Zašto se mrzi turbofolk?

[Niemand]

Ahahahha. Dale, nije moj klon, i swear

[Paul Gascoigne]

Kao što je neupitna poveznica između turbofolk i pop muzike. Sa jednakim pravom bi ga mogli nazvati i turbopop. I šta to dokazuje? Ništa.
Ako ti ne vidiš razliku između turbofolka i narodne muzike i tvrdiš da je to sve isto onda je to za mene generalizovanje. I tu više nema rasprave.


Svaka zemlja je na svoj način prošla kroz tranziciju. Najgore je što mi još prolazimo.
Pretjeruje se u društvenoj ulozi muzike. Koja to muzika tjera na razmišljanje i propitivanje? I kad je to muzika bila više od zabave? Je li rok muzika zaustavila rat u Vijetnamu? Ma hajde. Mogli su pjevati "Let the Sunshine In" još 100 godina i organizovati još 10 Vudstoka, rat je prestao kad je političarima odgovaralo.[/quote]

Koja je to poveznica između turbo folka i pop muzike, odnosno o kojoj pop muzici govoriš? A koja je razlika između
narodne i turbo folk muzike?

Muzika nema moć da zaustavi ratove i slične stvari kao što su to naivno hipiji mislili.
Međutim u muzici je oduvijek postojao taj kritički način razmišljanja i gledanja na svijet oko sebeovan
koji je mogao potaknuti i druge na slično razmišljanje. Ne treba bolji primjer od Bob Dylana.[/quote]

Ima li u džezezu "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe"? Ima li ga u operi? Ima li ga kod Arsena? Muzički si površan i neobrazovan, a vrlo nepristojno nastupaš sa odvažne pozicije.[/quote]

Da, u sva tri slučaja. Jazz posebice je bio jedan od prvih muzičkih pravaca putem kojeg su Afro Amerikanci
izražavali bunt i nezadovoljstvo svojim statusom u Americi što je kasnije rezultiralo konkretnom političkom
platformom okupljenoj u pokretu za građanska prava.

Što se tiče muzičke neobrazovanosti, ako misliš na formalnu muzičku naobrazbu, onda si u pravu, ali malo
ko na ovom forumu je i ima. Što apsolutno nema veze sa davanjem mišljena i kritičkog osvrta. Ni većina
muzičkih kritičara nije formalno muzički obrazovana što ih ne ometa da daju svoje mišljenje na ovu temu.
Ja mislim da svoj sud mogu dati zbog činjenice da imam dug slušalački staž i istrenirano uho, iako je to
opet kažem moje lično mišljenje, sa kojim se apsolutno ne mora niko složiti.

A u slučaju površnosti, ti si sa prvom rečenicom pokazao da jako malo poznaješ i jazz i operu kao i opus
Arsena Dedića, dok si mogao postaviti ona gore pitanja. Nepristojan nisam i žao mi je ako neko misli
tako ili ako sam nekog uvrijedio. Međutim ti pokazuješ snažnu dozu agresivnosti na ovoj temi, a kako
sam mogao primjetiti na drugim si čak sklon i uvredama. Opusti se malo, nije ni ova tema niti forum
pitanje života i smrti. Živio! [/quote]

Netačno. Zna se na šta se misli pod "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Misli se na muzičare sa socijalno angažovanim temama, kakvi su Dilan, Keš, Pink Flojd, Azra, Rundek itd itd pa sve do Ede Maajke. Prema kratkoj i opceuvazenoj definiciji Bertrana Rasela po kojoj je "muzika čista forma", dakle umjetnost lišena sadržinske ili čak misaone komponente (ne i emotivne!), klasika je eklatantan primjer za to, a ozbiljni džez moderna i savremena verzija toga(ili barem blizu). Nema ničeg od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe" u kompozicijama Geršvina, Koltrena ili Parkera, kao i u etno-džez minijaturama Bokija Miloševića. U komadima Bizea, Vagnera, Zajca i Gotovca dakako postoji sadržinska komponenta, tj.priča, ali je to obično ljubavna melodrama ili historijska saga u kojima također nema ni slova od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Dedićev opus znam skoro pa napamet, tj od 62. i pisanja za festivale pod pseudonimom Igor Krimov, isti slučaj.

[Paul Gascoigne]

Kao što je neupitna poveznica između turbofolk i pop muzike. Sa jednakim pravom bi ga mogli nazvati i turbopop. I šta to dokazuje? Ništa.
Ako ti ne vidiš razliku između turbofolka i narodne muzike i tvrdiš da je to sve isto onda je to za mene generalizovanje. I tu više nema rasprave.


Svaka zemlja je na svoj način prošla kroz tranziciju. Najgore je što mi još prolazimo.
Pretjeruje se u društvenoj ulozi muzike. Koja to muzika tjera na razmišljanje i propitivanje? I kad je to muzika bila više od zabave? Je li rok muzika zaustavila rat u Vijetnamu? Ma hajde. Mogli su pjevati "Let the Sunshine In" još 100 godina i organizovati još 10 Vudstoka, rat je prestao kad je političarima odgovaralo.

Koja je to poveznica između turbo folka i pop muzike, odnosno o kojoj pop muzici govoriš? A koja je razlika između
narodne i turbo folk muzike?

Muzika nema moć da zaustavi ratove i slične stvari kao što su to naivno hipiji mislili.
Međutim u muzici je oduvijek postojao taj kritički način razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe
koji je mogao potaknuti i druge na slično razmišljanje. Ne treba bolji primjer od Bob Dylana.

Ima li u džezu "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe"? Ima li ga u operi? Ima li ga kod Arsena? Muzički si površan i neobrazovan, a vrlo nepristojno nastupaš sa odvažne pozicije.

Da, u sva tri slučaja. Jazz posebice je bio jedan od prvih muzičkih pravaca putem kojeg su Afro Amerikanci
izražavali bunt i nezadovoljstvo svojim statusom u Americi što je kasnije rezultiralo konkretnom političkom
platformom okupljenoj u pokretu za građanska prava.

Što se tiče muzičke neobrazovanosti, ako misliš na formalnu muzičku naobrazbu, onda si u pravu, ali malo
ko na ovom forumu je i ima. Što apsolutno nema veze sa davanjem mišljena i kritičkog osvrta. Ni većina
muzičkih kritičara nije formalno muzički obrazovana što ih ne ometa da daju svoje mišljenje na ovu temu.
Ja mislim da svoj sud mogu dati zbog činjenice da imam dug slušalački staž i istrenirano uho, iako je to
opet kažem moje lično mišljenje, sa kojim se apsolutno ne mora niko složiti.

A u slučaju površnosti, ti si sa prvom rečenicom pokazao da jako malo poznaješ i jazz i operu kao i opus
Arsena Dedića, dok si mogao postaviti ona gore pitanja. Nepristojan nisam i žao mi je ako neko misli
tako ili ako sam nekog uvrijedio. Međutim ti pokazuješ snažnu dozu agresivnosti na ovoj temi, a kako
sam mogao primjetiti na drugim si čak sklon i uvredama. Opusti se malo, nije ni ova tema niti forum
pitanje života i smrti. Živio! [/quote]
Netačno. Zna se na šta se misli pod "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Misli se na muzičare sa socijalno angažovanim temama, kakvi su Dilan, Keš, Pink Flojd, Azra, Rundek itd itd pa sve do Ede Maajke. Prema kratkoj i opceuvazenoj definiciji Bertrana Rasela po kojoj je "muzika čista forma", dakle umjetnost lišena sadržinske ili čak misaone komponente (ne i emotivne!), klasika je eklatantan primjer za to, a ozbiljni džez moderna i savremena verzija toga(ili barem blizu). Nema ničeg od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe" u kompozicijama Geršvina, Koltrena ili Parkera, kao i u etno-džez minijaturama Bokija Miloševića. U komadima Bizea, Vagnera, Zajca i Gotovca dakako postoji sadržinska komponenta, tj.priča, ali je to obično ljubavna melodrama ili historijska saga u kojima također nema ni slova od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Dedićev opus znam skoro pa napamet, tj od 62. i pisanja za festivale pod pseudonimom Igor Krimov, isti slučaj.

[dale cooper]

Ahahahha. Dale, nije moj klon, i swear

Nisam ni pomislio, ovaj tip nema smisla za humor.

Da, u sva tri slučaja. Jazz posebice je bio jedan od prvih muzičkih pravaca putem kojeg su Afro Amerikanci
izražavali bunt i nezadovoljstvo svojim statusom u Americi što je kasnije rezultiralo konkretnom političkom
platformom okupljenoj u pokretu za građanska prava.

Što se tiče muzičke neobrazovanosti, ako misliš na formalnu muzičku naobrazbu, onda si u pravu, ali malo
ko na ovom forumu je i ima. Što apsolutno nema veze sa davanjem mišljena i kritičkog osvrta. Ni većina
muzičkih kritičara nije formalno muzički obrazovana što ih ne ometa da daju svoje mišljenje na ovu temu.
Ja mislim da svoj sud mogu dati zbog činjenice da imam dug slušalački staž i istrenirano uho, iako je to
opet kažem moje lično mišljenje, sa kojim se apsolutno ne mora niko složiti.

A u slučaju površnosti, ti si sa prvom rečenicom pokazao da jako malo poznaješ i jazz i operu kao i opus
Arsena Dedića, dok si mogao postaviti ona gore pitanja. Nepristojan nisam i žao mi je ako neko misli
tako ili ako sam nekog uvrijedio. Međutim ti pokazuješ snažnu dozu agresivnosti na ovoj temi, a kako
sam mogao primjetiti na drugim si čak sklon i uvredama. Opusti se malo, nije ni ova tema niti forum
pitanje života i smrti. Živio!

Netačno. Zna se na šta se misli pod "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Misli se na muzičare sa socijalno angažovanim temama, kakvi su Dilan, Keš, Pink Flojd, Azra, Rundek itd itd pa sve do Ede Maajke. Prema kratkoj i opceuvazenoj definiciji Bertrana Rasela po kojoj je "muzika čista forma", dakle umjetnost lišena sadržinske ili čak misaone komponente (ne i emotivne!), klasika je eklatantan primjer za to, a ozbiljni džez moderna i savremena verzija toga(ili barem blizu). Nema ničeg od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe" u kompozicijama Geršvina, Koltrena ili Parkera, kao i u etno-džez minijaturama Bokija Miloševića. U komadima Bizea, Vagnera, Zajca i Gotovca dakako postoji sadržinska komponenta, tj.priča, ali je to obično ljubavna melodrama ili historijska saga u kojima također nema ni slova od "kritičkog načina razmišljanja i gledanja na svijet oko sebe". Dedićev opus znam skoro pa napamet, tj od 62. i pisanja za festivale pod pseudonimom Igor Krimov, isti slučaj.

Netačno je to što ti uzimaš da jedino muzika sa verbalnom komponentom odnosno sa tekstom i riječima može prenijeti
određenu (političku) poruku. To ne samo da je netačno u muzici, netačno je i u životu. Ti možeš iznijeti svoj stav
jednom jednostavnom gestom. Uzeću za primjer spaljivanje zastave. Ima li glasnije političke poruke od te, a da nije
ni jedna jedina riječ izgovorena?

Što se tiče političko angažovanog jazza primjera je dosta, čak i među tim koje si naveo. Coltranea su smatrali jednim od vodećih šampiona i utjecajnih muzičara tzv Black Arts pokreta koji je povezivao razne prominentne Afro Američke umjetnike iz tog vremena (pisce, poete, muzičare) kao i razne aktiviste.Coltrane je npr kompoziciju Alabama napisao kao odgovor na napad na baptističku crkvu 1963 u kojoj su poginule
4 crne djevojčice od strane Klu Klux Klana. Postoji još mnoštvo njegovih kompozicija u kojoj je primjetna fuzija muzike sa jasnom kulturološkom i političkom osvješćenošću i povezivanja Afro Amerikanca sa Afričkom kolijevkom. Takođe jedan od najpoznatijih političkih jazz albuma je i We Insist! Max Roach’s Freedom Now Suite od Max Roacha koji je fuzija free jazza i poezije sa eksplicitnom političkom porukom. Pa onda Mingusova kompozicija Fables of Faubus o notornom rasističkom guverneru Arkansasa Orvalu Faubusu koji je poslao nacionalnu gardu da spriječi integraciju 9 crnih tinejdžera u školu u Little Rocku.

Opera takođe ima primjera socijalne i političke angažovanosti, kao što je naprimjer Musorgski čija je opera Boris Godunov
bila jasna kritika tadašnje Ruske kraljevske porodice i koja je izazvala nemire u Rusiji i pobune protiv krune.

Čak je i Gershwin sa Porgy & Bess 1934 godine podijelio publiku u operi koja je govorila o crnom paru
i teškom životu kroz koji prolaze za koju je unajmio postavu sačinjenu isključivo od Afro Američkih
pjevača što je za to vrijeme bio strašno riskantan i kontraverzan potez kao i svojstven politički komentar
na vrijeme u kojem je Gershwin živio.

Očigledno da ni Dedićev opus ne poznaješ baš dovoljno dobro, jer bi onda morao spomenuti Ministarstvo Straha
koji sadrži nekolicinu Dedićevih socijalno-političkih pjesama i komentara na stanje u Hrvatskom društvu.

[Paul Gascoigne]

To što si naveo rijetki su primjeri i vrlo dobro znaš da je tako. na svaki taj naći ću ti 20 operisanih svake političke i socijalne konotacije. Muzika se, vrlo jednostavno, varolizira i analizira po svoje tri temeljne gradivne komponente : melodija(aranzman), tekst i eventualno interpretacija. Od pop muzike u to je najdalje otišao bluz, rok (60-80), rana šansona pa i neosevdah.

[dale cooper]

To što si naveo rijetki su primjeri i vrlo dobro znaš da je tako. na svaki taj naći ću ti 20 operisanih svake političke i socijalne konotacije. Muzika se, vrlo jednostavno, varolizira i analizira po svoje tri temeljne gradivne komponente : melodija(aranzman), tekst i eventualno interpretacija. Od pop muzike u to je najdalje otišao bluz, rok (60-80), rana šansona pa i neosevdah.

Informiši se malo. Gomila je članaka o povezanosti jazza sa političkim i socijalnim aktivizmom. Takvih je isto
dosta primjera i u soul muzici, drugom najdominantnijem muzičkom izričaju Afro Amerikanaca od 60-tih pa naovamo.

Većina najvećih i najboljih muzičara su individualisti-kreativci i ljudi sa duboko razvijenom socijalno-političkom sviješću
koja se na ovaj ili na onaj način isprepletavala i ispoljavala u muzici koju su stvarali. Onaj ko zna slušati može to i
bez problema prepoznati.

[Paul Gascoigne]

To što si naveo rijetki su primjeri i vrlo dobro znaš da je tako. na svaki taj naći ću ti 20 operisanih svake političke i socijalne konotacije. Muzika se, vrlo jednostavno, varolizira i analizira po svoje tri temeljne gradivne komponente : melodija(aranzman), tekst i eventualno interpretacija. Od pop muzike u to je najdalje otišao bluz, rok (60-80), rana šansona pa i neosevdah.

Informiši se malo. Gomila je članaka o povezanosti jazza sa političkim i socijalnim aktivizmom. Takvih je isto
dosta primjera i u soul muzici, drugom najdominantnijem muzičkom izričaju Afro Amerikanaca od 60-tih pa naovamo.

Većina najvećih i najboljih muzičara su individualisti-kreativci i ljudi sa duboko razvijenom socijalno-političkom sviješću
koja se na ovaj ili na onaj način isprepletavala i ispoljavala u muzici koju su stvarali. Onaj ko zna slušati može to i
bez problema prepoznati.

Netačno. Velika većina toga o čemu pričaš su vrsni muzičari koji su 90% izvođačkih kapaciteta utrošili na tehničko savršenstvo instrumentiranja i kombinovanju muzičkih eleenata. Konotativna pozadina kod Litl Ričarda, Henk Vilijamsa, Tuti fruti, Grejt bols of fajr, Lav mi tender, Hit a roud Džek, pa sve do Ged ap, Seks mašin i Dont vuri bi hepi?

[dale cooper]

To što si naveo rijetki su primjeri i vrlo dobro znaš da je tako. na svaki taj naći ću ti 20 operisanih svake političke i socijalne konotacije. Muzika se, vrlo jednostavno, varolizira i analizira po svoje tri temeljne gradivne komponente : melodija(aranzman), tekst i eventualno interpretacija. Od pop muzike u to je najdalje otišao bluz, rok (60-80), rana šansona pa i neosevdah.

Informiši se malo. Gomila je članaka o povezanosti jazza sa političkim i socijalnim aktivizmom. Takvih je isto
dosta primjera i u soul muzici, drugom najdominantnijem muzičkom izričaju Afro Amerikanaca od 60-tih pa naovamo.

Većina najvećih i najboljih muzičara su individualisti-kreativci i ljudi sa duboko razvijenom socijalno-političkom sviješću
koja se na ovaj ili na onaj način isprepletavala i ispoljavala u muzici koju su stvarali. Onaj ko zna slušati može to i
bez problema prepoznati.

Netačno. Velika većina toga o čemu pričaš su vrsni muzičari koji su 90% izvođačkih kapaciteta utrošili na tehničko savršenstvo instrumentiranja i kombinovanju muzičkih eleenata. Konotativna pozadina kod Litl Ričarda, Henk Vilijamsa, Tuti fruti, Grejt bols of fajr, Lav mi tender, Hit a roud Džek, pa sve do Ged ap, Seks mašin i Dont vuri bi hepi?

Muzička vrsnost se valjda podrazumijeva kod najboljih muzičara? Ja ne kažem da muzika treba da bude angažovana
100% non-stop, niti da bi to bilo čak i poželjno. Ali većina zaista dobrih muzičara (ali i drugih umjetnika) je svjesna konteksta
vremena u kojem žive i izazovima i problematici koje ta vremena donose i znaju to utkati u svoju muziku kada pravi momenat dođe.

[Niemand]

[Paul Gascoigne]

To što si naveo rijetki su primjeri i vrlo dobro znaš da je tako. na svakie. taj naći ću ti 20 operisanih svake političke i socijalne konotacije. Muzika se, vrlo jednostavno, varolizira i analizira po svoje tri temeljne gradivne komponente : melodija(aranzman), tekst i eventualno interpretacija. Od pop muzike u to je najdalje otišao bluz, rok (60-80), rana šansona pa i neosevdah.

Informiši se malo. Gomila je članaka o povezanosti jazza sa političkim i socijalnim aktivizmom. Takvih je isto
dosta primjera i u soul muzici, drugom najdominantnijem muzičkom izričaju Afro Amerikanaca od 60-tih pa naovamo.

Većina najvećih i najboljih muzičara su individualisti-kreativci i ljudi sa duboko razvijenom socijalno-političkom sviješću
koja se na ovaj ili na onaj način isprepletavala i ispoljavala u muzici koju su stvarali. Onaj ko zna slušati može to i
bez problema prepoznati
Netačno. Velika većina toga o čemu pričaš su vrsni muzičari koji su 90% izvođačkih kapaciteta utrošili na tehničko savršenstvo instrumentiranja i kombinovanju muzičkih eleenata. Konotativna pozadina kod Litl Ričarda, Henk Vilijamsa, Tuti fruti, Grejt bols of fajr, Lav mi tender, Hit a roud Džek, pa sve do Ged ap, Seks mašin i Dont vuri bi hepi?

Muzička vrsnost se valjda podrazumijeva kod najboljih muzičara? Ja ne kažem da muzika treba da bude angažovana
100% non-stop, niti da bi to bilo čak i poželjno. Ali većina zaista dobrih muzičara (ali i drugih umjetnika) je svjesna konteksta
vremena u kojem žive i izazovima i problematici koje ta vremena donose i znaju to utkati u svoju muziku kada pravi momenat dođe.

Tako već može.

[dale cooper]

I ja se osjećam ozlojađeno ako te to tješi.

[Niemand]

I ja se osjećam ozlojađeno ako te to tješi.

Ne kontam bas najbolje ko sta tvrdi, pa naprosto cekam rasplet situacije.

[dale cooper]

I ja se osjećam ozlojađeno ako te to tješi.

Ne kontam bas najbolje ko sta tvrdi, pa naprosto cekam rasplet situacije.

Priznaj da ti je samo do toga da se zakuha zijančeru.

[Niemand]

Priznaj da ti je samo do toga da se zakuha zijančeru.

Nego, 'ta kazete za ovu folk pjesmu

[dale cooper]

Priznaj da ti je samo do toga da se zakuha zijančeru.

Nego, 'ta kazete za ovu folk pjesmu

Sviđa mi se. Ja sam inače i na ovoj temi spomenuo da volim etno autentične muzičke
izričaje sa ovih prostora, kao što je i naš sevdah. Ali ne volim bastardizaciju istih
sa stvarima koje tu istu muziku pojeftinjuju u svrhu komercijalnog efekta.
Ali nisam protiv da se nadograđuje i obogaćuje ta muzička baština kao što to
radi Vlatko na ovoj pjesmi, ili kao što to rade Damir, Božo ili Amira.

[Paul Gascoigne]

Prijatna instrumentalijada ugođena soft rok aranžmanom. Pohvalno i uredno. Međutim, dinamički i harmonski znatno ispod npr:

https://www.youtube.com/watch?v=YBZ3r9tcFas

[Niemand]

Sviđa mi se. Ja sam inače i na ovoj temi spomenuo da volim etno autentične muzičke
izričaje sa ovih prostora, kao što je i naš sevdah. Ali ne volim bastardizaciju istih
sa stvarima koje tu istu muziku pojeftinjuju u svrhu komercijalnog efekta.
Ali nisam protiv da se nadograđuje i obogaćuje ta muzička baština kao što to
radi Vlatko na ovoj pjesmi, ili kao što to rade Damir, Božo ili Amira.

Ovo je starije podosta od ovih novijih obrada. Al je folk.

Jel folk

haj svadjajte se jel il nije

[dale cooper]

Sviđa mi se. Ja sam inače i na ovoj temi spomenuo da volim etno autentične muzičke
izričaje sa ovih prostora, kao što je i naš sevdah. Ali ne volim bastardizaciju istih
sa stvarima koje tu istu muziku pojeftinjuju u svrhu komercijalnog efekta.
Ali nisam protiv da se nadograđuje i obogaćuje ta muzička baština kao što to
radi Vlatko na ovoj pjesmi, ili kao što to rade Damir, Božo ili Amira.

Ovo je starije podosta od ovih novijih obrada. Al je folk.

Jel folk

haj svadjajte se jel il nije

Jeste. Ali folk nije prljava riječ u ovom slučaju. I sam slušam gomilu Engleskog i Američkog folka.
Problem je što se pod folk na ovim prostorima potura sve i svašta, a većina od toga je najgora
muzička ljiga.

[Paul Gascoigne]

Folk nije "prljava" riječ niti u jednom slučaju/kontekstu.

[Niemand]

Prijatna instrumentalijada ugođena soft rok aranžmanom. Pohvalno i uredno. Međutim, dinamički i harmonski znatno ispod npr:

https://www.youtube.com/watch?v=YBZ3r9tcFas

Sta znaci dinamicki i harmonski, ozbiljno pitam, ne razumijem se u te pojmove

A ovo mi se ne svidja zbog ovog nekog kola il kako se to vec zove u po pjesme. Valjda stvar ukusa, ta ja znam, volim malo tisu muziku, mirniju, ne znam kako da se drugacije izrazim

Instrument lijepo zvuci sam inace, al ovo mi se ne svidja bas.

[Ommadawn]

Priznaj da ti je samo do toga da se zakuha zijančeru.

Nego, 'ta kazete za ovu folk pjesmu

Meni je odlična.

[Niemand]

Jeste. Ali folk nije prljava riječ u ovom slučaju. I sam slušam gomilu Engleskog i Američkog folka.
Problem je što se pod folk na ovim prostorima potura sve i svašta, a većina od toga je najgora
muzička ljiga.

[Niemand]

Meni je odlična.

Pa i meni je, al jel ovo folk je tema emisije

[Paul Gascoigne]

Prijatna instrumentalijada ugođena soft rok aranžmanom. Pohvalno i uredno. Međutim, dinamički i harmonski znatno ispod npr:

https://www.youtube.com/watch?v=YBZ3r9tcFas

Sta znaci dinamicki i harmonski, ozbiljno pitam, ne razumijem se u te pojmove

A ovo mi se ne svidja zbog ovog nekog kola il kako se to vec zove u po pjesme. Valjda stvar ukusa, ta ja znam, volim malo tisu muziku, mirniju, ne znam kako da se drugacije izrazim

Instrument lijepo zvuci sam inace, al ovo mi se ne svidja bas.

Dinamički - promjena melodijskih skala i dionica unutar kompozicije
Harmonski - Raspored tih skala i dionica tako da proizvode određeni zvučni efekat

Razumljivo je što ti se ne sviđa jer je forma kola u domaćoj novijoj tradiciji banalizovana, poseljačena i tako zgađena većini gradske publike.

[Niemand]

Dinamički - promjena melodijskih skala i dionica unutar kompozicije
Harmonski - Raspored tih skala i dionica tako da proizvode određeni zvučni efekat

Razumljivo je što ti se ne sviđa jer je forma kola u domaćoj novijoj tradiciji banalizovana, poseljačena i tako zgađena većini gradske publike.

Ne znam fakat, al meni se generalno kola ne svidjaju. Nikakva. Sevdah volim, al i on iskljucivo "tisi", poput himze. Safeta ne volim.

A ova me tvoja muzika podsjeca na makedonske pjesma, al je meni ovo ipak malo previse svega.