od prijatelja sam dobila zanimljiv i poučan tekst o zemljotresima, pa rekoh da podjelim sa vama. Vrijedi proičitati, čisto ako zagusti osjećam se spremnija
1 Živjeti sa zemljotresom
Zemljotres je naglo i snažno trešnje zemlje uzrokovano lomljenjem i pomjeranjem blokova stijena ispod zemljine površine. Ovo drmanje može da izazove rušenje zgrada i mostova, prekid struje, plina i telefona. Ponekad može da izazove i odrone i klizišta kao i lavine i požare. Najviše su ugrožene zgrade sazidane na nekonsolidovanom nasutom zemljištu ili starim izvorištima. Zemljotresi se dešavaju iznenada, silovito i bez upozorenja.
Zemljotresi su nepredvidivi ali štete od zemljotresa nisu. Da bi se što bolje pripremili za buduće zemljotrese neophodna je akcija društva i vaša lična akcija.
2 Osnovni pojmovi u opisivanju zemljotresa
Poslije svakog velikog zemljotresa suočavamo se sa istom situacijom. Seizmolozi spominju: magnitudu, intenzitet, hipocentar, epicentar, žarište, rasjedne ravni, aktivni blokovi, mehanizam zemljotresa... Šta ovi termini stvarno znače? Šta mi to stvarno osjećamo?
3 Šta je zemljotres?
Zemljotres je posljedica naglog pokretanja dva bloka stijenske mase duž rasjedne ravni. Ovaj proces se jednostavno može predstaviti pucketanjem prstiju. Prije pucketanja neophodno je da se prsti guraju zajedno i istovremeno u stranu. Iako ih pritiskasmo jedan uz drugi oni se u početku ne pomjeraju u stranu. Kada ih dovoljno jako gurnemo u stranu, oni savladaju trenje, otpor i pomjere se u stranu oslobađajući energiju i proizvodeći snažan zvuk koji putuje kroz zrak do vašeg uha.
Slično je i sa prenošenjem više knjiga koje stoje uspravno. Ako se knjige prejako stisnu, neka od njih će iskočiti naviše, ako se pak slabo drže, počet će da ispadaju.
Isti proces događa se i kod zemljotresa. Pritisak drži blokove stijena snažno priljubljene uz rasjednu ravan u Zemljinoj kori. Trenje spriječava blokove rasjeda da se pokrenu lagano u stranu. Kada ovaj pritisak toliko poraste da može da savlada trenje, blokovi rasjeda se naglo pokreću jedan uz drugi. Pokretanjem blokova oslobađa se energija koja u vidu seizmičkog talasa putuje kroz zemlju i izaziva tresenje koje osjećamo za vrijeme zemljotresa.
Ravan po kojoj se blokovi pokreću jedan uz drugi naziva se rasjedna ravan. Ovaj proces pokretanja započinje se u tački koja se naziva hipocentar, a obično se nalazi duboko u Zemljinoj kori, na rasjednoj ravni. Epicentar je tačka na površini direktno iznad hipocentra. Proces raspadanja traje dok ga nešto ne zaustavi. Jedna od najznačajnijih tema za istraživanje seizmologa je kako se taj proces pokretanja blokova stvarno odvija.
4 Šta je rasjed?
Zemljotresi se dešavaju na rasjedima. Rasjed je uska zona smrvljenog materijala koji leži između dva bloka stijena kao šav. Može biti različite dužine od centimetarske do hiljade kilometara. Kada se zemljotres dogodi, blokovi se duž rasjeda pomjere jedan uz drugi na suprotne strane.
Rasjedna ravan može biti vertikalna, horizontalna ili nagnuta pod bilo kojim uglom u odnosu na površinu zemlje. Prema kretanju blokova razlikujemo dva osnovna tipa rasjedanja: horizontalni i vertikalni. Samo ime govori o položaju rasjedne ravni. Vertikalni rasjedi pri tome mogu biti gravitacioni ili reverzni, zavisno od toga da li se blokovi razmiču ili namiču jedan na drugi. Rasjedna ravan ne mora uvijek da bude vidljiva na površini. Ona može da bude pokrivena slojem tla koje kao jorgan prekriva rasjed pa se takva vrsta rasjeda naziva pokriveni rasjed. U reljefu se često vidi granica između doline i brežuljkastog terena.
5 Gdje je bio zemljotres?
Epicentar zemljotres se definiše geografskim koordinatama jedne tačke i ako je ognjište zemljotresa mnogo veće od tačke. Ono može biti i stotinu kilometara dugo i nekoliko kilometara široko, a epicentar se određuje sa tačnošću od nekoliko desetaka kilometara.
Imena se zemljotresima daju zbog lakše komunikacije i boljeg predstavljanja po lokalnosti na kojoj su se dogodili. Tako imamo Mionički zemljotres čiji je epicentar najbliži mjestu Toljići.
Ako ste blizu epicentra možete i sami da grubo odredite na kom rastojanju od vas se zemljotres dogodio. U trenutku prvog udara koji ste osjetili, počnite da odbrojavate sekunde do najjače trešnje, pa taj broj sekundi pomnožite sa 8 i dobit ćete rastojanje od vas do epicentra. Za 5 odbrojanih sekundi između početka i najjače trešnje zemljotres je imao epicentar na oko 40km od mjesta gdje ste vi.
6 Prethodni, glavni i naknadni udari
Zemljotresi se događaju u serijama. Najjači udar u seriji je glavni udar. Prethodni udar je onaj koji neposredno prethodi glavnom udaru. Učestali slabi prethodni zemljotresi u prostoru gdje dugo nije bilo snažnijeg zemljotresa mogu da budu i najavljivači glavnog udara.
Naknadni udari su geografski vezani za prostor glavnog udara. Promjena napona poslije glavnog udara uzrok je preraspodjele napona na rasadnoj ravni koja izaziva pojavu naknadnih udara. Naknadni udari se najčešće događaju na samom rasjedu glavnog udara, a i na susjednim rasjedima koji su na rastojanju ne većem od dužine rasjeda glavnog udara. Broj i energija naknadnih udara naglo zamire sa vremenom. Ovaj proces je sličan naglom silasku jednog učesnika u klackanju na klackalici poslije kojega drugome treba neko vrijeme da povrati ravnotežu i zaustavi klackalicu.
Sve dok je broj zemljotresa u žarišnoj zoni veći od onog koji je bio prije glavnog udara, govorimo o naknadnim udarima. Što je jači zemljotres to je i veći broj naknadnih udara a i njihova jačina. U prosjeku je razlika između glavnog udara i najjačeg naknadnog udara 1.2 jedinice magnitude.
7 Mjerenje zemljotresa
Zemljotrese registruju seizmološke stanice. Svaka seizmološka stanica bilježi pomijeranje tla. Kada se blokovi duž rasjeda pokrenu jedan uz drugi, oslobodi se energija koja se kao talas u vodi, u koju je pao kamen, širi po njoj. Što bliže mjestu pada kamena talasi su veći, a što je dalje oni su sve slabiji i slabiji. Tako se i seizmički talas prostire kroz zemlju. Seizmičke talase Mioničkog zemljotresa registrovale su stanice na preko 10000km. Na osnovu zapisanog zemljotresa određuje se magnituda zemljotresa. Magnituda zemljotresa je proporcionalna njihovoj energiji i vezuje se za ognjište zemljotresa. Najjači ikada registrovani zemljotres dogodio se 1960. godine u Čileu i imao je magnitudu 9.4 jedinica Rihterove skale. Razlika u magnitudi za jedinicu predstavlja 10 puta veće pomjeranje, odnosno 34 puta veću energiju zemljotresa. Kakvi će efekti zemljotresa biti na površini zavisi od magnitude zemljotresa ali i od dubine ognjišta (hipocentra). Ako je ognjište dublje, dio energije će se potrošiti na putu do površine, pa će rušilački efekti zemljotresa biti manji nego za pliće ognjište.
Efekta zemljotresa na površini mjeri se intenzitetom.
Intenzitet zemljotresa se određuje obilaskom terena i posmatranjem i klasifikovanjem šteta na objektima. Skala intenziteta je često prema dorađivačima mijenjala svoje ime. Njen prvi tvorac je bio Merkali i stoga se često popularno tako i zove. Skala ima 12 stepeni, mada su u upotrebi samo osam. Prva dva stepena su neosjetni zemljotresi, a jedanaesti i dvanaesti nisu do sada imali praktičnu primjenu, pa su tako zemljotresi bili od III do X stepeni intenziteta. Intenzitet je mjera za dejstvo zemljotresa na nekoj lokaciji. Najčešća zabuna je razlika između magnitude i intenziteta zemljotresa.
Zemljotres ima samo jednu magnitudu, tj. izvornu jačinu vezanu za hipocentar i ona se računa na osnovu mjerenja seizmografom. U zavisnosti od mjesta posmatranja jedan zemljotres ima mnogo intenziteta. Sličnost iz svakodnevnog života je ulična svjetiljka koja u neposrednoj blizini svijetli dovoljno jako da može i da se čita, ali kad se sa kraja druge ulice vidi samo kao svjetlost u daljini iako je njena jačina (magnituda) ostala ista, intenzitet osvjetljenja je sa udaljavanjem sve manji i manji (intenzitet).
Merkalijeva skala poznaje 12 stupnjeva. Ovdje ispod su ukratko opisani:
I. Ljudi ne osjećaju nikakvo pomjeranje na zemlji.
II. Pojedinci možda osjećaju neko slabo pomjeranje, ako se oni sami ne pomjeraju ili ako se nalaze na višim etažama visokih zgrada.
III. Mnogo ljudi unutra osjećaju pomjeranje zemlje. Viseći objekti se njišu tamo-ovamo.
IV. Čaše i tanjiri se tresu u vitrinama, prozori se tresu u okvirima, vrata škripe i klaparaju. Potres se osjeća kao da teški kamion udara u zid. Nekoliko ljudi napolju osjeća njihanje. Parkirana auta se tresu.
V. Skoro svi osjećaju potres. Ljudi se bude iz sna. Vrata se otvaraju i zatvaraju. Tanjiri se razbijaju. Slike na zidu se njišu tamo-ovamo. Manji objekti padaju. Drveće se trese. Limunada pršti iz čaše, kafa se proliva iz šolje.
VI. Svi osjećaju potres. Hodanje je teško. Padaju razne stvari iz vitrina i ormara. Slike padaju sa zida. Namještaj se pomjera. Žbuka na zidovima puca i vide se pukotine. Drveće se trese i povija. Loše građene građevine pokazuju ozbiljna oštećenja. Nema nepopravljivih oštećenja.
VII. Ljudima je teško da ostanu na nogama. Vozači osjećaju da se vozila zanose. Pojedini dijelovi namještaja pucaju. Nepričvršćene cigle padaju sa krovova. Pojedini dimnjaci se lome. Čak i dobro rađene kuće pokazuju prilična oštećenja. Loše rađene građevine pokazuju ozbiljna oštećenja.
VIII. Automobilisti imaju probleme upravljanja autom. Kuće se kližu sa njihovih fundamenata. Tornjevi i dimnjaci mogu da se okreću i da se sruše. Dobro građene građevine dobivaju prilična oštećenja. Građevine manje kvaliteta izrade podnose uništenja.
IX. Također dobro građene nastambe imaju ozbiljna oštećenja. Pojedini podzemni vodovi se prekidaju i lome. Zemlja puca. Rezervoari (na primjer sa vodom) ozbiljno se oštećuju.
X. Većina građevina i njihovih fundamenata su uništeni. Pojedini mostovi su porušeni. Nasipi se teško oštećuju. Nastupaju velika pomjeranja zemljišta. Vodeni talasi prelaze nasipe kanala, rijeka, jezera i mora. Zemlja puca otvore velikih razmjera. Željezničke tračnice se blago uvijaju.
XI. Većina građevina se ruši. Pojedini mostovi su uništeni. Velike pukotine u zemlji. Podzemni vodovi su uništeni. Željezničke tračnice su teško uništene.
XII. Skoro sve je uništeno. Razne stvari lete po vazduhu. Zemlja se njiše kao da je talas. Čak i stijene se pokreću.
8. Od čega zavisi jačina trešnje?
Od jačine trešnje zavisi koliko će biti oštećenih objekata, stoga je prirodni pitanje od čega ona zavisi. Tri su osnovna faktora od kojih zavisi jačina trešnje i to:
magnituda zemljotresa
rastojanje od hipocentra
lokalni uslovi tla
Dužina trajanja trešnje zavisi od magnitude zemljotresa. Zemljotresi velikih magnituda duže traju. Zemljotres magnitude 5 do 6 jedinica Rihterove skale traju od 5 do 10 sekundi.
Sa rastojanjem od hipocentra mijenja se i način trešnje. U epicentralnoj zoni ona je oblika naglog udara u vis ili propadanja naniže sa učestalim promjenama položaja kao da je sve na nekom velikom situ koje se žustrim pokretima treska. Do četiri puta se u jednoj sekundi u epicentralnoj oblasti zemljotresa tlo pomjeri s jedne na drugu stranu. Na udaljenim lokacijama te su promjene sve sporije tako da konačno izgledaju kao ljuljuškanje u čamcu, pa se jednom u sekundi promjeni položaj.
Na osnovu načina trešnje i vi možete, dok zemljotres traje, da procijenite da li je lokalni ili neki dalji. U epicentralnoj oblasti se najčešće čuje zvuk nalik pucnju, udaru groma. Ovaj zvuk sa udaljavanjem od epicentra liči na grmljavinu, pa dalje na udaljenu grmljavinu i konačno huk.
Ono što nanosi štete objektima je upravo taj način trešnje. U epicentralnoj oblasti više stradaju mali objekti a na dalekim lokacijama visoki.
Lokalni uslovi tla imaju veliki uticaj na efekte zemljotresa. Na nepovoljnim lokacijama ti se efekti mogu uvećati za jedan stepen, a na povoljnim umanjiti.
Nepovoljni uslovi tla su meka nekonsolidovana (nevezana), nasuta tla, riječne doline, pjeskovita i glinovita tla. Nivo podzemnih voda blizu površine je također nepovoljan faktor.
Primjer iz života: Žustrim drmanjem jabukovog drveta možete samo da otresete jabuke, ali ako dovoljno dugo žustro drmate plast sjena on će se skroz ili djelomično porušiti.
9
Šta možemo da uradimo da se štete umanje?
Iako zemljotresi ne mogu da budu spriječeni, savremena nauka nudi riješenja koja se koriste za smanjenje njihovih efekata. Seizmolozi mogu da izdvoje sa značajnom tačnošću prostore u kojima se mogu očekivati zemljotresi, kao i da odrede njihove maksimalne očekivane magnitude. Građevinski inženjeri mogu da projektuju objekte koje te silne zemljotrese mogu da izdrže. Postupak koji se stoga predlaže u cilju šta možemo da uradimo da se smanje štete je prevencija.
Prevencija podrazumijeva sve radnje kojima se smanjuje rizik događanja šteta od zemljotresa. U proces prevencije uključeno je društvo preko odgovarajućih zakona o gradnji i štaba civilne zaštite.
U štabu civilne zaštite treba/možete dobiti sljedeće informacije:
kojoj seizmičkoj zoni pripadate,
kako da ojačate svoju kuću da izdrži buduće zemljotrese,
kako da se ponašate u uslovima prije i posle zemljotresa,
gdje su prostori evakuacije za slučaj elementarnih nepogoda,
koja radio stanica prenosi sva upustva i informacije štaba.
Najviše vi sami možete da učinite za sebe tako što ćete napraviti plan pripreme za zemljotres i učinite vašu kuću sigurnom.
U vašem planu treba da postoje sljedeće etape:
Prije zemljotresa:
Učvrstite čvrsto police i regale za zid.
Smjestite dugačke i teške predmete na niže pregrade u policama.
Lomljive predmete kao što su tegle, flaše, čaše držite u zatvorenim ormarima sa bravama.
Teške predmete kao što su slike sa velikim ramovima, ogledala, postavljajte na zidove udaljeno od mjesta gdje se spava ili sjedi.
Dobro učvrstite lampe iznad uzglavlja.
Popravite pokvarene strujne vodove jer oni mogu biti uzrok požara.
Pribavite mišljenje eksperta ako postoje znaci strukturnih oštećenja.
Sve vrste otrova i zapaljivih materija osigura smještajem u zatvorenim ormarima sa bravama na najnižim policama.
Utvrdite sigurna mjesta u svakoj od prostorija:
Ispod masivnog namještaja kao što su stolovi ili klupa.
Dalje od prozora ili velikih staklenih površina kao i namještaja koji može da se prevrne.
U zoni nosećih zidova.
U starim kućama u dovratku.
Locirajte sigurna mjesta napolju:
Na otvorenom, udaljeno od objekata, drveća, telefonskih i električnih vodova.
Provjerite da li svaki od članova porodice zna kako da se ponaša u uslovima događanja zemljotresa i vježbajte. Naučite djecu kako da pozovu hitne telefone i koju radio stanicu da slušaju za neophodna uputstva o ponašanju i informacije.
Šta treba da uvijek imate pri ruci:
Baterijsku lampu sa rezervnim dijelovima.
Tranzistorski prijemnik.
Čvrste cipele.
Napravite plan i mjesto sastanka u slučaju bilo koje nepogode.
U vrijeme zemljotresa ako ste unutra:
Ostanite unutra.
Sklonite se pod komad teškog namještaja kod nosećeg zida i držite se.
Zaštitite glavu rukama.
Najopasnije je tokom trešnje pokušavati napuštati zgradu, jer predmeti mogu da padaju po vama.
Smjestite se dalje od staklenih površina.
Ako ste napolju:
Pomjerite se na otvoren prostor, dalje od zgrada, uličnih svjetiljki i raznih vodova.
Ostanite na otvorenom dok trešnja ne prestane.
Ako ste u prevozu:
Zaustavite se brzo i ostanite u vozilu.
Pomjerite se na otvoreni dalje od zgrada, drveća, nadvožnjaka i vodova.
Kada trešnja prestane nastavite sa oprezom. Izbjegavajte mostove i rampe koje mogu biti oštećene zemljotresom.
Ako ste na mjestu javnog okupljanja:
Ostanite na svojim sjedištima i zaštitite glavu i ramena rukama.
Ne pokušavajte da napustite stadion dok trešnja traje.
Po prestanku zemljotresa mirno i u logičnom redu napustite objekt.
Posle zemljotresa:
Pripremite se za život sa naknadnim udarima. Iako su slabiji od glavnog udara prouzrokuju dodatna oštećenja, a mogu i oštećene zgrade da poruše. Naknadni udari mogu da se jave i poslije više mjeseci.
Pomozite povrijeđenima i zatrpanim osobama. Pružite prvu pomoć, ali ne pomjerajte teško povrijeđene osobe osim ako nije neophodno, dok ne dođe medicinska pomoć.
Slušajte tranzistor da čujete posljednja uputstva za ponašanje.
Ne ulazite u oštećene objekte. Vratite se u njih tek pošto od nadležnih dobijete dozvolu.
Telefon koristite samo za hitne pozive.
Odmah otklonite sve prosute zapaljive materije. Napustite prostor u kome se noseća miris kemikalija ili gasa.
Zatvorena i zapaljiva vrata otvarajte pažljivo.
Provjerite pažljivo i u cijelosti dimnjake zbog eventualnih oštećenja.
Oprezno sa životinjama jer se mogu dramatično promijeniti neposredno posle zemljotresa.
Provjera stanja u oštećenim domovima:
Provjerite ispravnost električnog sistema. Ako vidite ili čujete varničenja, osjećate miris instalacija, isključite struju na glavnoj sklopki ili prekidaču.
Provjerite vodovodne i kanalizacijske cijevi. Ako su oštećene, nemojte ih koristiti. Vodu iz zamućenih bunara, pogotovo ako su u istom dvorištu sa septičkom jamom nikako ne koristite do savjeta stručnjaka.
10 Najveće zablude
Zemljotresi se dešavaju samo noću ili samo danju.
Zemljotresi se dešavaju pri nekim specifičnim metereološkim prilikama (suho, kiša, itd.).
Prilikom zemljotresa neko ili nešto je propalo u zemlju, nešto mistično poraslo i proradit će vulkan.
Ako imate dobar zakon o protivseizmičkoj gradnji dobre su nam i zgrade.
Sakrijte se u dovratku u savremenim građevinama.
Nema straha. 
da imamo s cim otici 
:P:P
:):)
