Forum Klix.ba

alijagoro wrote: ↑29/01/2026 19:58 Iran ce morati napraviti odluku,rat ili se naguziti ko Turci i ostali iz komsiluka.

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:40 No, sistematsko ugnjetavanje je iznenadjujuce dobilo neocekivan obrat i sad citav svijet vidi o kakvoj razini podlosti i perfidnosti se ustvari radi vec 80 godina....

Truba wrote: ↑30/01/2026 10:29 iran ima 2 opcije ili rat ili mir
ja ko veliki stručnjak bih isposlovao mir i otišao u penziju
ali ove dede sto bi trebale biti u penziji u iranu
oni prave probleme svome narodu jer pobijediti ne mogu
50 godina jašu

Haris.ba wrote: ↑30/01/2026 10:44

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:40 No, sistematsko ugnjetavanje je iznenadjujuce dobilo neocekivan obrat i sad citav svijet vidi o kakvoj razini podlosti i perfidnosti se ustvari radi vec 80 godina....

Jest. Bas je bitno sto "svijet" vidi.

Promjenilo se to da je bitno da "svijet" vidi. Ulazimo u otvoreni i javni diskurs ciste geopolitike, cistih interesa izmedju drzava.

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:47 jevreje sutaju gdje god stignu i hapse

Haris.ba wrote: ↑30/01/2026 10:47

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:47 jevreje sutaju gdje god stignu i hapse

Gdje?

Haris.ba wrote: ↑30/01/2026 10:47

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:47 jevreje sutaju gdje god stignu i hapse

Gdje?

Evo, u Bosnu laganini izraelski kapital ce pokupovati mnoge strateske stvari. Bas ih nasutasmo.

skrbavi-admin wrote: ↑30/01/2026 10:48 google.com

Ruth Porat (President & CIO), Anat Ashkenazi (CFO), and Thomas Kurian (CEO of Google Cloud).

Porat was born to a Jewish family

Anat Ashkenazi is an Israeli-American business executive

Sefket007 wrote: ↑30/01/2026 10:44

Truba wrote: ↑30/01/2026 10:29 iran ima 2 opcije ili rat ili mir
ja ko veliki stručnjak bih isposlovao mir i otišao u penziju
ali ove dede sto bi trebale biti u penziji u iranu
oni prave probleme svome narodu jer pobijediti ne mogu
50 godina jašu

Iran ima samo jedan problem, a to je sto nije kujica USA ciinistickog rezima... tu sve pocinje i zavrsava.

Truba wrote: ↑30/01/2026 11:28

Sefket007 wrote: ↑30/01/2026 10:44

Truba wrote: ↑30/01/2026 10:29 iran ima 2 opcije ili rat ili mir
ja ko veliki stručnjak bih isposlovao mir i otišao u penziju
ali ove dede sto bi trebale biti u penziji u iranu
oni prave probleme svome narodu jer pobijediti ne mogu
50 godina jašu

Iran ima samo jedan problem, a to je sto nije kujica USA ciinistickog rezima... tu sve pocinje i zavrsava.

to smo svi svi smo mi njihovi vazali

na kraju će to i postati ko sirija jordan liban egipat arabija i svi ostali
zasto da siluju narod kad je rezultat isti
sad ili za 100 godina

...Nakon razdoblja Svete obrane, vrijeme predsjednika Rafsanjanija smatrano je razdobljem ekonomske prilagodbe. U eri Khatamija, zbog prisutnosti Irana u međunarodnoj zajednici, poboljšali su se i ekonomski odnosi pa ovo razdoblje smatramo najboljim. S početkom Ahmadinejadove ere, intenziviraju se ekonomski pad i nemar, ukidanjem institucija za nadzor poput Organizacije za planiranje i proračun. Imenovanjem menadžera istomišljenika, iransko gospodarstvo zasjenio je potpuni kaos. Tada je naglo porastao proračunski deficit i stvoreno je tlo za veliku inflaciju. Strani kapital bio je blizu nule, zbog upaljene atmosfere i rezolucija međunarodne zajednice. Odljev kapitala iz zemlje se pojačao, a procvjetalo je krijumčarenje robe.
U mandatu Hassana Rouhanija, nakon potpisivanja sporazuma JCPOA i detanta sa Zapadom, inflacija postaje jednoznamenkasta, raste međunarodna suradnja i to postaje izvor nade za društvo. Povlačenjem Sjedinjenih Država iz JCPOA po nalogu Trumpa tijekom njegovog prvog mandata i uvođenjem američkih sankcija, međunarodni ekonomski odnosi drastično su se pogoršali. Povlačenje Sjedinjenih Država iz JCPOA bio je san cionističkog režima i svjesna ili nesvjesna želja domaćih tvrdokornih snaga. Rezultat ovih i sličnih akcija, tijekom mandata Raisija i sadašnjeg predsjednika, slika je današnjeg stanja iranskog gospodarstva i vanjske politike.
Pritisak SAD-a da se Iran razoruža i kompromisira s Izraelom, doveo je do prekida međunarodnih bankarskih odnosa, prodaje nafte po vrlo niskoj cijeni, nedostatku stranih transakcija, primanju naftnih sredstava iz Kine putem kineske robe, problema pomorskog i zračnog prijevoza i nedostatka modernizacije u svim područjima. Smanjena je kupovna moć građana, u padu su i poljoprivreda i proizvodnja, u gospodarstvu vlada kaos i ne provodi se politika Otporne ekonomije koju je proglasio Vrhovni vođa...

skupljac_zeljeza wrote: ↑30/01/2026 13:31 Trump je svjestan da ne može pobijediti Iran koji se za ovaj dan spremao posljednjih 20 godina. Prošlo je vrijeme nosača aviona kojeg jedna raketa iz velike udaljenosti može potopiti. Takav jedan nosač može ponijeti 100 do 110 projektila i kada ih ispuca ostaje meta u Sredozemnom moru, ako žurno ne ode do neke luke da obnovi džabanu. U 40 baza oko Irana je 60.000 američkih vojnika čije živote Trump sada rizikuje. Trump je svjestan da je izgubio Damask i da su ga preuzeli Britanci. Turci su pomogli Britancima, ali zauzvrat su dobili da riješe svoje pitanje. I Amerika i Rusija su poražene u Afganistanu, a Iran nije Afganistan. Ne bi me čudilo da sada Trump kao što je u Siriji kaže Iranu da izbaci nekakve makete koje će oni zbog novinara razbucati i onda danima slaviti američku pobjedu, a ovamo i dalje sa Iranom kojeg se ozbiljno pribojavaju da ih ne osramoti, napravi duplu igru. U politici i diplomatiji nije ništa kako izgleda. Kisindžer nije rekao da bi Izrael možda mogao da preživi ako bi se bombardovao Iran, niti je ponudio ikakav izlaz. On je jednostavno samo naveo: “Izrael” neće egzistirati 2022. godine. Može se pogriještiti godina dole, godina gore. Možda to objašnjava brutalnu agresivnost izraela u Gazi svjesni da im se odbrojavaju godine. Zapadna koalicija nije uspjela postići svoje ciljeve u siromašnom Jemenu i rat je dovеden u dugotrajnu blokadu s Huti snagama koje i dalje kontroliraju veliki dio teritorije i politički utjecaj u zemlji. A Huti su samo jedan od iranskih proxija. Hezbolah u svom postojanju nikada jači. Hamas preživio i ne namjerava položiti oružje. Iračke milicije prijete ako dođe do napada Irana. Pakistan otvoreno tvrdi da je na strani Irana. Saudija sa Turskom u diplomatskoj borbi da do sukoba ne dođe jer su svjesni posljedica. Ko je korak ispred u ovom sukobu? Iran nudi nagodbu da neće razvijati nuklearni program, a ko se nuklearnog oružja odreknu svi u regionu.

skupljac_zeljeza wrote: ↑30/01/2026 13:31 Trump je svjestan da ne može pobijediti Iran koji se za ovaj dan spremao posljednjih 20 godina. Prošlo je vrijeme nosača aviona kojeg jedna raketa iz velike udaljenosti može potopiti. Takav jedan nosač može ponijeti 100 do 110 projektila i kada ih ispuca ostaje meta u Sredozemnom moru, ako žurno ne ode do neke luke da obnovi džabanu. U 40 baza oko Irana je 60.000 američkih vojnika čije živote Trump sada rizikuje. Trump je svjestan da je izgubio Damask i da su ga preuzeli Britanci. Turci su pomogli Britancima, ali zauzvrat su dobili da riješe svoje pitanje. I Amerika i Rusija su poražene u Afganistanu, a Iran nije Afganistan. Ne bi me čudilo da sada Trump kao što je u Siriji kaže Iranu da izbaci nekakve makete koje će oni zbog novinara razbucati i onda danima slaviti američku pobjedu, a ovamo i dalje sa Iranom kojeg se ozbiljno pribojavaju da ih ne osramoti, napravi duplu igru. U politici i diplomatiji nije ništa kako izgleda. Kisindžer nije rekao da bi Izrael možda mogao da preživi ako bi se bombardovao Iran, niti je ponudio ikakav izlaz. On je jednostavno samo naveo: “Izrael” neće egzistirati 2022. godine. Može se pogriještiti godina dole, godina gore. Možda to objašnjava brutalnu agresivnost izraela u Gazi svjesni da im se odbrojavaju godine. Zapadna koalicija nije uspjela postići svoje ciljeve u siromašnom Jemenu i rat je dovеden u dugotrajnu blokadu s Huti snagama koje i dalje kontroliraju veliki dio teritorije i politički utjecaj u zemlji. A Huti su samo jedan od iranskih proxija. Hezbolah u svom postojanju nikada jači. Hamas preživio i ne namjerava položiti oružje. Iračke milicije prijete ako dođe do napada Irana. Pakistan otvoreno tvrdi da je na strani Irana. Saudija sa Turskom u diplomatskoj borbi da do sukoba ne dođe jer su svjesni posljedica. Ko je korak ispred u ovom sukobu? Iran nudi nagodbu da neće razvijati nuklearni program, a ko se nuklearnog oružja odreknu svi u regionu.

Nastavak nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država u konstruktivnoj atmosferi od vitalne je važnosti s gledišta smanjenja regionalnih napetosti. Ovi razgovori istovremeno će utrti put ukidanju sankcija nametnutih Iranu i njegovoj integraciji u međunarodni gospodarski sustav, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan na zajedničkoj konferenciji za novinare s iranskim ministrom vanjskih poslova Seyyedom Abbasom Araghchijem.
"Blagostanje, mir i sigurnost našeg susjeda su nam dragocjeni. Pomno pratimo događaje unutar Irana. Zbog gubitka života tijekom prosvjeda, još jednom izražavamo duboku tugu i sućut iranskom narodu. Činjenica da su se ovi incidenti u velikoj mjeri smirili, izvor je sreće i nadamo se da će se taj mir održati", rekao je Fidan.
Turski ministar vanjskih poslova ponovio je da je Turska spremna pružiti svaku potrebnu podršku za mirno rješavanje problema.
"S druge strane, vidimo da Izrael pokušava nagovoriti Sjedinjene Države da pokrenu vojni napad na Iran. Ovi izraelski napori mogu ozbiljno naštetiti krhkoj stabilnosti regije. Nadamo se da će Sjedinjene Države djelovati mudro i racionalno i da neće dopustiti takvu situaciju. Izrael mora prekinuti svoju destabilizirajuću politiku u regiji", naglasio je Fidan.

skupljac_zeljeza wrote: ↑30/01/2026 13:31 Trump je svjestan da ne može pobijediti Iran koji se za ovaj dan spremao posljednjih 20 godina. Prošlo je vrijeme nosača aviona kojeg jedna raketa iz velike udaljenosti može potopiti. Takav jedan nosač može ponijeti 100 do 110 projektila i kada ih ispuca ostaje meta u Sredozemnom moru, ako žurno ne ode do neke luke da obnovi džabanu. U 40 baza oko Irana je 60.000 američkih vojnika čije živote Trump sada rizikuje. Trump je svjestan da je izgubio Damask i da su ga preuzeli Britanci. Turci su pomogli Britancima, ali zauzvrat su dobili da riješe svoje pitanje. I Amerika i Rusija su poražene u Afganistanu, a Iran nije Afganistan. Ne bi me čudilo da sada Trump kao što je u Siriji kaže Iranu da izbaci nekakve makete koje će oni zbog novinara razbucati i onda danima slaviti američku pobjedu, a ovamo i dalje sa Iranom kojeg se ozbiljno pribojavaju da ih ne osramoti, napravi duplu igru. U politici i diplomatiji nije ništa kako izgleda. Kisindžer nije rekao da bi Izrael možda mogao da preživi ako bi se bombardovao Iran, niti je ponudio ikakav izlaz. On je jednostavno samo naveo: “Izrael” neće egzistirati 2022. godine. Može se pogriještiti godina dole, godina gore. Možda to objašnjava brutalnu agresivnost izraela u Gazi svjesni da im se odbrojavaju godine. Zapadna koalicija nije uspjela postići svoje ciljeve u siromašnom Jemenu i rat je dovеden u dugotrajnu blokadu s Huti snagama koje i dalje kontroliraju veliki dio teritorije i politički utjecaj u zemlji. A Huti su samo jedan od iranskih proxija. Hezbolah u svom postojanju nikada jači. Hamas preživio i ne namjerava položiti oružje. Iračke milicije prijete ako dođe do napada Irana. Pakistan otvoreno tvrdi da je na strani Irana. Saudija sa Turskom u diplomatskoj borbi da do sukoba ne dođe jer su svjesni posljedica. Ko je korak ispred u ovom sukobu? Iran nudi nagodbu da neće razvijati nuklearni program, a ko se nuklearnog oružja odreknu svi u regionu.

Iran nikada nije tražio nuklearno oružje i to oružje nema mjesta u našim sigurnosnim kalkulacijama. Spremni smo ući u pregovore, ako se ti pregovori vode s ravnopravne pozicije, na temelju obostranih interesa i uz obostrano poštovanje", izjavio je ministar vanjskih poslova Seyyed Abbas Araghchi.
"Pozdravljamo svaku inicijativu koja održava mir i stabilnost u regiji, smanjuje napetosti i osujećuje zlokobne cionističke zavjere. Islamska Republika Iran oduvijek je zauzimala odgovoran stav prema korištenju diplomatskih alata za osiguranje iranskih nacionalnih interesa i očuvanje mira i stabilnosti u regiji. Nismo spremni prihvatiti diktat i nametanje ni na koji način. Prethodna iskustva pokazala su nedostatak iskrenosti i dobre volje Sjedinjenih Država u pregovorima. Međutim, Iran je spreman sudjelovati u svakom diplomatskom procesu koji je smislen, logičan i pravedan, te koji uzima u obzir naše legitimne interese i zabrinutosti. Islamska Republika Iran spremna je ponovno ući u nuklearne pregovore. Spremni smo ući u pregovore ako te pregovore prati ravnopravan stav, temeljen na obostranim interesima i međusobnom poštovanju. Ako se pregovori održe na pošten i pravedan način, Islamska Republika Iran spremna je sudjelovati", rekao je ministar vanjskih poslova.