Bášča

[safran]

Probala sam i ja jednom tako sa paradajzom kad mi je puko film od pasiranja. Doduše, ja sam stavljala plod. Prošle godine smo se usrećili mlinčićem za paradajz i sada nema problema. Ova ideja sa ljekovitim biljem je odlična - prepisujem.
Banksy, sok od grožđa bi mogla napraviti na isti fol kao sok od višanja. Samo, većina recepata koje sam našla idu na to da se iz malo voća izvuče što više proizvoda pa su puni šećera i limuntosa. Ja radije upotrijebim više voća a manje šećera i bez limuntosa. Evo ti ideje za sok od grožđa - ovako sam pravila sirup od trešanja ove godine.

Bobe poskidati, staviti u dublju posudu i posipati šećerom i izgnječiti rukama. Ostaviti preko noći u frižideru. Sok koji je grožđe otpustilo procijediti, kuhati ga i uklanjati pjenu. Ne treba ukuhavati. Vruć sok sipati u vruće flaše. Ja imam ono nabadalo kruna čepova - ta investicija (37 KM u Intereksu prije 5 godina) nam se višestruko isplatila.
Možeš i voće zajedno sa sokom pa kasnije procijediti. U svakom slučaju bi trebalo ispasti dobro - sirupasto ali ne kao industrijski 1+5 već možda 2+3.
Ovo je prijedlog ako, kao ja, ganjaš željezo za čeljad.

[Mu'min]

Mi od kako smo nabavili pasirku za paradajz samo svoje soseve proizvodimo.
Kvalitet 1:100 bolji nego onaj sos u trgovini.

[Toto]

Godisnje smo pravili samo soka od crnog grozdja 50-100 litara; sok od crnog grozdja je odlican za djecu koja imaju problema sa nedostatkom zeljeza, i 2/3 toga soka je bilo unaprijed naruceno i kaparisano, uglavnom u krugu nase familije.

Je li upitanju sirup ili bistri sok? Kako ste ga pravili?
I može li se to izvesti i bez tog parnog sokovnika?

u parnom sokovniku se pravi juice, jer para iz voca istjera i dosta pulpe, pa je to najprirodniji juice

majka je pravila i bistre sokove i sirupe od grazodja tradicionalnim tehnologijama
te recepture ne znam,

receptura sa parnim sokovnikom je jako jednostavna :

voce treba biti potpuno zrelo jer tad daje najvise soka i ima najvise prirodnih fruktoza.

kad je grozdje u pitanju: najbolje je ostavit grozdje na panju, poslije trganja da se "ukovija" tj. djelom obehne.(do skoro pred zimu) tad je najkavlitenije sa najvise sladera i onih "zeljeznih" sastojaka
najbolje su vinske sorte ( stolne sorte su samo trgovacka mamipara za one koji ne znaju sta je grozdje)
ko moze doci do muskatnih sorti grozdja nek stavi bar jedan grozd radi odlicne muskatne arome soka..

ako se sigurno da je grozdje prskano samo modrom galicoma onda se u sokovnik moze stavljat cijeli grozd, ako se nije sigurno: onda treba otrijebiti bobe od peteljeke, jer peteljke od grozda najduze zadrzavaju miris sumpora i raznih zastitnih preparata pa to moze doci i u sok.
bobe bi valjalo "napucit" jer se vise soka i pulpe iscjedi akora nekih vrsta grozdja zan biti jako tvrda za paru
bobe staviti u sokovnik i potpariti onako kako se to radi u parnom sokovniku.

mi nismo stavljali secera niti bilo sta po vocu u sokovniki

dok para "istjera" juce iz voca prodje od 1-2 sata;u medjuvremenu mi sterilisemo tegle i poklopce, na onaj starinski nacin i kad se sok naukupi u sokvniku, onako toplog ga odmah sipamo u tegle, zatvaramo poklopce i tegle na klasicni nacin, kao za dzemove i ostala slatka, poslije toga cjela tegla u kazan da se "otkuha" 15 minuta i to je sve.

po narudzbi smo salivali samo sok iz sokovnika bez pakovanja u tegle, a onda su ga raja ukuhavala ili konzervirala po zelji, neki su ga smrzavali u plasticne flase ili a neki i u plasticne fiseke


parni sokovnik je idelan za pravljenje juica koji ce biti osnov za pravljnje organic djecijih hapice
recimo: sljiva djanarika i tikva imaju pulpu koje su neutralne, nemaju jak okus i miris pa su idelane kao baza za djeciju hranu
juice od dzanarike /i ostalog voca/ smo radili u parnom sokovniku i pakovali u teglice kao na navedeni nacin a tikva koja je sazrela bez kontakta sa zemljom (odignuta od zemlje ) i bez udaraca i rupa moze dugo u zimu ostati svjeza.
Prije pravljenja hapice: tikva se ispece, izvadi sredina, propasira, prelije sa juice od dzanarike, udrobi petit keksa i nejma zdravije i laske hrane za malene djecije stomacice.

[Toto]

AFUS ALI je sorta vinove loze koju ima kupiti u rasadnicima u Sa. Ko ima iskustva sa kontinentalnim uzgojem, imam veliku želju za dobrim, pravim grođem... Obzirom da su se neki dijelovi Sarajeva nekad zvali i Vinogradi, pa i jedno brdo u mom košiluku, Vinograd se zove... Znaci da bi mogle kultivisane sorte i kod nas fino uspijevati. U blizini moje bašte komšija ima manji vinograd, ali nikako da saznam koje mu je to grožđe posađeno! Da ne spominjem Sloveniju, Austriju, Njemačku i njihove vinograde. E hajde, ko je stručnjak za vinovu lozu, dajte imena provjerene sorte loze koja može na 570 nadmorske visine i južne orijentacije dati ukus pravog grožđa. Toto ti spominješ neke sokove od grožđa.... u Hercegovini, šta imaš za Bosnu (efikasno)

kod naske se afus ali rekne "hafizalusa"

nejmam ti iskustva sa kontinentalnim sortama a grozdje je muhanato i velika investicija, pa ne bih da ljudima kvarim ceifa..
za to bi najbolje bilo potraziti savjet od zagoraca, fruskogoraca ili sumadinaca
cujem da su razvijene i nove "planinska" sorte grozdja iz Moldavije i Ukrajine
bivsa juga je taman pred rat razvila izvanredne nove sorte za te klimate i nadmorske visini, pa bi se trebalo okrenut na tu stranu po savjete i eventualnu kupovinu..

[Banksy]

Hvala ti puno na iscrpnom odgovoru,
Super,
Zanimljivo da sve to uspijevate izvesti bez trunke šećera,
valjda jer čekate da ubrano grožđe naknadno sasvim sazrije i razvije max slad,
Sve recepte koje znam uključuju dodavanje šećera, a voljela bih da ga izbjegnem ako ikako mogu,
Moraću potražiti taj parni sokovnik,
Hvala još jednom

[kOmpir]

Ja bi volio imati čajnu biljku. Za sjeme mi nije problem, ali kako čitam, klijanje traje oko 2 mjeseca, te se listovi mogu brati tek nakon 3 godine.
Tražio sam sadnice, ima izgleda u Sloveniji, pa sam poslao upit. Ako znate nekoga da ovo može dobaviti, pomagajte

Šta si tačno tražio i kod koga?
Imali kakav link?

ms
Mu'min

Na nekim forumima iz Srbije sam vidio da ih par traži sadnice (pretprošle godine postovi), pa je neko postavio ovaj link.

http://www.rast-bs.si/hr/popis-novosti.html

Ako si zainteresovan pošalji im dopis, možda nam budu htjeli poslati kad vide da nas više traži iz BiH

[Banksy]

AFUS ALI je sorta vinove loze koju ima kupiti u rasadnicima u Sa. Ko ima iskustva sa kontinentalnim uzgojem, imam veliku želju za dobrim, pravim grođem... Obzirom da su se neki dijelovi Sarajeva nekad zvali i Vinogradi, pa i jedno brdo u mom košiluku, Vinograd se zove... Znaci da bi mogle kultivisane sorte i kod nas fino uspijevati. U blizini moje bašte komšija ima manji vinograd, ali nikako da saznam koje mu je to grožđe posađeno! Da ne spominjem Sloveniju, Austriju, Njemačku i njihove vinograde. E hajde, ko je stručnjak za vinovu lozu, dajte imena provjerene sorte loze koja može na 570 nadmorske visine i južne orijentacije dati ukus pravog grožđa. Toto ti spominješ neke sokove od grožđa.... u Hercegovini, šta imaš za Bosnu (efikasno)

Afus Ali (ne znam piše li se baš ovako) je stara, provjerena sorta bijelog grođža, i uzgaja se odavno u Bosni, bez problema. Ja ti preporučujem crveno stono grožđe Cardinal, krupnih bobica, izvrsnog kvaliteta i ukusa, uspijeva u Bosni bez problema, samo ne znam kako se uzgaja, orezuje i šta sve treba raditi oko njega. Izuzetno ukusno, ali ne znam kakvo je za preradu.

Mene zanima ime onog starog, mirišljavog, crnog bosanskog grožđa, sa vrlo sitnim, rastresitim, rijetkim bobicama, ali izuzetno mirisnim. Grožđe koje je nekad imala svaka bosanska avlija i od kojeg se prave najljepši sokovi. Svi znaju koje je grožđe u pitanju, ali niko mu ne zna ime, čak ni u rasadnicima.

Sigurno nije nikakav problem uzgojiti grožđe, pa i vinograd, u Bosni. Cijelo Sarajevo je, posebno dio oko Bjelava i sve južne padine, nekad davno bilo puno vinograda.

[vrtlar]

Evo moje salate iz plastenika slikano danas.jos koji dan i ide van plastenika.

[vrtlar]

AFUS ALI je sorta vinove loze koju ima kupiti u rasadnicima u Sa. Ko ima iskustva sa kontinentalnim uzgojem, imam veliku želju za dobrim, pravim grođem... Obzirom da su se neki dijelovi Sarajeva nekad zvali i Vinogradi, pa i jedno brdo u mom košiluku, Vinograd se zove... Znaci da bi mogle kultivisane sorte i kod nas fino uspijevati. U blizini moje bašte komšija ima manji vinograd, ali nikako da saznam koje mu je to grožđe posađeno! Da ne spominjem Sloveniju, Austriju, Njemačku i njihove vinograde. E hajde, ko je stručnjak za vinovu lozu, dajte imena provjerene sorte loze koja može na 570 nadmorske visine i južne orijentacije dati ukus pravog grožđa. Toto ti spominješ neke sokove od grožđa.... u Hercegovini, šta imaš za Bosnu (efikasno)

Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.Sad ti je kasno ali u ljeto(august) zamolis ga da stavi nekoliko grana u zemlju i dobices rasad tamo negdje u oktobru.Koji presadis gdje zelis i onda i ti svake godine sebi pravis rasad i siris parcelu.Oko grozdja ima se puno raditi ali cejf je cejf.

[Banksy]

Sijanje feb/mart u veće plastične posude u kući, pikiranje april u kući, sadnja vani prvih dana maja.

Ti ovo sad malo pojednostavi.
Pitao sam te konkretno da nije prerano da paradajz siješ 17. ili 18. FEB (jer si gore napisala, da si sijala paradajz na taj datum) za BH područje.
Helem nesje, bilo više razmišljanje naglas.

Paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica.
Nije prerano sijati ih u velike posude, u kući. Recimo, od 15 feb do 15 marta. Kraj marta je već prekasno. Probala sam sve termine i čini mi se da je 20. feb nekako najrealniji. Pikiraš ga nekad kasnije, ne pamtim tačno kad, april možda, kad ocijeniš da je dovoljno poraslo da može samo, a opet dovoljno malo da budeš siguran da će se primiti. U Sarajevu, moje iskustvo, vani ih presađuješ oko 1. maja.

[Banksy]

Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.Sad ti je kasno ali u ljeto(august) zamolis ga da stavi nekoliko grana u zemlju i dobices rasad tamo negdje u oktobru.Koji presadis gdje zelis i onda i ti svake godine sebi pravis rasad i siris parcelu.Oko grozdja ima se puno raditi ali cejf je cejf.

Mislim da se i vinova loza sadi nekad u proljeće, vjerovatno kad prođu mrazevi.

[Banksy]

Banksy: zar nije malo prerano za paradajze za BiH ukoliko neće biti u plasteniku tokom čitave sezone?
Ja koliko znam u Bosni tek poslije 1. maja se smije iznijeti vani a bolje je oko 15. maja kad ne bude više naglih promjena vremena.

Ne bih da se se pravim pametan ali zasto sredinom marta ne bi odmah stavila u velike case po dva sjemena paradajza i presadila direktno u zemlju odnosno rasadila sredinom maja.Biljka ce manje bolovati a kod tebe dva puta se rasadjuje i biljka vise boluje.Po nekim strucnjacima kad se rasadjuje biljka boluje minimum 2 sedmice.Kasnije biljka pokazuje na rodu kako se tretirala.Nasi stari ljudi su govorili da se paradajz,paprike,buranija nikad ne sade prije djurdjevdana.

Da, to bi bilo idealno, ali nikad ne znaš šta će ti se i koliko primiti.
Ovako si siguran, saspeš kesicu u veliku posudu, pa za mjesec dana izdvojiš 10 - 100 najjačih
Tako nekako, početak maja.

[vrtlar]

Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.Sad ti je kasno ali u ljeto(august) zamolis ga da stavi nekoliko grana u zemlju i dobices rasad tamo negdje u oktobru.Koji presadis gdje zelis i onda i ti svake godine sebi pravis rasad i siris parcelu.Oko grozdja ima se puno raditi ali cejf je cejf.

Mislim da se i vinova loza sadi nekad u proljeće, vjerovatno kad prođu mrazevi.

Moze ali nije preporucljivo.Idealno je u oktobru staviti novi rasad vinove loze.


Sad se sjetih za flaga probaj ovako uzmi od komsije one grane sto je odrezao mislim da je vec to morao uraditi i uzmi nekoliko komada po 50 cm duzine ali pazi da nisu suhe noktom malo zagrebi po stablu i vidi jeli zeleno ispod kore i stavi u zemlju( oko 25 do 30 cm duboko) ali vodoravno da viri iz zemlje oko 10 cm i zalijevaj i trebalo bi se primiti ili otidji u rasadnik i trazi sultaninu bijelu ili plamenku bijelu one su dobre za dole.Brzo se prilogaode.Sultanina bijela nema kospica idealna za jesti i za susenje.

[Banksy]

Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.Sad ti je kasno ali u ljeto(august) zamolis ga da stavi nekoliko grana u zemlju i dobices rasad tamo negdje u oktobru.Koji presadis gdje zelis i onda i ti svake godine sebi pravis rasad i siris parcelu.Oko grozdja ima se puno raditi ali cejf je cejf.

Mislim da se i vinova loza sadi nekad u proljeće, vjerovatno kad prođu mrazevi.

Moze ali nije preporucljivo.Idealno je u oktobru staviti novi rasad vinove loze.

Na jugu.
U kontinentu, isključivo u proljeće. Smrzlo bi.

Vrijeme sadnje prvenstveno ovisi o klimatskim prilikama;
u južnim vinogradarskim područjima saditi možemo cijelu zimu, a u sjevernim vinogradarskim područjima sadnja počinje oko 15. ožujka i traje do 15.svibnja
Vinograd se može saditi u jesen ili na proljeće. U jesen je preporučljiva sadnja u mediteranskom dijelu tj. samo ondje gdje vlada posve blaga zima, odnosno gdje ne prijeti opasnost od jake smrzavice. Za prilike kontinentalne Hrvatske, gdje su moguće vrlo oštre zime, bolje je saditi u proljeće, od ožujka pa do kraja svibnja, i to ranije na lakšim (pjeskovita tla), a kasnije na težim tipovima tala (ilovasta tla).

[vrtlar]

quote="Banksy"]
quote]

Mislim da se i vinova loza sadi nekad u proljeće, vjerovatno kad prođu mrazevi.

Na jugu.
U kontinentu, isključivo u proljeće. Smrzlo bi.

Vrijeme sadnje prvenstveno ovisi o klimatskim prilikama;
u južnim vinogradarskim područjima saditi možemo cijelu zimu, a u sjevernim vinogradarskim područjima sadnja počinje oko 15. ožujka i traje do 15.svibnja
Vinograd se može saditi u jesen ili na proljeće. U jesen je preporučljiva sadnja u mediteranskom dijelu tj. samo ondje gdje vlada posve blaga zima, odnosno gdje ne prijeti opasnost od jake smrzavice. Za prilike kontinentalne Hrvatske, gdje su moguće vrlo oštre zime, bolje je saditi u proljeće, od ožujka pa do kraja svibnja, i to ranije na lakšim (pjeskovita tla), a kasnije na težim tipovima tala (ilovasta tla).[/quote][/quote]


Napisao sam moze i u proljece ali sad svi rade u oktobru i to ima specijalan nacin polaganjem rasada i pokrivanjem slamom itd.

[Mu'min]

kOmpir

hajd kontaktira ću RAST-BS al de mi reci šta tebe tačno zanima da upitam.
Znači da ne bude okolo-naokolo.
Napiši mi tačno ime sadnice sa njihove stranice (još bolje direkt link do biljke).

Vrtlar

svaka čast ljudino, oči se pare od ove salate.

Banksy

cijenim mišljenje zato pitam.
Ja lično sijem čili, paprike i patliždane oko 8. FEB,
paradajze oko 5. marta.
A sve to ide oko 1. maja vani.
Prošle godine sam sijao 6. marta i zbog velikih problema
imo popravni 6.aprila.
Vjeruj one od 6.aprila pravo dobro došle u 2 polovini sezone i tako mi produžile sezonu.
Znači ni aprila nije kasno. Sve dalje od aprila, npr. maj je za produživanje sezone.

ms
Mu'min

[kOmpir]

kOmpir

hajd kontaktira ću RAST-BS al de mi reci šta tebe tačno zanima da upitam.
Znači da ne bude okolo-naokolo.
Napiši mi tačno ime sadnice sa njihove stranice (još bolje direkt link do biljke).

Obnovili su skoro neki oglas...

http://oglasnik.adsoglasi.com/73718-sad ... asinensis/

Ali na njihovoj stranici nema nigdje. Meni trebaju sadnice, 10ak cm visoke, ne trebaju mi više. Zavisno od cijene uzeo bih 1-4 sadnice. I zanima me koje varijante imaju (pošto ima kineska, indijska i miješana, odnosno var. sinensis i var. assamica)

[Mu'min]

k0mpir

ni ja nisam našao na njihovoj stranici šta nude od čajeva - sadnice.
De ti meni konkretno nabroj par vrsta, npr. kamilica, zeleni čaj, šta tačno tražiš pa ću priupitati za obojicu.

ms
Mu'min.

[vratnik]

Mene zanima ime onog starog, mirišljavog, crnog bosanskog grožđa, sa vrlo sitnim, rastresitim, rijetkim bobicama, ali izuzetno mirisnim. Grožđe koje je nekad imala svaka bosanska avlija i od kojeg se prave najljepši sokovi. Svi znaju koje je grožđe u pitanju, ali niko mu ne zna ime, čak ni u rasadnicima.

Sigurno nije nikakav problem uzgojiti grožđe, pa i vinograd, u Bosni. Cijelo Sarajevo je, posebno dio oko Bjelava i sve južne padine, nekad davno bilo puno vinograda.

Ono sto su nane zvale divlji hamburger? Hamburg Muscat?
Ako je ovo, znam gdje ima u Sarajevu.

[kOmpir]

k0mpir

ni ja nisam našao na njihovoj stranici šta nude od čajeva - sadnice.
De ti meni konkretno nabroj par vrsta, npr. kamilica, zeleni čaj, šta tačno tražiš pa ću priupitati za obojicu.

ms
Mu'min.

Konkretno - čaj (od kojeg se dobija zeleni, crni...), kod hrvata i slovenaca 'čajevec':
Camellia Sinensis (var. Sinensis) - kineska varijanta sa manjim listom
Camellia Sinensis (var. Assamica) - indijska varijanta sa krupnijim listom

Odnosno, daj šta daš, nije mi bitno toliko koja je varijanta, samo da mi je probati uzgojiti

Svi ostali 'čajevi' se tehnički ne smatraju čajevima, nego biljem i sl.
Hajde priupitaj živ bio, pa te častim jednog dana ako se to sredi aBd

[flag]

Afus Ali (ne znam piše li se baš ovako) je stara, provjerena sorta bijelog grođža, i uzgaja se odavno u Bosni, bez problema. Ja ti preporučujem crveno stono grožđe Cardinal, krupnih bobica, izvrsnog kvaliteta i ukusa, uspijeva u Bosni bez problema, samo ne znam kako se uzgaja, orezuje i šta sve treba raditi oko njega. Izuzetno ukusno, ali ne znam kakvo je za preradu.

Pa nisam ni ja Banksy siguran pise li se bas Afus Ali. Hrvatska vinopedia (http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=afus-ali) i vinogradarstvo (http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=663) kazu Afus Ali. Ovaj Afus Alija rasadjen je u rasadniku u Bugojnu, pa vodeci se nekom (relativno) klimatskom slicnoscu i n/m Bugojna i Sarajeva, mislim da bi mogao uspjeti i na podrucju Sa. Crvene i crne sorte loze nisu mi bas nesto privlacne. Ova "Hafizaluša" me plaho interesuje. Prerada i fermentacija bi se vrsila iskljucivo u stomaku A ako bi sta (sumnjam) preostalo mogao bi se probati i sok . Ne mislim ja nikakav vinograd, samo par vinovih loza, iskljucivo za jelo.

vrtlar wrote:
Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.

Ne @vrtlar, ne bih isao kod komsije, jako lijep je vinograd podigao, bas po PS-u! Oni betonski stubovi, sve pod konac postrojeno... I jako je ponosan na svoj vinograd (s razlogom) i valjda zato sto je jedini cini mi da sve krije k'o guja noge
Salata ti je vam taka. Ja sam kupio onu na traci, nema rasadjivanja. Jedva je cekam.

[Toto]

Hvala ti puno na iscrpnom odgovoru,
Super,
Zanimljivo da sve to uspijevate izvesti bez trunke šećera,
valjda jer čekate da ubrano grožđe naknadno sasvim sazrije i razvije max slad,
Sve recepte koje znam uključuju dodavanje šećera, a voljela bih da ga izbjegnem ako ikako mogu,
Moraću potražiti taj parni sokovnik,
Hvala još jednom

mislim da neces nista izgubiti kupovinom parnog sokovnika
mozes oprobati sa tresnjama; imas dovoljno vremena za probu do sazrijevanja grozdja.
sok iz parnog sokovnika se uvijek moze ukuhati ...

ako sad u bih ima kupit onih starinskih boca sa staklenim cepom i gumenim zaptivacem moze se oprobat i sa njima; jedino sta moze biti problem je velicina (dubina) posude u kojoj se radi zavrsna sterilizacija i vakumiranje cepa


tajne uspjeha je u tome da se sok iz sokovnika nikako ne izrucuje u neki drugi sud, vec direktno iz sokovnika u sterilne tegle..
srednja posuda sokovnika najcesce ima dovoljno prostora da primi skoro sav ocjedjeni sok
Mnoge buni cinjenica sto ta "serpa" ima konusni otvor, ali su "djevdjir" i ovaj konusni lijavak u koji se sakuplja sok napravljeni tako da sok ne propada kroz lijevak
ako se budu koritile tegle onda bi bilo najbolje nabaviti dvodjelne poklopce i prije skladistenja u zimnicu provjeriti da li je poklopac ispravno vakumiran
a nije lose svakih nekoliko sedmica prekontrolisati sve poklopce.

[Toto]

Afus Ali (ne znam piše li se baš ovako) je stara, provjerena sorta bijelog grođža, i uzgaja se odavno u Bosni, bez problema. Ja ti preporučujem crveno stono grožđe Cardinal, krupnih bobica, izvrsnog kvaliteta i ukusa, uspijeva u Bosni bez problema, samo ne znam kako se uzgaja, orezuje i šta sve treba raditi oko njega. Izuzetno ukusno, ali ne znam kakvo je za preradu.

Pa nisam ni ja Banksy siguran pise li se bas Afus Ali. Hrvatska vinopedia (http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=afus-ali) i vinogradarstvo (http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=663) kazu Afus Ali. Ovaj Afus Alija rasadjen je u rasadniku u Bugojnu, pa vodeci se nekom (relativno) klimatskom slicnoscu i n/m Bugojna i Sarajeva, mislim da bi mogao uspjeti i na podrucju Sa. Crvene i crne sorte loze nisu mi bas nesto privlacne. Ova "Hafizaluša" me plaho interesuje. Prerada i fermentacija bi se vrsila iskljucivo u stomaku A ako bi sta (sumnjam) preostalo mogao bi se probati i sok . Ne mislim ja nikakav vinograd, samo par vinovih loza, iskljucivo za jelo.

vrtlar wrote:
Najbolje ti je otici kod komsije i zamoliti ga da ti da tu vinovu lozu koja kod njega raste.Sama cinjenica da raste znaci moze na toj nadmorskoj visini.

Ne @vrtlar, ne bih isao kod komsije, jako lijep je vinograd podigao, bas po PS-u! Oni betonski stubovi, sve pod konac postrojeno... I jako je ponosan na svoj vinograd (s razlogom) i valjda zato sto je jedini cini mi da sve krije k'o guja noge
Salata ti je vam taka. Ja sam kupio onu na traci, nema rasadjivanja. Jedva je cekam.

a sta mislis da hakujemo komsijin vinograd
ako imas koju sliku komsijinog vinograda, pa da pokusamo po listu i obliku grozda prepoznati je li muskat hamburg u pitanju

[sandra01]

Ko zna gdje u Sarajevu mogu naci sjeme za sparoge? Ili bar sadnice.

[Mu'min]

Ko zna gdje u Sarajevu mogu naci sjeme za sparoge? Ili bar sadnice.

Sandra

pitaj "FLAG" sa ove teme gdje je kupio ona sjemena pošto ima puno od Ljubljanske semenarne a kako vidim oni imaju sjeme toga što Vi tražite: