POSRNULA BANJALUČKA PRIVREDA: Gdje nam je nestao "Rudi Čajavec"
Banjaluka je prije 40 godina imala blizu 70.000 zaposlenih, uglavnom u privredi.
Bilo je to zlatno doba namjenske, metalske, tekstilne, ali i prehrambene industrije. Zašto je i kako propala banjalučka privreda, za N1 objašnjavaju se direktori bivših giganata, nekadašnji visoki funkcioneri Grada, ali i sindikalci.
Prepoznatljiv logo, na crno-bijelim televizorima...TV prijemnici Rudi Čajaveca iz Banjaluke s kraja pedesetih godina, bili su u mnogim domovima simbol privrednog rasta i ekonomskog nappretka i Grada, ali i bivše države.
Sam Čajavec, koji je nekad zapošljavao 10.000 ljudi, propao je, rascjepkan privatizacijama, pretvoren u svadbene salone, poslovne prostore za stranke, fitnes centre i privatne fakultete.
Živko Radišić bio je gradonačelnik Banjaluke prije 40 godina, bio i direktor Čajevca. U Dejtonskoj BiH, član bh. Predsjedništva. Sjeća se kako je propala BL privreda.
"Mi smo izvozili do Amerike, Čajavec je učestvovao za američki Apolo program, kosmički program. Mnogima nije bilo stalo da se sačuva Čajavec, trebalo sve raskrčmiti", rekao je za N1 Živko Radišić, bivši direktor Čajevca.
Od 2000. godine do kraja 2014. godine, prema istraživanju Capitala, privatizovano je ukupno 131 banjalučko preduzeće, što je 70 posto ukupnog broja za privatizaciju.
Svi se sjećaju protesta radnika Fruktone, koja je propala, Mljekara danas radi, ali sa desetostruko manje kapaciteta. Preživjela je privatizovana Fabrika duvana, Incel je rasparčan.
Nekadašnji rukovodioci krivce nalaze i u stečajnim upravnicima.
"Ni jedan stečajni upravnik nije doveo firmu gdje je bila, a evo Čajavec gdje sam ja bio. Kad su došli stranci u BiH, zabranili su rad namjenske industrije", izjavio je za N1 Dragovan Petrović, bivši direktor Čajevca.
Zvučnici, tranzistori, sistemi za video nadzor, vojna oprema, sve to je Čajavec izvozio u doba prije tranzicije u vrijednosti od blizu 50 miliona dolara godišnje.
Rudolf Rudi Čajavec iz Kaknja, tokom drugog svjetskog rata, u banjalučkoj zračnoj luci, postaje začetnik jugoslovenskog zrakoplovstva. Mehaničar i pilot, dobio je odlikovanje narodnog heroja, a kompleks preduzeća u postratnoj Banjaluci nosio je njegovo ime.
Danas je na mjestu nekadašnjeg giganta tržni centar, koji ničim ne pokazuje da je ovdje desetljećima "cvjetala" industrija.
Šta sad hoće i taj Rudi Čajevec... Srpska je vječna, a Čajevec dok mora...
