Alfons Kauders wrote:
Niko ne kaze da ce doci do nekog "kolapsa" vec samo da su se sjebali zaduzenjima po nepovoljnim uslovima. Dakle nista bankrot, krah ovo ono... Samo dugorocno sjebana perspektiva.
A o eventualnim posljedicama na FBiH ne treba previse pricati, jer nece biti velike. Sta bi se desilo da vec sutra u RS imamo pad ekonomske aktivnosti i GDP-a od 2-3%? To je vec jebena kriza, ali za FBiH ne znaci bas puno (tj. znaci da ce vecini firmi u FBiH plasman na trziste RS pasti 3-5%, sto bas i nije neka katastrofa, narocito kad se ima u vidu da dosta firmi uopste nije izlozeno trzistu RS i ne ovise o njima - recimo da imas firmu koja cetvrtinu prometa ostvaruje u RS, i ta cetvrtina ti padne 5%, to je ukupno 1.25% manje prometa).
ja od prvog dana o ekonomiji uglanvom pricam zbirno bez izvlacenja primjera (osim kad me natjeraju) iz konteksta jer je to po meni "mak na konac" koji pritom apsolutno ne mijenja nikakvu sustinu.
ova prica o kamatnim stopama zaduzivanja je jedna od tih stvari jer su to beznacajni iznosi, a ako bi se poceli "raspakivati" neke opsteprihvacene teze, sa kojima se u nacelu i ja skoro uvijek slazem, onda bi se doslo do raznih zakljucaka. medju njima su cak i neki vrlo iznenadjujuci.
jedna od tih teza "prodat telekom, a pare potrosene". ja se u principu s tim mogu sloziti u konktekstu generalne price o katastrofalnoj ekonomskoj situaciji, sve dok se ne pojave forimasi sa nekim protivargumentima "male i beznacajne finansijske vrijednosti" jer tada vec dolazi do neslaganja pa onda u pitanje dolazi i ona prvobitna teza o telekoma. zapravo ne dolazi u pitanje vec je po novim standardima onda totalno netacna. a bas taj telekom ima bitne veze i sa entitetskim harijtajama od vrijednosti i kamatama, odnosno gdje te pare uopste zavrsavaju.
ali prvo ovaj jednostavniji dio da pojasnim.
zakonom su u rs-u neke stvari drugacije rijesene neko u fbih, a jedna od njih je da 10% svih drzavnih firmi pripada penzionom fondu (pref), a 5% fondu za restituciju (oba fonda su 100% u vlasnistvu entiteta) . znaci govorimo o stotinama firmi, mozda i hiljadu.
ali vecina njih je propala pa tih 10% ne znaci nista, ali ima onih i koja nesto vrijede. jedna od tih je telekom, ciji je prodat vecinski paket, ali je 10% (od prosle godine 9% jer su prodali 1%) i dalje u vlasnistvu pref-a (i naravno 5% fonda za restituciju).
e sad, tih 15-ak % zbirno na berzi trenutno vrijedi 100-njak miliona maraka (znaci za nesto sto je davno prodato moze se i sada uzeti jos 100 milki).
ali telekom je u smislu hartija od vrijednosti bitan jer je jedna od rijetkih firmi koja svake godine isplacuje dividende pa pref godisnje dobije 10-ak neoporezovanih miliona (dividenda se ne oporezuje), pa je to cista dobit. 5 miliona uzme i fond za restituciju. osim te dividende nesto se cvakne i od od onih 10 odnosno 15 % u elektoprivredi i jos par preduzeca koja isplacuju dividendu.
i sada dolazimo do kamata, ali cu se fokusirati samo na pref.
jedan dio te dobiti pref uplati vlasniku (budzetu) za penzije, a ostalo obrce na berzi. osim para od dividendi zaradjuju i prodajom onih 10% vlasnickog udjela u firmama koje dobro posluju, ali ne isplacuju dividendu pa od toga nema koristi.
tako ti je pref u posljednjih godinu dvije dana postao jedan od vaznijih investitora na berzi koji mahom kupuje entitetske HOV i na primarnom i na sekundardnom trzistu (i ove sto sto se emituju nove obveznice i zapisi i one HOV za ratnu stetu i deviznu stednju sto su u prethodnim godinama izdavane).
tako da imas pomalo apsurdnu situaciju da dobar dio obveznica entitet prodaje sam sebi (preko fonodva u drzavnom vlasnistvu), a taj udio je sve veci. dole na slici se najbolje vidi kako raste sto je i normlano jer je na njima najbolja zarada
od ovih 76 miliona hartija od vrijednosti, 65 miliona su entietske i nesto malo municipalnih obveznica, a sve su to pare koje su uracunate u ukupan javni dug. ironija je da se penzije dotiraju iz budzeta svakog mjeseca, a penzioni investicioni fond na kamatama zaradjuju na budzetu, mada su to sve drzavne pare tako da je taj dug nebitan. u slucaju nuzde, te ce se obveznice prve repogramirat ili u krajnjem slucaju se moze cijeli fond ukinut, a obveznicama fol namirit smao dijelic duga koji je iz budezta otisoa na dotaciju penzije.
ali osim prefa i fodna za restituciju koji takodjer kupuju od zarade hov koje emituje vlada, postoji jos nekoliko fondova u 100% vlasnistvu entieteta koji takodjer kupuju HoV. Kolika je ukupna cifra ne znam jer osim prefa koji daje zaseban izvjestaj, ovih ostali idu zbirnu pa samo prikazu prihode i po kojem osnovu. ali pare i od dobiti i od svega ostalog na kraju svakako zavrse ili u budzetu ili za kupovinu novih hov.
kao sto sam rekao, o koliko se tacno ukupno cifri radi - ne znam, ali je sigurno da je trocifrena milionska, sto znaci da u svakom trenutku, od ukupnog javnog duga entiet sam sebi duguje najmanje 100 milki sto se u slucaju nuzde moze jednom odlukom izbrisat.
medjutim postoji jedna jos bitnija stvar i od ovih 100 milki drzavnih dionica u mtelu, i 100 milki u hov-u, koja se odnosi na javni dug i na telekom.
to je irb kojem je pripalo pola para od prodaje telekoma (650 miliona) koje je plasirao kroz kredite putem komercijalnih banaka. fakticki skoro 50% svih stambenih kredita u rs-u je od irb-a. doduse, vecina kreditnih linija su dugorocne pa se ne mogu pare izvuci odmah, ali najveci dio njih nije propao. daleko od toga. nesto je naravno otislo miletovim haverima, nesto ce propasti u bobaru i srpskoj, ali vecinu para je irb plasirao preko komercijalnih banaka, i to ovih jacih, sa kojima je sklopio ugovor (a to su skoro sve banke koje postoje), koje uzmu sebi procenat, postavljaju uslove za odobravanje (iako su pare od irb), ali zato i preuzimaju rizik. irb samo da namjenu npr. stambeni krediti.
ali osim tih para, IRB se preko vlade zaduzuje i inostranstvu kod eib, ebrd, svjestke banke...uzima kredite koje onda takodjer plasira za kupovinu stanova, privredu itd.. sve su te pare cim su povucene uracunate vec u javni (vanjski) dug jer ih je vlada uzela i za njih garantovala. U pitanju je par stotina miliona i po tom osnovu, a ni te pare nisu propale vec su u kreditima. naravno, ne mozes ih odmah vratiti ali u slucaju potrebe uvijek mozes donijeti odluku da vise nema davanja novih kredita vec samo prikupljanja rata i kamata na vec odobrene, a sve te pare usmjeravat u otplatu duga.
zato opet kazem, diskutovati se moze samo uospteno jer evo vidis kako se od neke opste poznate stvari otvori pola milijarde maraka, a mozda i vise, mada to opet ne mijenja ekonomsko sranje u koejm smo.
nego evo i gospon oreskovic danas rece nesto sto i ja stalno zborim
"U prva tri mjeseca ove godine svi pokazatelji rastu, od industrijske proizvodnje do investicija i zaposlenosti, a cilj je Vlade ubrzati rast gospodarstva na 2,5 i više posto, u čemu će
ključnu ulogu imati izvoznici, kazao je u ponedjeljak predsjednik hrvatske Vlade Tihomir Orešković na 11. konvenciji hrvatskih izvoznika u Zagrebu."