HelaS wrote: ↑02/06/2024 12:10
No Mind wrote: ↑02/06/2024 10:26
Raspolaganje drzavnom imovinom bi se trebalo odlucivati iskljucivo u parlamentu, sve ispod toga, cak i da drzava ostane titular je opet de facto dodjela te imovine entitetima i ostalim nizim instancama. Ako nize instance mogu da raspolazu tom imovinom kako hoce.
Mozda bi to na kraju cak i ojacalo drzavu i uslovilo neke malo drukcije zakonotisti u politickom ponasanju i djelovanju. Ne vjerujem da bi se moglo blokirati na sve strane i uvjek insistirati na sve ili nista ako znas da ti druge dvije strane jako brzo mogu napraviti problem koji ti moze zakočiti investicije, velike projekte, kredite...
Jesu li šume po BiH državna imovina? I rude pod zemljom? Vodotoci isto. Čija je nepokretna imovina u inostranstvu, naslijeđena sukcesijom, ili pravnim postupcima, kao objekat u Zeleniki u CG? Je li državna imovina finansijski kapital, onaj u inostranstvu?
Ko u BiH danas upravlja ovim resursima, kako?
Sto se mene tice apsolutno sve i najmanja cestica, sve treba proci na drzavnoj razini. Nek sjede odobravaju svaku sitnicu i nek rade posao. Sve sto ne pripada pojedincu ili nekom drugom pravnom subjektu... valjda onda pripada svima nama tj. drzavi . Ako hoces da raspolazes s tim, onda trebas dobiti odoobrenje od zastupnika u drzavnom parlamentu.
Danas se upravlja kako se upravlja, ja nisam pravnik ali kako sam razumio sve je jos neregulisano, nasljedjene su razne kategorije "drzavnog" zemljista iz sfrj i pravo raspolaganja je blago receno sporno.
Evo nesto na brzinu iz sluzbenog lista BiH":
"Ustavni sud je u Odluci broj U 1/11 od 13. jula 2012. godine ispitivao da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Međutim, u toj odluci Ustavni sud je objasnio šta se smatra pod pojmom državna imovina. Tako je u tački 62. navedeno: "
Državna imovina, iako je to oblik vlasništva koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravnom privatnom vlasništvu, predstavlja poseban pravni koncept, te, iz tog razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinog titulara. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti 'javno dobro' (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, 'javno dobro' može biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno".
41. Osim toga, u tački 77. Odluke broj U 1/11 Ustavni sud je naglasio da je predmet reguliranja spornog zakona koji se ispituje "nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije" i "nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH". Međutim, u nastavku obrazloženja (vidi tačku 82) Ustavni sud je dodatno pojasnio da se pod pojmom državne imovine ne mogu smatrati samo nekretnine u smislu zgrada i ostalog, te je dalje naglasio: "Ustavni sud ponavlja kako državna imovina ima poseban status. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti.
S druge strane, državna imovina može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj prirodi prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa, kao što su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH itd.). Takva imovina predstavlja odraz državnosti, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Također, ne može se zanemariti interes BiH da zadrži 'javno dobro' kao dio državne imovine koje služi svim građanima BiH, koje nije nužno da bi se djelotvorno izvršavala specifična nadležnost određenog administrativno-teritorijalnog nivoa u državi. Osim toga, ova imovina može služiti i kao 'drugi način finansiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH' u smislu člana IV/4.b) u vezi sa članom VIII/3. Ustava BiH"."