Forum Klix.ba

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:16 Svat je ubijen pred stotinu prisutnih. Mahao Srpskom zastavom. Zamisli.

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:48 Ramiz iz Priboja. Isto dobrovoljac iz Srbije

zilog wrote: ↑07/02/2021 13:50

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:16 Svat je ubijen pred stotinu prisutnih. Mahao Srpskom zastavom. Zamisli.

smrm wrote: ↑07/02/2021 14:02

muha_sa wrote: ↑07/02/2021 13:52

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:48 Ramiz iz Priboja. Isto dobrovoljac iz Srbije

Zajebo nas--da ga nije ubio sad bi moj nekadašnji jaran Mile (sa ovog klipa na 1:15) i ja živjeli skupa a rata nikad bilo ne bi.

Mile ocito da ima ukusa sa kim bi da zivi , a sa kim nece

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:56 Za Glas Srpske je rekao: Alija Izetbegović je tada 1993. tražio ne da se ubije, nego zakolje 5.000 Bošnjaka u Srebrenici. Bili smo u sarajevskom hotelu "Holidej in" kada sam ustao i pitao ga da li je on lud i ko će poubijati toliki narod. Poslije toga čekao se samo povoljan trenutak da se umiješa međunarodna zajednica i to je palo na Srebrenicu. Alija Izetbegović je aminovao da se dozvoli genocid, a Srbi su nasjeli na nešto što je ranije spremano. [1]


Ovo ne izjavljuje jalijas sa carsije. Vec sef policije u istoj Srebrenici, sa punom odgovornoscu. Dakle, ako su Srpski politicari krivi za ubidtvo i ranjavanje svatova, za Srebrenicu po vasoj logici, putem gore navedenog potrazite odgovornost od porodice Izetbegovic.

enko 1964 wrote: ↑08/02/2021 09:43

Bloo wrote: ↑07/02/2021 19:14 Tema na kojima mozete raspravljati o cemu vec raspravljate ima dovoljno.

Kao da ljudi pričaju o kiši koja pada. Kako bi bilo da Vaše visočanstvo nekako odreaguje na ovo?

smrm wrote: ↑07/02/2021 13:56 Za Glas Srpske je rekao: Alija Izetbegović je tada 1993. tražio ne da se ubije, nego zakolje 5.000 Bošnjaka u Srebrenici. Bili smo u sarajevskom hotelu "Holidej in" kada sam ustao i pitao ga da li je on lud i ko će poubijati toliki narod. Poslije toga čekao se samo povoljan trenutak da se umiješa međunarodna zajednica i to je palo na Srebrenicu. Alija Izetbegović je aminovao da se dozvoli genocid, a Srbi su nasjeli na nešto što je ranije spremano. [1]
Ovo ne izjavljuje jalijas sa carsije. Vec sef policije u istoj Srebrenici, sa punom odgovornoscu. Dakle, ako su Srpski politicari krivi za ubidtvo i ranjavanje svatova, za Srebrenicu po vasoj logici, putem gore navedenog potrazite odgovornost od porodice Izetbegovic.

Naravno, bez doskočica. Nisu nimalo smiješne.

prof. wrote: ↑08/02/2021 12:39 nećeš to dočekati, ona se ekspresno pojavi i pobriše postove gdje se iznose činjenice protiv agresora ali ismijavanje Bošnjaka i Srebrenice može da stoji, nije joj to u nadležnosti da čačka

smrm wrote: ↑07/02/2021 12:48 A sta je radio neko rodjen u Priboju da ratuje po Bosni?
Ili neko u Prijepolju? Ili neko cak u Beogradu? I masa ljudi iz celog Sandzaka?

Nova "groznica" na pomolu: Srbija ima 10% svetskih zaliha najlakšeg metala, a tražnja sve veća

Tražnja za najlakšim metalom na svetu litijumom snažno će rasti u narednoj deceniji dok proizvođači automobila jačaju proizvodnju električnih vozila (EV).

Ovo objašnjava i povećani interes za razvojem ležišta litijuma na zapadnom Balkanu, koji je deo šireg pokušaja eksploatacije minerala širom Evrope.

Nedavno je pet kompanija u vlasništvu slovenačkog biznismena Andreja Rautnera osnovalo kompaniju za istraživanje litijuma u Republici Srpskoj uz ulaganje od 11,8 miliona KM (oko 6 miliona evra).

"Pokušaćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo dozvole. Sve je još u početku, kompanija postoji samo mesec dana. Istraživanje bi bilo u pograničnom području između Republike Srpske i Srbije", naveo je Rautner. Nije otkrio konkretno područje planiranog ciljanja eksploatacije litijuma, ali prema dosadašnjim pisanjima medija, postoje rezerve litijuma na području Jadra, blizu granice sa Srbijom, kao i oko Ugljevika, Domaljevca i Šamca, piše Indikator.

U Srbiji međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto razvija projekat litijum-borata Jadar na ležištu koje je otkrila u dolini reke Jadar 2004. Procenjuje se da nalazište sadrži 10% svetskih naslaga litijuma.

Rio Tinto izvestio je o rezervama prve rude u decembru, najavljujući da projekt Jadar ima potencijal za proizvodnju litijum-karbonata i borne kiseline baterijskog nivoa. Studija izvodljivosti, pokrenuta u julu 2020. godine, trebalo bi da bude završena krajem ove godine, nakon čega započinju građevinski radovi. Projekat uključuje razvoj podzemnih rudnika i izgradnju postrojenja za preradu koncentrata. Početak proizvodnje predviđa se 2023. ili 2024. godine.

U Srbiji se razvija i projekat Rekovac kompanije Jadar Resources Ltd. Projekat se nalazi u zoni Vardar, novonastaloj jurisdikciji Tier 1 koja, kaže kompanija na svojoj veb-stranici, "pokazuje vrlo slično geološko okruženje u slivu Jadar, koji je domaćin otkrića jadarita svetske klase Rio Tinta". Područje projekta je u blizini gradova Jagodine i Kragujevca.

Iako je glavni fokus firme Jadar Resources na projektu Yanamina Gold u Peruu, on diversifikuje svoj portfelj imovine kroz projekat Rekovac i drugu litijumsku imovinu u Austriji.

Evropa je već važan centar za proizvodnju EV, koji zahteva litijum za litijum-jonske (L-ion) baterije koje se takođe koriste u elektronici i skladištu energije za obnovljive izvore. Međutim, proizvođači EV na kontinentu zavise od uvoza; većina litijuma na svetu proizvodi se u Australiji, južnoameričkom "Litijumovom trouglu" Čileu, Boliviji i severozapadu Argentine, te Kini.

U tom slučaju sve veći broj kompanija želi razviti rudnike litijuma širom Evrope, uključujući zapadni Balkan.

Dalje na severu kontinenta European Metals Holdings razvija projekat litijuma i kalaja Cinovec u Češkoj, za koji kaže da ima potencijal da bude najjeftiniji proizvođač litijuma iz tvrde stene na svetu. Ležište se nalazi u istorijskom rudarskom području u planinama Krusne Hore, u blizini češke granice s Nemačkom. Postoje i druga velika ležišta litijuma u Austriji, Finskoj, Portugalu i Španiji.

Litijum se koristi u baterijama za električne proizvode kao što su mobilni telefoni, laptopi i tableti, a biće sve važniji i za prelazak na obnovljive izvore energije kao što je solarna energija kako se zelena tranzicija ubrzava. Međutim, njegova će glavna primena, barem tokom naredne decenije, uzimajući u obzir lavovski udeo tražnje, biti u električnim vozilima.

Proizvodnja EV kontinuirano raste u Evropi kroz osnivanje glavnih fabrika automobila na kontinentu, uključujući i automobilske motore u Srednjoj Evropi u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Prema studiji Mekinsija, dok je tražnja za novim automobilima padala tokom 2020. godine, u mnogim je zemljama "potražnja potrošača za električnim vozilima ostala relativno stabilna tokom krize u odnosu na potražnju za drugim vozilima". Predviđa brzi oporavak na tržištu električnih vozila u Evropi i Kini nakon pandemije.

"Pandemija je zaustavila pogone i linije za automatsku montažu širom sveta. Dok se OEM-ovi pripremaju za ponovno otvaranje, neki daju prioritet proizvodnji EV-a ili kako bi ispunili očekivanu veliku potražnju ili ispunjavanje regulatornih zahteva, poput strogog cilja Evropske unije za emisiju CO2", navodi se.

Tražnja za litijumom umanjena je 2019. godine nakon naglog povećanja proizvodnje tokom prethodnih nekoliko godina, ali to je viđeno kao korekcija tržišta, kao odgovor na preveliku ponudu. Gledajući unapred, S&P Global Market Intelligence predviđa "značajan rast" u snabdevanju litijumom do 2025. godine. Očekuje da bi novi rudnici i jezera sa slanom vodom, kao i veća proizvodnja iz postojećih projekata "trebalo da dovedu globalne proizvodnje litijuma iznad 1,5 miliona (metričkih tona) na litijum osnova ekvivalenta karbonata (LCE)", navodi bne IntelliNews.

S&P predviđa da će Australija ostati najveći svetski proizvođač u sledeće četiri godine, dok će južnoamerički proizvođači gotovo utrostručiti proizvodnju. U međuvremenu, u ovom periodu očekuje se samo mali porast proizvodnje u Evropi.

"Uz potencijal za 25 fabrika gigafaktura baterija koje će biti operativne na celom kontinentu do 2025. godine, čini se da će Evropa ostati zavisna od nedomaćeg snabdevanja sirovinama - čak iako je Evropska komisija bacila težinu na razvoj sektora i osiguranje sigurnosti snabdevanja sirovinama", naveo je S&P.

88Sioux wrote: ↑08/02/2021 20:02 https://www.b92.net/biz/vesti/region.ph ... id=1808087

Nova "groznica" na pomolu: Srbija ima 10% svetskih zaliha najlakšeg metala, a tražnja sve veća

LONDON (Reuters) - Kryptonite, which robbed Superman of his powers, is no longer the stuff of comic books and films.

A mineral found by geologists in Serbia shares virtually the same chemical composition as the fictional kryptonite from outer space, used by the superhero’s nemesis Lex Luther to weaken him in the film “Superman Returns”.

“We will have to be careful with it -- we wouldn’t want to deprive Earth of its most famous superhero!,” said Dr Chris Stanley, a mineralogist at London’s Natural History Museum.

Stanley, who revealed the identity of the mysterious new mineral, discovered the match after searching the Internet for its chemical formula - sodium lithium boron silicate hydroxide.

“I was amazed to discover that same scientific name written on a case of rock containing kryptonite stolen by Lex Luther from a museum in the film Superman Returns,” he said.

The substance has been confirmed as a new mineral after tests by scientists at the Natural History Museum in London and the National Research Council in Canada.

But instead of the large green crystals in Superman comics, the real thing is a white, powdery substance which contains no fluorine and is non-radioactive.

The mineral, to be named Jadarite, will go on show at the London’s Natural History Museum at certain times of the day on Wednesday, April 25, and Sunday, May 13.

Iz Rusije je u Srbiju jutros stiglo još 50.000 vakcina, a kroz dva dana, 11. februara, trebalo bi da stignu i ruski stručnjaci, koji će sa kolegama iz Instituta "Torlak" razmotriti mogućnosti da "Sputnjik V" počne da se proizvodi u Srbiji.

jjww wrote: ↑09/02/2021 05:38 U kojoj mjeri danasnja Srbija predstavlja nasljednicu Miloseviceve Srbije?

U kojoj mjeri danasnja Srbija predstavlja generator problema u regionu?

Ova dva pitanja se debelo dodiruju. Naslanjaju se jedno na drugo. Danasnji vodja (u Srbiji) je bio onovremeni portparol. Obukao se u celofan, svoje pricanje je malo "podesio". Malo.

Je li problem, ako Inzko trazi od RS-a da ukine odlikovanja presudjenim ratnim zlocincima?

Ni u jednom normalnom drustvu, presudjeni ratni ili bilo kakav drugi zlocinac, ne bi dobio odlikovanje, orden, ne bi po njega (nju) slali avione za docek.

Kad je Inzko (napokon) postavio ultimatum, desio se sinhronizovani napad. Jer, ko je Inzko da zahtijeva odricanje od zlocinaca. Tih "svetaca" koji su najzasluzniji sto RS danas postoji (i obrnuto, RS postoji da bi zlocinci postali "zasluzni sveci").

U takvim momentima, "odlucno" je reagovala (odjeknula) Rusija. Napala Inzka. Otvoreno. Znak podrske odlikovanju presudjenih zlocinaca.

Izvrsno.

A iz Srbije, javili su se isti oni, koji se javljaju kad treba opravdati RS i onda kad odlikuje zlocince. Kad treba podrzati RS i onda kad odlikuje zlocince. Kad treba logisticki pomoci RS i onda kad odlikuje zlocince.

Kad treba (kako je to presudjeno) uraditi nedovoljno da se sprijeci genocid.