belfy wrote:nasa,
odakle sada da se ljutim? meni je samo tesko pricati sa edom, jer covjek upre ko da ore i ne pusta, bez obzira kako da mu se objasni. ti sada meni pricas o metafori, ali da to procitam od nekog treceg ko je analizirao isto djelo. smijesno. pa pogledas samo na sta edo igra sljedece - da sam ja negdje rekao da sam pametniji od Platona. dok sam ja samo njemu govorio da ne razumije ono sto nam pokusava prepricati. sto se nisi osvrnula radije i na ostatak moje kritike koju sam mu uputio, pa rekla jesam li tamo u pravu ili ne. da vidimo da li je tvoje i edo-vo misljenje isto, pa da ne odgovaram svakom ponaosob. s druge strane, da i njemu kazes ako sam za ostatak ja u pravu, pa da ne pravimo trojac od rasprave.
edouard,
ti se drzi svojih odgovora, a ne bjezi nasi pod skute. i poprilicno sam siguran da ni sam neznas sta ti znaci ovo "da istrajavam na bukvalnom znacenju." u raspravi ovoga to jednostavno nema smisla, jer ne postoji bukvalno znacenje, osim ako nisi licno pricao sa Platonom. da skratim to ovako. on u prici kaze da se ne treba vjerovati "sjenama", niti ljudima koji te ubjedjuju sta su te "sjene". on pojedinca podstice pricom da ode, istrazi i sam se uvjeri. ali napominje da ta istina moze biti i toliko sokantna da kada bi se vratio i pokusao drugima objasniti - niko mu ne bi vjerovao. ja jednostavnije od ovoga ne mogu i ne znam da li je iko sa manje rijeci pokusao opisati ovu pricu.
sto se tice price o dobru kao i ovom primjeru koji si zadnji dao je njegova prica da covjek prije svega treba stremiti dobru, docim je covjeku to zadnje na listi, pa ce prije stremiti bilo cemu drugom. ali da onaj ko zada to sebi kao istinski cilj ce razumjeti da samo djelovanje iz tih poriva ce proizvesti pozitivne rezultate. kada bih ti jos pokusao objasniti zasto u ovom dijelu stoje i: "Ali, bog zna da li je to sto ja nagadjam istinito." i "...onaj ko želi da u svome ličnom i javnom životu dela razumno, treba svoj pogled na nju da upravlja." morao bih nakucati barem jos dvije kartice teksta. mozda nisam trebao ni ovoliko, ali vidjet cemo. samo ti je nisko vala ovo poturanje da sam ja negdje rekao da sam pametniji od Platona. nisam nigdje rekao ni da sam pametniji od tebe, ali to je valjda do karaktera...
P.S. vidim da dugujem odgovor i apsiju i toweliu, ali nemam sada vremena. zadnjih dana sam zbog obaveza pri netu samo ovako navecer, pa se sabere tih odgovora. nadam se da ce se situacija uskoro promijeniti.
Oh @Belfy, s tobom osim sporenja oko teksta evo i nesporazumi.
Pa otkuda ti da je tebi upućeno ono "pametniji od Platona". To je bio nastavak neposredno na @Apsijev komentar, i nema veze s tobom.
Ta priča je prava alegorija, a ti ono što rekoh, a što itekako stoji, shvaćaš bukvalno, ili ipak bolje rečeno, krivo.
Platon pricom upravo govori da ne treba biti u "okovima", nego izaci i suociti se sa realnoscu (koju on u prici opisuje kao prvi susret ociju sa svjetloscu).
Istina ne možemo ga pitati, ali po tebi, što su onda tu za Platona, u alegorijskom smislu, okovi i viđenje sjena, a što realnost?
…..jer je jasno da je okovanost onih u pecini upravo gledanje "sjenki" (dakle onoga sto nije), i nerealnoscu onoga sto jeste vani. i svijet izvan pecine uopste za njega nije nedosjetilni svijet, jer iz njega neko izidje.
Moram priznati da mi je nesuvisao zadnji dio ove tvoje prve rečenice.
Ali, po tebi je
'jasno da je okovanost onih u pecini upravo gledanje "sjenki"'.
Gledanje i viđenje sjenki je posljedica okovanosti.
A okovanost u pećini kao takva, za Platona je tumačenje naše sveukupne stvarnosti (u kojoj i Sunce sija) temeljem predodžbi kakve nam posreduju jedino tjelesna osjetila koje ovdje simbolizira očni vid.
A izlazak iz pećine na svjetlo dana, na sunce, koji nije jednostavan, za Platona je uzlaz u istinsku stvarnost koja je za njega svijet ideja, a ideja Dobra je najviša, i izvor je drugih ideja.
i sve ovo nema veze ni sa DOBROM, niti sa bozanstvom, sto ti gore pominjes,…
….sto se tice price o dobru kao i ovom primjeru koji si zadnji dao je njegova prica da covjek prije svega treba stremiti dobru,...
Kako objašnjavaš ta svoja dva po meni kontradiktorna upisa?
Pošto je na ovom PDF-u pitanje „čemu služi religija“, mislim prvenstveno na to čemu služi religijski nauk, konkretno mislim na svoj kršćanski jer sam katolik (islamski vrlo malo poznam), hoću reći da religijski nauk služi kako bi se čovjeka izvuklo iz njegovih okova, ono što i Platon tvrdi; da ne gleda sjene stvarnosti, jedino i samo pojavni fizički materijalni svijet, da je istinska čovjekova realnost kudikamo drgačija, te da je moguće i da je čovjek pozvan da prekorači prag tog fizičkog/pojavnog, što će reći materijalizam.
Pretpostavljam da je već ranije Naša prepoznala na što ciljam, ali nije išla do kraja.
Nadalje, istina, Platon ne govori o objavljenom Bogu, ali kao filozof misaono dolazi do vrhunske ideja Dobra iz koje proizlaze druge, Ljepota, Pravedost.
Ali, što reče Platon, kada bi se njegov Putnik koji je izišao iz pećine i vidio svjetlost, vratio među svoje drugove, i ispričao im, ne bi mu sigurno vjerovali da takvo nešto postoji, ismijavali bi ga…….
Dakle, ništa nepoznato, deja vu i na ovom PDF-u.
