2020. godine industrijska proizvodnja u Federaciji BiH veća je za 10,3 posto.

U septembru 2021. u odnosu na august 2021. godine, proizvodnja energije je veća za 15,2 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,6 posto, intermedijarni proizvodi za 1,4 posto, a kapitalni proizvodi veći su za 0,2 posto.

Na godišnjem nivou, u septembru 2021. u odnosu na isti mjesec lani, intermedijarni proizvodi veći su za 14,2 posto, kapitalni proizvodi za 9,8 posto, energija je veća za 7,7 posto i netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 7,5 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 5,4 posto.

Prema područjima KD BiH 2010. industrijska proizvodnja u septembru 2021. godine u odnosu na august 2021. godine u proizvodnji i snabdijevanju/opskrbi električnom energijom i plinom veća je za 18 posto, u vađenju ruda i kamena za 6,2 posto i u prerađivačkoj industriji za 1,9 posto.

Na godišnjem nivou, u septembru 2021. godine u odnosu na septembar 2020. godine, industrijska proizvodnja u proizvodnji i snabdijevanju/opskrbi električnom energijom i plinom veća je za 11,6 posto, u prerađivačkoj industriji za 11,3 posto, a u vađenju ruda i kamena za 1,2 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Građani BiH kod komercijalnih banaka štede 14,4 milijarde KM


Centralna banka Bosne i Hercegovine (BiH) povodom Svjetskog dana štednje saopćila je da su građani naše zemlje kod komercijalnih banaka, zaključno s devetim mjesecom, uštedjeli 14,4 milijarde KM.

Izazovna vremena, kako je kazao Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima. Potreba za znanjem o raznim vidovima štednje, istakao je, veća je nego ikada i garant je boljih životnih i investicijskih odluka.

"Čak i mala ušteda svaki dan može biti veoma važna za vremena koja dolaze. Vaša štednja je samo vaša. Koristite je kao najbolju podršku za svoju budućnost i budite racionalan investitor", kazao je Softić povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. oktobra.

Prema podacima CBBiH, na kraju septembra 2021. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Depoziti stanovništva imaju dosta najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, 53,4 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

"Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2021. iznose 5,46 milijardi KM ili 37,7 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 318 miliona KM (5,8%), a dugoročni 5,14 milijardi KM (94,2%). Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 9,03 milijardi KM ili 62,3 posto ukupnih depozita stanovništva", saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava ukupne depozite pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za 1,15 milijardi KM ili 8,7 posto. Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita zavisno od tipa depozita. Transakcijski računi su porasli za 19,8 posto (odnosno 854 miliona KM), a depoziti po viđenju bilježe porast od 9,3 posto (odnosno 327 miliona KM). Oročeni i štedni depoziti, koji odražavaju štednju, na godišnjem nivou bilježe blagi pad od 0,6 posto (34 miliona KM). Stagnacija oročenih i štednih depozita stanovništva na godišnjem nivou je evidentna od aprila 2020. godine.

Na stagnaciju oročenih i štednih depozita stanovništva su utjecale nepovoljne ekonomske prilike tokom pandemije, jer su mnogim građanima smanjena primanja i stoga nisu mogli štedjeti kao u ranijim periodima, a dio štednje iskoristili su za pokrivanje trenutnih potreba.

"Kamatne stope na oročene depozite stanovništva bilježe kontinuiran pad tokom posljednjih godina. Kamate za oročene eurske depozite stanovništva s dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine smanjene su sa 3,279 posto, koliko je bila prosječna stopa za 2013. godinu, na 1,06 posto u prvih osam mjeseci 2021. godine. Istovremeno, kamatne stope za depozite s dogovorenim dospijećem preko dvije godine iznosile su 1,159 posto u prvih osam mjeseci 2021. godine (3,95% u 2013. godini). Za isti posmatrani period, kamatne stope na oročene i štedne depozite stanovništva u KM s dogovorenim dospijećem od godinu do dvije su se smanjile na 0,719 posto, a za oročenje više od 2 godine na 0,957 posto", kažu iz Banke.

Regionalna istraživanja pokazuju da relativno mali broj građana u BiH štedi, oko 20 posto se izjasnilo da ima ušteđevinu, a samo 15 posto anketiranih građana je u 2019. potvrdilo da kontinuirano štedi.

"Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, putem kojih obavlja tekuće transakcije ili štedi za kasnije periode", poručili su iz Centralne banke.

kloxi wrote: ↑29/10/2021 14:11 Građani BiH kod komercijalnih banaka štede 14,4 milijarde KM


Centralna banka Bosne i Hercegovine (BiH) povodom Svjetskog dana štednje saopćila je da su građani naše zemlje kod komercijalnih banaka, zaključno s devetim mjesecom, uštedjeli 14,4 milijarde KM.

Izazovna vremena, kako je kazao Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima. Potreba za znanjem o raznim vidovima štednje, istakao je, veća je nego ikada i garant je boljih životnih i investicijskih odluka.

"Čak i mala ušteda svaki dan može biti veoma važna za vremena koja dolaze. Vaša štednja je samo vaša. Koristite je kao najbolju podršku za svoju budućnost i budite racionalan investitor", kazao je Softić povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. oktobra.

Prema podacima CBBiH, na kraju septembra 2021. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Depoziti stanovništva imaju dosta najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, 53,4 posto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

"Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2021. iznose 5,46 milijardi KM ili 37,7 posto ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 318 miliona KM (5,8%), a dugoročni 5,14 milijardi KM (94,2%). Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 9,03 milijardi KM ili 62,3 posto ukupnih depozita stanovništva", saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava ukupne depozite pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za 1,15 milijardi KM ili 8,7 posto. Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita zavisno od tipa depozita. Transakcijski računi su porasli za 19,8 posto (odnosno 854 miliona KM), a depoziti po viđenju bilježe porast od 9,3 posto (odnosno 327 miliona KM). Oročeni i štedni depoziti, koji odražavaju štednju, na godišnjem nivou bilježe blagi pad od 0,6 posto (34 miliona KM). Stagnacija oročenih i štednih depozita stanovništva na godišnjem nivou je evidentna od aprila 2020. godine.

Na stagnaciju oročenih i štednih depozita stanovništva su utjecale nepovoljne ekonomske prilike tokom pandemije, jer su mnogim građanima smanjena primanja i stoga nisu mogli štedjeti kao u ranijim periodima, a dio štednje iskoristili su za pokrivanje trenutnih potreba.

"Kamatne stope na oročene depozite stanovništva bilježe kontinuiran pad tokom posljednjih godina. Kamate za oročene eurske depozite stanovništva s dogovorenim dospijećem od jedne do dvije godine smanjene su sa 3,279 posto, koliko je bila prosječna stopa za 2013. godinu, na 1,06 posto u prvih osam mjeseci 2021. godine. Istovremeno, kamatne stope za depozite s dogovorenim dospijećem preko dvije godine iznosile su 1,159 posto u prvih osam mjeseci 2021. godine (3,95% u 2013. godini). Za isti posmatrani period, kamatne stope na oročene i štedne depozite stanovništva u KM s dogovorenim dospijećem od godinu do dvije su se smanjile na 0,719 posto, a za oročenje više od 2 godine na 0,957 posto", kažu iz Banke.

Regionalna istraživanja pokazuju da relativno mali broj građana u BiH štedi, oko 20 posto se izjasnilo da ima ušteđevinu, a samo 15 posto anketiranih građana je u 2019. potvrdilo da kontinuirano štedi.

"Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, putem kojih obavlja tekuće transakcije ili štedi za kasnije periode", poručili su iz Centralne banke.

Ovo se ne događa često, ali vijest je dobra!




https://fortegrp.com/enterprise-software-engineering/

BiH u devet mjeseci posjetilo 84 posto više turista nego u istom periodu 2020. godine


Bosnu i Hercegovinu je za devet mjeseci ove godine posjetilo 714.695 turista, što je više za 84 posto u odnosu na isti period lani.

Turisti su u ovom periodu ostvarili 1.708.745 noćenja, odnosno za 72 posto više nego u devet mjeseci 2020. godine, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U prva tri tromjesečja ove, u odnosu na isti period prošle godine, broj noćenja domaćih turista veći je za 38,3 posto, a stranih za 121 posto.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 47,7 posto, a stranih 52,3 posto.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, i to 16,4 posto, slijede turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata 14 posto, Hrvatske 8,9 posto, Saudijske Arabije 8,4 posto, Njemačke 5,4 posto, te Kuvajta 4,4 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 42,5 posto noćenja.

Kada je riječ o dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Finska sa prosječnim zadržavanjem od 5,3 noći, a slijede Iran sa 5,1 noći, te Kuvajt i Malta sa po četiri noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najviše noćenja ostvareno je u hotelima i sličnom smještaju sa učešćem od 92,7 posto.

PROJEKT OD MILION KM
Tuzlaci dobijaju moderni Dom prirode na uređenoj Ilinčici: Mjesto uživanja i edukacije



Uređenje poznatog tuzlanskog izletišta Ilinčica odvija se već dva mjeseca, a sada je na red došla i rekonstrukcija Doma prirode, koji će uskoro zasijati novim sjajem. Vrijednost cjelokupnog projekta je milion konvertibilnih maraka.

Tuzlansko izletište Ilinčica nekada je predstavljalo mjesto okupljanja brojnih zaljubljenika u prirodu, rekreativaca i profesionalnih sportista, međutim, proteklih godina zub vremena je učinio svoje.

U septembru ove godine konačno su se stvorile prilike za njegovu potpunu adaptaciju, a među glavnim dijelovima projekta je rekonstrukcija Doma prirode. Obimni građevinski radovi su počeli prije nekoliko dana, a oni se prvenstveno ogledaju na unutrašnjem uređenju objekta.

Kako su naveli iz Gradske uprave Tuzle, ugovor za izvođenje radova zaključen je s kompanijom Tehnograd, a projektom je, pored obnove postojećeg objekta, obuhvaćeno i vanjsko uređenje kompleksa, što podrazumijeva izgradnju sjenika, obnovu i uređenje postojećeg vanjskog toaleta namijenjenog posjetiocima izletišta, adaptaciju pristupne staze te obnovu ljetne bašte s igralištem za djecu.

"Dom prirode će imati adekvatne sadržaje i prostor za edukaciju, ali i kuhinju i prostor za rekreaciju. Posjetiteljima će na raspolaganju biti i bicikli za iznajmljivanje. Na lokalitetu Ilinčice su predviđene i biciklističke, pješačke te edukativne staze. Dakle, pravimo jedno moderno izletište, jednu novu lokaciju podobnu za odmor, rekreaciju, ali i edukaciju, naročito mladih", kazao je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Rekonstrukcija Ilinčice omogućena je finansijskim sredstvima koja su Grad Tuzla i Udruženje za razvoj Nerda dobili učešćem u konkursu Evropske unije, IPA fondova - Interreg Prekogranične saradnje, zajedno s općinom Nijemci iz Hrvatske, Javnim preduzećem Nacionalni parkovi te Centrom za zaštitu i proučavanje ptica iz Podgorice.

Tuzli je pripalo milion maraka za realizaciju projekta "Panonsko-jadranska veza", odnosno za uređenje izletišta Ilinčica, a prema riječima Amire Kavgić, projektne koordinatorice Udruženja za razvoj Nerda, značajna komponentna je i edukativni dio koji ima za cilj jačanje kapaciteta različitih radnika u sektoru turizma.

"Na Ilinčici će biti urađena i dodatna četiri kilometra rute koja će biti mapirana i duž nje će biti informacione table o flori i fauni koja se nalazi na ovom lokalitetu. Također, bit će izgrađena i tri platoa koja će omogućiti panoramski pogled na Tuzlu sa tri različite lokacije, što skupa s kilometar i 200 metara LED rasvjete, koja je već postavljena duž pristupnog puta, i 16 mikro-piknik lokacija, zasigurno poboljšava kvalitet života svih građana, a nadasve posjetitelja koji budu dolazili na Ilinčicu", pojasnila je Kavgić.

Svih proteklih godina Ilinčica je bila izložena i nesavjesnom ponašanju građana koji su svojim lošim postupcima dodatno urušavali njen ambijent.

Nažalost, taj trend je nastavljen i u proteklim sedmicama, a paralelno dok su radnici uređivali vanjske staze i piknik-lokacije, nesavjesni posjetitelji su ostavljali smeće, ne mareći za trud onih koji čine sve da Ilinčica zasija punim sjajem, kojem dodatnu ambijentalnu notu daju boje jeseni.

Banjaluka dobila Preduzetnički centar



Preduzetnički centar, koji će uskoro i zvanično otvoriti svoja vrata u Banjaluci, predstavlja nov početak preduzetničkog razvoja čitavog grada.

Upravo ovaj centar biće mjesto koje će da okupi mnoštvo aktera, partnera i organizacija koje se baviti preduzetničkim aktivnostima, te će svi oni imati priliku da grade dobre odnose sa inostranim investitorima i partnerima.

Na ovom mjestu, svi zainteresovani imaće priliku da se informišu o svim preduzetničkim aktivnostima u Banjaluci.

Ciljeva i vizija ima nekoliko, a oni se prvenstveno odnose na smanjenje nezaposlenosti i direktnoj podršci preduzetnicima. Uz sve to, akcenat će biti i na izgradnji preduzetničke centralizovane zajednice, digitlizacije, stvaranje "Smart city", te kreiranje uslova za investiranje u male preduzetnike i startap preduzeća.

Nebojša Drinić saradnik za privrednike u Kabinetu gradonačelnika, koji je učestvovao u osmišljavanju Preduzetničkog centra, kazao je kako je svjestan sa kakvim sve problemima se suočavaju preduzetnici na području grada.

- Moja želja je bila da se pažnja posveti realnom sektoru. Ipak, nije postojala jaka želja za to u ranijem periodu. Zbog toga se rodila ideja o stvaranju Preduzetničkog centra. Želja nam je da pružamo usluge i na inostranom tržištu, te da pratimo savremene trendove. Postoji i vizija da u budućnosti imamo virtuelnu kancelariju koja će služiti svim mladim preduzetnicima – kazao je Drinić, saopšteno je na sajtu Grada.

Maja Miljević, savjetnik za preduzetništvo u sklopu Preduzetničkog centra ističe kako je takođe fokus stavljen na povezivanje domaće preduzetničke scene sa svjetskim i inostranim akterima.

- Preduzetnički centar je prostor koji će okupljati, između ostalog i partnerske organizacije, koje će učestvovati u razvoju Strategije grada za preduzetništvo i aktivnosti, te informisati građane o svim preduzetničkim aktivnostima. Uz sve to, biće nezaobilazan centar koji će povezivati naše, domaće preduzetnike sa inostranim partnerima i drugim organizacijama. U Preduzetničkom centru svaki preduzetnik može da se obratiti sa svojim upitom, da uputiti određeni zahtjev ili prijedlog kako da Banjaluka postane što progresivniji, odnosno da više bude na usluzi preduzetništvu– kazala je Miljević.

Dodala je kako će pored organizacija i nevladinog sektora, dio Preduzetničkog centra biti i neke kompanije koje se bave pružanjem podrške startap preduzećima.

Dodatno, kazali su kako će uskoro u funkciju biti puštena i zvanična internet stranica, putem koje će svi moći da se obrate sa svojim upitom, a dok se to ne realizuje, svi zainteresovani to mogu da učine direktno u prostorijama Preduzetničkog centra.

Osnivač Preduzetničkog centra je Grad Banjaluka, a kancelarija se nalaze na adresi Veselina Masleše broj 25.

Izuzetno rijetka ptica, ćelavi ibis, vratila se u BiH poslije četiri vijeka


Izuzetno rijetka ptica ćelavi ibis poznata i kao "nova" primjećena je u okolini Cazina.

Ta je vrsta u ovom dijelu Evrope izumrla još u 17. vijeku, a sada se vratila u BiH i to iz Austrije preko Italije i Hrvatske.

Ovu informaciju potvrdila je Organizacija za zaštitu životne sredine Bentornato Ibis iz Toskane u Italiji, koja prati kretanje ove izuzetno rijetke vrste ptica, kojih je, prema njihovim istraživanjima, na svijetu preostalo još svega oko 300.

- Nova je stigla do Bosne i Hercegovine. Trenutno se nalazi u blizini Cazina, a tačna lokacija dostupna je u besplatnoj aplikaciji Animal Tracker. Pomozite nam da ga držimo na oku i podijelite ovaj apel - poručuju iz te organizacije.

Američki Bell International Laboratories registrovao firmu u Banjaluci - Uskoro pokretanje proizvodnje kozmetike



Američka kompanija Bell International Laboratories, koja se bavi proizvodnjom kozmetičkih proizvoda i dezinfekcionih sredstava, osnovala je u Banjaluci istoimenu firmu koja bi iduće godine trebalo da počne da radi, saznaje Capital.

Ova američka kompanija sa sjedištem u Mineapolisu prije 15-ak dana je registrovala firmu u Banjaluci, a njen direktor Vladimir Adamović za Capital kaže da su trenutno u fazi traženja lokacije za objekat u kojem će pokrenuti proizvodnju.

Kazao je da je u opciji izgradnja sopstvene hale ili kupovina već postojeće.

- Pandemija virusa korona usporila je sve, pa tako i nas. Nadam se da ćemo na proljeće ili ljeto iduće godine krenuti u realizaciju projekta. Vlasnik kompanije Mo Saremi će doći ovdje u martu i tada ćemo imati neke preciznije detalje kada je u pitanju lokacija i sve ostalo - kazao je Adamović.

Istakao je da Bell International Laboratories u Americi ima dosta klijenata iz Njemačke, Francuske, Španije i da je to jedan od razloga zbog koje su se odlučili da ovdje otvore jedno postrojenje, navodeći da je lakše da odavde izvoze za EU

RS izdvojila 27,8 mil KM za projekte opština i gradova


Ministarstvo finansija Republike Srpske je na osnovu raspisanog javnog poziva za finansiranje i sufinansiranje projekata sa budžetske stavke javne investicije za opštine i gradove u 2021. godini odobrilo kandidovane projekte vrijednosti 27,8 mil KM, te je na svom sajtu objavilo spisak projekata koje je do sada sukcesivnim odabirom odobrila Vlada Republike Srpske.

- Prilikom raspisivanja javnog poziva bilo je planirano da za projekte finansiranja i sufinansiranja jedinica lokalne samouprave bude namijenjeno 20 mil KM, ali je pristigao veliki broj projekata iz svih gradova i opština, nakon čega se vrši analiza kandidovanih projekata, te je odlučeno da se proširi obuhvat kako bi se projekti mogli realizovati na dobrobit građana - saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Pomenutim sredstvima planirano je prvenstveno finansiranje ili sufinansiranje projekata vodovodne i kanalizacione i putne infrastrukture, te projekti izgradnja školskih objekata i administrativnih zgrada. Između ostalog, odobreni su projekti: izgradnja sportske dvorane u naselju Lauš u Banjaluci, asfaltiranje puta prema naselju Klečak u opštini Berkovići i izgradnja vodovodnog sistema na lokaciji Žegulja u toj opštini, rekonstrukcija mosta u naselju Dobrun u Višegradu, izgradnja zgrade za mlade bračne parove u opštini Gacko, izgradnja i rekonstrukcija putne infrastrukture u opštinama Vukosavlje, Derventa, Istočni Mostar-Nevesinje, Sokolac, Srbac, te spajanje puta Urije-Rašće Brdo u opštini Kotor Varoš.

Pojedinačno najviše novca, tačnije milion maraka, je odobreno za gradnju sportske dvorane u Doboju, završetak radova na izgradnji Narodnog pozorišta u Istočnom Novom Sarajevu, izgradnju fiskulturne sale u OŠ Mladen Stojanović u Laktašima i za asfaltiranje puteva u Foči.

Više od 955.000 KM je namijenjeno za izgradnju i obnovu puteva u Zvorniku, a 800.000 KM su dobili Prnjavor za izgradnju kružne raskrsnice, Trebinje za infrastrukturno opremanje poslovne zone i Nevesinje za završetak izgradnje prečistača pitke vode.

Takođe, među projektima koji će biti finansirani iz javnih investicija su: projekti vodovodne infrastrukture u Kneževu, Sokocu, Palama, Berkovićima, a planirana su i sredstva za nabavku medicinske opreme u Domu zdravlja Kotor Varoš, za adaptaciju za potrebe predškolske ustanove u opštini Donji Žabar.

Odlukom o izmjeni odluke, projekati čije finansiranje je odobreno iz sredstava namijenjenih u Budžetu Republike Srpske za javne investicije u 2021. godini ukupno iznose 104.176.714 KM.

RS ulaže 500 mil KM u infrastrukturne projekte tokom 2022.



Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će u subotu, 6. novembra, početi izgradnja autoputa Banjaluka-Prijedor i istakao da će naredne godine u Srpskoj biti uloženo 500 mil KM za infrastrukturne projekate.

- Važno je da smo zajedno i da možemo da realizujemo značajne projekte u lokalnim zajednicama. Godinama je traženo da bude završena saobraćajnica Saračica-Čokorska polja i sada možemo biti zadovoljni - rekao je Dodik u obraćanju, nakon što je otvorio ovu obnovljenu saobraćajnicu u Banjaluci.

On je istakao da je sredstva za navedenu saobraćajnicu izdvojila Vlada Republike Srpske.

- Veoma je lijepo biti sa vama ovdje i kada u izazovnim vremenima realizujemo važne projekte. Naredne godine uložićemo 150 do 200 mil KM u izgradnju i obnovu magistralnih puteva u Srpskoj, a sve snage smo usmjerili da sagradimo autoput od Doboja do Bijeljine kako bi se povezali sa Beogradom - kaže Dodik.

On je ocijenio da Banjaluka, kao najveći gad Republike, zaslužuje da funkcioniše nesmetano.

- Republika Srpska kvalitetno funkcioniše, a penzije i plate uredno ćemo isplaćivati. Plate ćemo povećati početkom naredne godine i sigurno je da nemamo izazova - istakao je Dodik.

Koje trase autoputeva su izgrađene ili se grade u RS i BiH možete pogledati na linku: https://ba.ekapija.com/infomap/5/izgrad ... -i-regionu

Od 177 zemalja, tim iz BiH zauzeo prvo mjestu na takmičenju iz robotike



Tim mladih Bosne i Hercegovine, okupljenih oko Centra za edukaciju robotiku, inovacije i tehnologiju u Mostaru - CERIT sudjeluje ove godine na svojevrsnoj Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC2021 pod nazivom Discover & Recover i trenutno zauzima visoko 1. mjesto od 177 zemalja sudionica.

First Global Challenge je natjecanje čija je misija da inspirira mlade svih nacija u znanosti, tehnologiji, inžinjerstvu i matematici (STEM), i na taj način skreće pažnju na važnost ovakvog tipa edukacije.

"Naši reprezentativci predstavljali su BiH 2018. godine u Mexico Cityju, 2019. u Dubaiju gdje su osvojili tri nagrade, i to jednu klix mentor i dvije Safety Awards, te 2020. i 2021. kad se zbog pandemije covida-19 natjecanje održava online", saopćili su iz CERIT-a.

Uspjeh / Ponos naše zemlje: Mladi matematičar Ervin Macić donio zlato Bosni i Hercegovini
Ovogodišnji reprezentativci Bosne i Hercegovine su Lejla Nuhić, Anis Kazazić i Merjema Pajić koji dolaze iz Druge gimnazije Mostar, zatim Fatima Sidran iz Srednje škole Stolac, te Marko Masnić, Luka Jurković i Luka Džalto koji dolaze iz Srednje škole Čapljina, zajedno sa svojim mentorima - prof. Anes Hadžiomerović, ing. Deni Ajanić, Armin Đidelija i Amila Čagalj.

Izvršavajući zadatke koji uključuju dizajniranje i implementiranje projekta u kategorijama ekonomije, ekologije, edukacije, zdravlja, lansiranje CubeSat satelita u atmosferu, izgradnja robota sposobnih za izvršavanje mnogih zahtjevnih radnji, samo su neki od zadataka koje trebaju izvršiti.

"Sudjelovanjem u raznim online tehničkim usavršavanjima i angažmana na društvenim mrežama, tim BiH u ovom periodu zauzima vodeću poziciju, na šta smo izuzetno ponosni", naglašavaju iz CERIT-a.

! / Bravo, djeco: Ovo je historijski rezultat matematičara iz Sarajeva
Tim iz BiH odlučio je napraviti i sistem pametnog navodnjavanja, što je jedan od zadataka, pomoću Arduina, a u alijansi su s timom Kazahstana čiji je zadatak sličan njihovom.

Takmičenje je krenulo 27. maja i trajalo do 28. septembra.

Proizvedena prva pokretna kuhinja u BiH, zajednički projekat tri kompanije



U Tešnju je proizvedena prva bh. pokretna kuhinja namijenjena za civilnu zaštitu, policiju i vojsku. Tešanjske kompanije DANIALS, EURO INOX i LEŠKO su udruženim snagama proizvele pokretnu kuhinju za 200 osoba, sa ložištima na čvrsto gorivo i plin, platom za roštilj i indirektnim kazanima zapremine 200 litara.

Prikolica ima i rezervoar za vodu od 15 litara, ispusne slavine, skladišne prostore za jelo za pribor, inoksne dodatke, koje joj daju osim funkcionalnog i moderan dizajn.

“Prihvatili smo se ovog za nas velikog izazova i nakon tri mjeseca dobili smo rezultat, više smo nego zadovoljni. Naravno imali smo iskustva ranija, ali ovako nešto složeno poput mobilne kuhinje nismo radili. Kada su nam se javili iz DANIALS-a i pitali jesmo li spremni ući u ovaj projekat, prihvatili smo jer je to bila prilika da pokažemo šta sve možemo i umijemo”, kazao je za Radio ZOS Emir Halep, direktor LEŠKO Tešanj.

Iz DANIALS-a su rekli da je ova firma specijalizirana za posebne i namjenske usluge i proizvode, i da su partneri državnim agencijama i institucijama, vojsci, policiji, civilnoj zaštiti, vatrogascima. “Mi imamo neophodna iskustva i znanja kad su u pitanje namjenske potrebe za vojsku, policiju i druge državne agencije. Jedan ovako zahtjevan projekat smo uzeli na sebe jer smo prepoznali važnost oslanjanja na vlastite snage, na domaće kompanije, naročito u uslovima dugog, sporog i otežanog uvoza u uslovima pandemije COVIDA”, kazao je za Radio ZOS Miralem Bahtić, izvršni direktor DANIALS-a.

Bh. konzorcij gradi bolnicu u Danskoj, planiran dolazak još 150 radnika



Ambasador BiH u Kopenhagenu Emir Poljo je zajedno sa delegacijom predvođenom direktorom kompanije VS-Trend d.o.o. Sabahudinom Blaževićem posjetio gradilište Univerzitetske bolnice u Køge u Kraljevini Danskoj, gdje radnici bh. konzorcija na čelu sa VS-Trendom intenzivno rade na izgradnji nove bolnice. Ovom prilikom članovi delegacije su se uvjerili da se radovi na prvom bloku B1 ovog kompleksa uspješno privode kraju i da su u završnoj fazi. Prva zgrada bolnice, od ukupno četiri, bi trebala primiti prve pacijente već u aprilu 2022. godine.

Cijeli projekat izgradnje bolnice u Køge će trajati do kraja 2024. godine.

Trenutno na ovom radilištu radi oko 40 radnika iz Bosne i Hercegovine a predviđen je dolazak još 150.

Posjeta Danskoj je rezultirala zaključivanjem još jednog ugovora između kompanije VS-Trend i klijenta Johnson Controls o zajedničkom nastupu na izgradnji bolnice u gradu Odense.

Ovih dana menadžment VS-Trend, na čijem je čelu direktor Blažević, uključen je i u pregovore o budućim sličnim velikim projektima koje očekuju ovu međunarodno-referentnu bosansku kompaniju u glavnom gradu Kopenhagenu.

Kako je Blažević kazao, on je zahvalan Danskoj i svojim danskim saradnicima na pojverenju i ukazanoj prilici VS-Trendu, firmi koja nastavlja da impresionira ispunjavajući ugovore, istovremeno pokazujući koliko potencijala i kvalitetne radne snage naša država ima i može da ponudi na zahtjevnom tržištu kao što je Danska.

Od samog početka, i postupka etabliranja naše kompanije u Danskoj, cijelo vrijeme je aktivno uključena i naša ambasada u Kopenhagenu, koja pruža nesebičnu podršku kompanijama bh. konzorcija na čelu sa VS – Trendom iz Bihaća, kazao je Blažević.

U sastavu delegacije su bili i Amir Avdić, bivši guverner i premijer USK-a, Senad Bajramović, direktor kompanije Salmont doo, Anel Hadžić, eksterni konsultant i drugi članovi menadžmenta ovog bh. konzorcija.

Počela izgradnja Retail Parka u Bosanskoj Krupi



U proteklim danima započeti su radovi na izgradnji savremenog Retail Parka kojeg gradi investitor Elmont d.o.o. iz Bosanske Krupe i to u srcu Poslovne zone Pilana.
Objekat je veličine 3.500 m2, smješten uz glavnu saobraćajnicu, nudit će prostor za 10 poslovnih partnera, veliki parking za kupce i posjetitelje, dječije igralište i igraonicu, a cijelu priču će zaokružiti moderno opremljen restoran sa ogromnim prostorom i terasom.

Svečano otvorenje Retail Parka je planirano 1. juli 2022. godine. U razgovoru sa investitorom Elmont d.o.o. saznali smo da se vode pregovori sa vodećim brendovima u regionu i šire, a s obzirom na iskazani interes, investitor je ostavio mogućnost proširenja ovog Retail Parka za još dodatnih 3.500 m2.

Već neko vrijeme u Bosanskoj Krupi postoji interes i potreba za savremenim tržnim centrom s obzirom da je u proteklih nekoliko godina Bosanska Krupa doživjela industrijski procvat i značajan broj investicija i novozaposlenih sa tendencijom daljeg razvoja i novog zapošljavanja.

Kod Bijeljine počela probna proizvodnja agropeleta



Simo Laketić iz Brodca kod Bijeljine, u saradnji sa partnerom iz Holandije, namjerava da pokrene proizvodnju agropeleta od žetvenih ostataka. Sirovinu je, kaže, lako obezbijediti u Semberiji, a dobija se energent koji ne zagađuje životnu sredinu. Eksperimentalni uzorci već daju rezultate, a ako ideja zaživi, imaju još niz planova.
Probna proizvodnja agropeleta počela je preradom žetvenih ostataka uljane repice, soje, kukuruza i pšenice. Partner iz Holandije obezbijedio je mašine, a Simo Laketić sirovinu. Prioritet je dobijanje kvalitetnog proizvoda, nakon čega će zajedno raditi na obezbjeđivanju tržišta.

– Namjera nam je da pokušamo da prilagodimo peći na ugalj i da se umjesto tog energenta koristi pelet od žetvenih ostataka. Samim tim se izbjegavaju nepoželjni ekološki efekti sagorijevanja uglja s obzirom da smo prošle godine bili jedan od zagađenijih gradova u grijnoj sezoni – ističe Laketić za RTRS.

On smatra da ova proizvodnja ovakvog peleta ima budućnost jer je sirovina na dohvat ruke.

– Na prvom mjestu su uljana repica i soja, a zatim žetveni ostaci pšenice, ječma i kukuruza. Vođeni tom idejom otišli smo korak dalje pa smo obavili nekoliko razgovora sa jednom firmom iz Srbije koja se bavi proizvodnjom kotlova na agropelet i nadam se da ćemo tu firmu dovesti na tržište BiH – kaže Laketić.

Proizvedene prve količine agropeleta već su upotrijebljene u nekoliko domaćinstava umjesto uglja i dao je pozitivne efekte.

Sa jednog hektara pšenice dobije se četiri do pet tona slame, a sa hektara kukuruza sedam do osam tona sa podzemnim žetvenim ostacima.

Najveću energetsku vrijednost ima konoplja, čija je proizvodnja u Semberiji još u povoju. Ide se korak po korak da bi se dobio kvalitetan proizvod. Ako se sve kockice slože, plan je da se već tokom ove sezone grijanja agropelet nađe u prodaji.

Po prvi put u BiH postavljen znak “medvjed na cesti – vozači, oprez”



Inicijativu za postavljanje znaka pokrenula je Lovačka organizacija iz Bihaća,

Na magistralnoj cesti Bihać – Bosanski Petrovac (lokalitet Lipa) postavljen je prvi saobraćajni znak koji upozorava na područje gdje se kreću mrki medvjedi, što je prvi takav znak u Bosni Hercegovini uopšte.

Inicijativu za postavljanje znaka pokrenula je Lovačka organizacija iz Bihaća, a JP Autoceste FBiH su nakon provedene analize stručne službe i razmatranja zahtjeva za postavljanje odgovarajuće saobraćajne signalizacije, to jest znaka upozorenja “medvjed na cesti”, donesena je odluka o dopuni postojeće saobraćajne signalizacije, a koja se koristi na cestama u FBiH.

Na taj način je sobraćajni znak: “medvjed na cesti – vozači, oprez!” uvršten na listu zvaničnih sobraćajnih znakova. “Ponosni smo na posao koji radimo za očuvanje i zaštitu velikih zvijeri, te lovstva uopšte. Želimo biti dobar primjer ostalim organizacijama te započeti novo poglavlje iz oblasti lovstva”, poručuju iz Lovačke organizacije Bihać.

SAD olakšale vizni režim za bh. državljane: Radnici od sada lakše do privremenih poslova



Ministarstvo unutrašnje sigurnosti SAD-a u konsultaciji sa State Departmentom donijelo je odluku o proširenju liste zemalja koje mogu učestvovati u viza programima H-2A i H-2B, a među njima se našla i Bosna i Hercegovina.

Detalji odluke Ministarstva bit će objavljeni 10. novembra, a kako je saopćeno iz Ministarstva unutrašnje sigurnosti na listu će se dodati šest zemalja.

"Odjel za unutrašnju sigurnost posvećen je radu s našim partnerima kako bi osigurao da kompanije u SAD-u mogu popuniti radna mjesta na privremenim i sezonskim poslovima za koje američki radnici nisu dostupni", rekao je sekretar Alejandro Mayorkas.

"Dodavanjem šest novih zemalja omogućit će se njihovim državljanima da se prijave za privremeni rad u SAD-u", saopćeno je.

Prema informacijama, odlukom Ministarstva unutrašnje sigurnosti rad kroz dva vizna programa bit će omogućen državljanima Bosne i Hercegovine, Republike Kipar, Dominikanske Republike, Haitija, Mauricijusa i Svete Lucije.

S druge stranem, državljani Moldavije više neće moći pristupiti H-2A programu jer ova zemlja više ne ispunjava uslove za ovaj vizni režim.

Ukupno, državljani 85 zemalja imaju pravo učešća u H-2A programu, a državljani 86 zemalja imat će pravo učešća u H-2B programu u narednoj godini.

Više detalja o viznom programu H-2A mogu se pronaći na sljedećem linku. Također, detalji programa H-2B dostupni su na zvaničnoj stranici zaduženoj za izdavanje viznog režima.

Federacija BiH nagradila najuspješnije sportiste


U sjedištu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine danas su uručene plakete sportskim kolektivima, sportistima i trenerima iz Federacije BiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate u 2021. godini.

Pojedinačno, uz novčane nagrade, uručene su ukupno i 62 plakete za ostvarene vrhunske sportske rezultate.

Priznanja su uručili federalni premijer Fadil Novalić i ministrica kulture i sporta Zora Dujmović.

Ujedno je Dujmović potpisala ugovore o dodjeli nagrada sportskim kolektivima iz FBiH za ostvarene vrhunske sportske razultate na međunarodnim takmičenjima, za šta je u federalnom budžetu za 2021. već osigurano 270.000 KM, a do kraja decembra bit će osiguran i novac za rezultate ostvarene u drugoj polovini ove godine.

Nakon uručivanja, premijer Novalić je u izjavi novinarima nazvao današnji događaj posebnim, a nagrađene sportiste najboljim ambasadorima društva jer svijetu šalju najljepšu sliku o Bosni i Hercegovini.

"U tom smislu ih podržavamo u svakom pogledu; u tom smislu je i današnji događaj kad su uručene nagrade sa željom da i dalje osvajaju nagrade i postižu što bolje rezultate. Najavili smo i promjene u odnosu prema sportu mada i naš dosadašnji odnos prema toj grani nije bio tako malo izražen. Saopštili smo da smo unatoč percepciji, u zadnjih šest godina, samo Vlada Federacije BiH izdvojila oko 15 miliona, a da su i naše javne kompanije vrlo značajne iznose novca uložile u sport. Tako da od svih nivoa vlasti, ovo je svakako najizdašnija potpora sportu i mi smo danas obećali da će biti sve izdašnija", kazao je premijer Novalić.

Ministrica kulture i sporta Zora Dujmović je kazala da su na današnji događaj pozvani predstavnici 32 kluba, sportaši i treneri, a do kraja godine će uslijediti podjela plaketa i zaključivanje ugovora sa svima koji su također postigli uspješne sportske rezultate.

"Posebno je važno istaći, možda s dozom još veće zahvalnosti prema svima koji su danas bili s nama, da u vremenu pandemije od prošle godine, sport nije stao sigurno zahvaljujući orgomnom požrtvovanju svih koji su doprinijeli da danas imamo uspješne mlade sportaše koji nas predstavljaju na najbolji mogući način. Obećavam da će se Federalno ministarstvo kulture i sporta i ubuduće zalagati zajedno sa članovima Vlade FBiH, na čelu s premijerom, da većim iznosima podržimo sportaše koji nas predstavljaju po cijelom svijetu", rekla je Dujmović.

Tara Bohatjuk, osvajačica bronzane medalje na evropskom juniorskom prvenstvu u amaterskom boksu, izjavila je da nagrada njoj znači motivaciju za daljnji rad i da joj je cilj osvajanje medalje na olimpijadi 2024. godine.

"Mislim da naša država zaslužuje da doneseno olimpijsku medalju", kazala je ova mlada sportistkinja, pozdravljajući sve sportiste i trenere koji se naporno trude da ostvare rezultate.

Bosanskohercegovački reprezentativac u taekwondou Nedžad Husić, koji je osvojio drugo mjesto na Evropskom seniorskom prvenstvu, zahvalio je, kao i Tara Bohatjuk, Vladi Federacije BiH zbog nagrada. Izrazio je zadovoljstvo što neko na ovaj način promovira mlade u sportu i takmičenjima.

"Vjerujem da ćemo se svi kolektivno, u narednom periodu potruditi i ostvariti rezultate kako bismo našu domovinu prikazali u što boljem svijetu. Kao što je Tara rekla, težimo osvajanju olimpijske madelje, prve i jedine, koju još niko nije uspio osvojiti i vjerujem da će ova podrška Vlade Federacije BiH puno pomoći u daljem radu", kazao je Husić.

Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 30. septembra, na prijedlog Ministarstva kulture i sporta, donijela 32 odluke o nagradama sportistima, trenerima, sportskim savezima i klubovima za ostvarene vrhunske sportske rezultate, u ukupnom iznosu od 268.500 konvertibilnih maraka, a na osnovu Uredbe o određivanju kriterija za dodjelu.

Za osvojena prvenstva Bosne i Hercegovine u sezoni 2020/2021. godina, nagrade od po 15.000 KM pripale su Odbojkaškom klubu Fantomi iz Sarajevo (sjedeća odbojka), Hrvatskom košarkaškom klubu Široki iz Širokog Brijega, Rukometnom klubu Izviđač iz Ljubuškog, SFK 2000 Sarajevo iz Sarajeva te Futsal clubu Mostar SG iz Mostara.

Nagrade od po 7.000 KM pripale su Judo klubu Bosna iz Sarajeva za osvojena prva mjesta ekipno za seniore i seniorke na Prvenstvu BiH.

Taekwondo klubu Novi Grad iz Sarajeva je za osvojeno drugo mjesto na Evropskom prvenstvu u kategoriji seniora nagrađen sa 22.500 KM, od čega sportista Nedžad Husić 15.000 KM, a njegov trener Haris Husić 7.500 KM.

Za ostvarenu A olimpijsku normu za Olimpijske igre u Tokiju 2021. godine, plivačica Lana Pudar nagrađena je sa 5.000 KM. Njoj je pripala i nagrada od 3.000 KM za ostvaren državni rekord u disciplini 100 m delfin, a njeni treneri Alena Ćemalović i Deni Mandić nagrađeni su sa 1.500 KM.

Za ostvarenu A olimpijsku normu za Zimske olimpijske igre u Pekingu, sa po 5.000 KM nagrađeni su reprezentativci BiH Elvedina Muzaferija i Emir Lokmić. Isti iznos pripao je članu Taekwondo kluba Novi Grad iz Sarajeva Nedžadu Husiću koji je, također, ispunio A normu za OI Tokio 2021.

Za postignuti državni rekord u brzom klizanju na Svjetskom prvenstvu, klizač Tarik Omeragić nagrađen je sa 3.000 KM, a njegov trener Nihad Bašić sa 1.500 KM.

Član Taekwondo kluba Mladost iz Sarajeva Erol Nući, za osvojenu zlatnu medalju na Evropskom klupskom prvenstvu, dobio je nagradu od 10.000 KM, a njegov trener Gzim Nući 5.000 KM.

Za osvojenu bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom boksu za juniore i juniorke, članica Bokserskog kluba Novi Grad iz Sarajeva Tara Bohatjuk nagrađena je sa 5.000 KM, a trener Redžep Halilović sa 2.500 KM.

Članica Hrvatskog taekwondo kluba Hvojnica iz Fojnice Marija Štetić je za osvojeno drugo mjesto na Evropskom prvenstvu u kategoriji seniorki, dobila nagradu od 15.000 KM, a njen trener Ivan Krajina 7.500 KM.

Osvojeno treće mjesto na Evropskom prvenstvu u karateu i parakarateu, članu Karate kluba Student iz Tuzle Borisu Kasumoviću, donijelo je nagradu od 5.000 KM, a njegovom treneru Uni Selman Žilić 2.500 KM.

Za postignuti državni rekord u disciplini 200 m sprint u kategoriji T11, članu Atletskog kluba osoba sa invaliditetom Novi Grad iz Sarajeva Omaru Bojčiću pripala je nagrada od 3.000 KM, a njegovom treneru Elmiru Ćerimagiću 1.500 KM.

Članovi Streljačkog kluba Sarajevo Segmedini Bjelošević i Nedžad Džanković nagrađei su sa po 3.000 KM za postavljene državne rekorde u olimpijskoj disciplini Mix tim na Evropskom prvenstvu, a njihov trener Nedžad Fazlija dva puta po 1.500 KM.

Za osvojena prva mjesta i titule državnog prvaka BiH su nagrade od po 2.500 KM pripale atletičarima Stefanu Ćukoviću, Abedinu Mujezinoviću, Ajli Bašić, Samiru Viliću, Neiri Hadžiahmetagić, Egonu Saviću i ženskoj štafeti 4x400 (AK Sarajevo), Almi Hrnjić i Maši Garić (AK Novi Grad Sarajevo) te Ameli Trožić (AK Sana iz Sanskog Mosta).

Nagrade od po 2.500 KM pripale su i atletičarima Amelu Tuki, Sedinu Heci, Mesudu Pezeru, Dejanu Mileusniću, Medihi Salkić i muškoj štafeti 4x400 (AK Zenica iz Zenice), kao i Mahiru Kurtaliću, Hajrudinu Vejzoviću, Rusmiru Malkočeviću i muškoj štafeti 4x100 (AK Sloboda - Tehnograd iz Tuzle).

Plivač Nermin Memić je za državni rekord u disciplini 100 m delfin u paraplivanju nagrađen sa 3.000 KM, a njegov trener Amel Kapo sa 1.500 KM.

Nagrade od po 2.500 KM pripale su i članovima Taekwondo kluba Novi Grad iz Sarajeva Katarini Kraišnik, Irfanu Čatoviću i Ibrahimu Đonki za osvojena prva mjesta na Prvenstvu BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH stranoj novinarskoj agenciji prekinuo intervju radi negiranja genocida



Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prekinuo je današnji intervju za srbijansku novinsku agenciju Tanjug jer je novinar tokom razgovora negirao genocid u Srebrenici.

Tema razgovora je bila aktuelna politička situacija u BiH i blokade Milorada Dodika. U jednom trenutku Komšić je kazao kako se ne može preći preko priče o formiranju vojske Republike Srpske, koja je presuđena za genocid.

Potom je novinar konstatirao da je zločina bilo na sve strane, s čim se složio Komšić, ali uz napomenu da nije bilo genocid na sve strane. Novinar je insistirao na tome da se u Srebrenici dogodio "strašan zločin".

"To je genocid i to piše u presudi međunarodnog suda, to nije moj stav", naglasio je Komšić. Potom je Komšić pitao novinara da li se slaže s tim, s presudom međunarodnog suda.

Novinar je kazao da se ne može složiti s tim da je u Srebrenici bio genocid, da bi potom Komšić napustio intervju uz poruku: "Onda ćete ovaj intervju morati da radite s nekim drugim".

Za pomoć poduzetnicima u sektoru tekstila bit će obezbijeđen 1,4 milion eura



U okviru zajedničkog projekta EU i Vlade Njemačke - EU4BusinessRecovery za pomoć poduzetnicima u borbi protiv posljedica izazvanih Covid-19 pandemijom, Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je javni poziv za mala i srednja preduzeća.

Poziv se odnosi na preduzeća koja posluju u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće, da dostave projektne prijedloge za finansijsku podršku.

U okviru poziva, 1,4 miliona eura bespovratnih sredstava će biti dostupno za mjere oporavka malih i srednjih preduzeća iz sektora tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini. Visina mogućih odobrenih sredstava po projektu je do 51.129 eura, a bespovratna sredstava će se moći koristiti za povećanje kapaciteta poslodavaca za razvoj novih proizvoda i usluga, digitalizaciju i efikasnije korištenje resursa te oporavak lanca snadbijevanja, što će osigurati kontinuitet poslovanja. Također, cilj podrške je omogućiti poslodavcima da usvoje održive modele poslovanja, diverzificiraju svoju ponudu i postanu otporniji, pri čemu bi zadržali postojeću radnu snagu i postepeno stvorili preduslove za kreiranje novih radnih mjesta.

Projekt EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave sa poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (13 miliona eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 miliona eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. do 2023. godine.

U periodu od 15. do 19. novembra ove godine ILO će organizovati online info sesije radi davanja dodatnih informacija i instrukcija u vezi sa pozivom za dostavljanje projektnih prijedloga, saopćeno je iz Međunarodne organizacije rada.

Državnim službenicima u FBiH će biti povećane plate, 10 posto pred izbornu godinu



Skoro sedam hiljada državnih službenika na nivou Federacije BiH uskoro bi moglo dobiti povećanje plate od deset posto, saznaje portal Klix.ba.

Dogovor je ovo tri vladajuće stranke u Federaciji BiH (SDA, HDZ i SBB) te svojevrstan ulazak u narednu izbornu godinu i to na velika vrata.

Ova odluka ispunit će zahtjeve i umiriti članstvo Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnim ustanovama Federacije BiH, koje predvodi Samir Kurtović.

Kurtović za Klix.ba kaže kako su oni prije mjesec poslali urgenciju po kolektivnom ugovoru da se prije nacrta budžeta treba utvrditi osnovica za narednu platu.

"S obzirom na povećanje troškova života, treba uskladiti osnovicu. Mi među svojim članovima imamo sudske policajce, deminere, federalne policajce, inspektore u Poreznoj upravi, FUCZ-u..., niko od njih nije sedam godina imao povećanje plata. Kolektivni ugovor je predvidio da ako dođe do povećanja troškova života od najmanje pet posto, osnovicu treba uskladiti da ne bi bilo tužbi", izjavio je Kurtović.

Planirano povećanje plata čeka odluku Vlade FBiH, a kako saznajemo, već se ugrađuje u projekcije budžeta za narednu godinu. Odluka će se argumentirati sveprisutnim rastom cijena i povećanjem troškova života.

S druge strane, izražena je zabrinutost da će se ovo povećanje plata kao domino-efekat prebaciti na druge nivoe vlasti i ostale sektore, što bi uveliko otežalo poziciju vlade, kao i fiskalnu stabilnost FBiH.

Ovaj rast plate trebao bi na godišnjem nivou povećati rashode za oko 25 miliona KM.

Oštećena zgrada SodaSo u Tuzli će se obnoviti: Moderna građevina umjesto rugla


Zgrada SodaSo u Tuzli, spaljena u demonstracijama 2014., iduće godine bi mogla dobiti obrise moderne građevine, jer su pokrenute aktivnosti kao uvertira u njenu rekonstrukciju. Idejno rješenje je završeno te se ishoduju neophodne dozvole za kreiranje glavnog projekta.

Masovne demonstracije iza sebe su ostavile spaljenu zgradu SodaSo koja od 2014. godine predstavlja pravo ruglo u centru Tuzle. Nakon brojnih peripetija zgrada je u cijelosti prešla u vlasništvo Vlade Tuzlanskog kantona te su se stvorili uslovi za pronalazak rješenja kojim će se postići njena rekonstrukcija.

Prva procjena rekonstrukcije zgrade koja je do 2014. bila sjedište Kantonalne vlade, urađena je prije sedam godina i ona je tada iznosila milion konvertibilnih maraka. Nakon toga je urađena i analiza statisčke stabilnosti objekta te je u nalazu ustanovljeno da je obnova izvodiva. Konkurs za idejno rješenje je raspisan i on je rezultirao predstavljanjem rekonstruisane građevine koja prati moderan arhitektonski izričaj.

"Vlada TK je usvojila idejno rješenje, on je prezentovan i gradonačelniku Tuzle Jasminu Imamoviću te nadležnim službama, a sada se ide na sljedeći korak – dobijanje urbanističke saglasnosti. Ured za zajedničke poslove TK je predao zahtjev, a da bi ona bila dobivena mi moramo dobiti saglasnost Grada Tuzle jer se zgrada koja je u vlasnštvu vlade nalazi na gradskom zemljištu", kazao je za Klix.ba Zvjezdan Karadžin, kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice.

Dobijanje uranističke saglasnosti bit će uvertira za raspisivanje konkursa za izradu glavnog projekta rekonstrukcije zgrade te osiguranje sredstava za iduću godinu, koja će biti namijenjena za izvođenje sancije.

"Trenutno ne znamo tačno koliko će koštati obnova jer se cijene na tržištu, nažalost, mijenjaju iz dana u dan. Ali, zbog toga nastojimo ubrzati cjelokupan proces. Nadam se da bismo početkom iduće godine mogli krenuti u rekonstrukciju, a okvirni rok za izvođenje radova je između deset i 12 mjeseci, ali to uzimamo sa rezervom", dodao je Karadžin.

Prema idejnom rješenju, zgrada SodaSo pratit će savremene standarde, u prizemnom dijelu s prednje i zadnje strane će biti proširena u odnosu na trenutne dimenzije, uz dodavanje teretnog lifta i protivpožarnih stepenica. Također, predviđeno je uređenje okolnog prostora na kojem će biti smješten i parking.

"S obzirom na to da neće biti potrebno provoditi povećanje stabilnosti objekta, ne vjerujem da će rekonstrukcija biti kompleksna. Bitno je da se to provede u skladu sa zacrtanim standardima te da naravno nadzorni organi sve blisko prate", zaključio je Karadžin.

Nakon što je sjedište Kantonalne vlade spaljeno 2014. godine, ministarstva i propratne službe su izmještene u prilično neuslovne objekte, neki od njih često su i na udaru poplava, a zabilježen je i slučaj izlijevanja fekalnih voda u prostorije, zbog čega je Ministarstvo privrede TK nedavno iseljeno iz zgrade u kojoj se nalazilo.

U obnovljenu zgradu SodaSo predviđen je prelazak okviro 260 vladinih zaposlenika, a na ovaj način će se ostvariti i određene uštede, s obzirom na to da se trenutno izdvajaju značajna finansijska sredstva za zakup prostorija.