prog321 wrote:
E sad, da krenemo po redu.
Potpuno si pobrkao svrhu JP Autocesta. Sve drzave imaju posebna javna drustva koji imaju samostalne prihode. Oni rade sve oko puteva. Posluju kao da su nezavisne firme. Obavljaju financijski, projektni i izvodjacki dio. Ali oni nisu primarni nabavljaci investicija. To je drzava. Kod nas je problem bio da drzavni aparat nikada nije zazivio jer su inaguracije trazile entiteti. Kada su JP Autoceste podijelile na entitetske dijelove onda se pocelo sa izgradnjom. Ponavljam, oni nisu primarni nalegodavci financija. To je drzava ili u nasem slucaju to su entiteti.
Ne država(entiteti) je samo Garant za financiranja (kao u cijelom razvijenom svijetu) Cijela odgovornost je na JP Autocestama.
Sto se tice zaduzivanja, komercijalne banke su sasvim razumni izvori. Hrvatska nema 7 ili 8% nego izmedju 5-6%. Mi mozemo dobiti slicnu kamatnu stopu jer smo puno manje zaduzeni od Hrvata.
Komercijalni krediti (većinom Hypo Alpe Adria Banke) za autoceste u hrvatskoj su bili raznih tipova uključujući "variable interest rate" Ali većina je bila izdati bez odobrenja vlasnika Hypo Alpe Adria Group. Da bi izbjegli dalje probleme i nastaviti financiranje Hrvatska je produžila rokove ali i digla kamate na od 6-8% zaviseći od roka. Puno je napisano o skandalu odobravanja komercijalnih kredita Hrvatskoj koje je dovelo Hypo Alpe Adria Group da vrši reorganizaciju i prodaju raznih dijelova.
BiH nema nikakvu mogućnost dobivanja komercijalnih kredita za izgradnju autoceste i sigurno ne po kamatama koje je dobila Hrvatska i to nema veze sa koliko je ili nije zadužena zemlja. Prije dvije godine je tražila ponudu komercijalnog kredita i jedina ponuda je je bio spoj 5 banaka jer niti jedna nije htjela da samostalno uzme preveliki rizik. A to je bilo sam za kao garancija za likvidnost ne efektivni kredit.
Dodatno to bi narušilo ugovore sa EU Bankama već aktivne (povlaštene) kredite na koje plaćaš 2-4% i buduće kredite sa istim.
A investiranje u BiH ? ti ocigledno ne pratis dnevne trendove.
Pratim trendove i investicija je mizerne su i upitna poredići sa bilo kojom zemljom okruženja. Puno polovicnih investicija koje nisu ni od prvo najavljivanih izvora ni provedene do kraja. Puno upitnika malo konkretnih činjenica.
O Balkanu ovo pise Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK).
"Mnogobrojna njemačka preduzeća otkrila su ovu regiju i imaju pozitivna iskustva. Zemlje zapadnog Balkana geopolitički igraju središnju ulogu za europske energetske i prometne projekte. Činjenica da mnoge zemlje pojačano preuzimaju europske standarde, nudi njemačkim preduzećima razne mogućnosti suradnje, tako da tvrtke sa zapadnog Balkana postaju sve traženiji partneri. To se odnosi i na ekološku sferu i sferu obnovljivih energija", kaže se u prioćenju njemačkog ministra gospodarstva Siegmara Gabriela, objavljenom prije početka konferencije.
Izvjestaj iz Berlinske konferencije prije godiunu dana kada su Balkanu obecali milijarde Eura za vlastite projekte. Sljedeci je sastanak u Becu i moze se ocekivati konkretni koraci oko dobivanja tog novca. Samo moramo biti jasni sta, gdje i kako.
Kada je Merkel dolazila kod nas, o sljedecem je receno:
"Na sastanku je Zvizdic obrazložio Merkel da se radi o pet ključnih projekata iz oblasti putne infrastrukture koji obuhvataju autoput, željezničku infrastrukturu, vodni i zračni transport te Jadransko - jonski autoput, koji bi jednim dijelom trebalo da prolazi kroz BiH.".
http://www.klix.ba/vijesti/bih/zvizdic- ... /150709113
Mene samo iritira sto se nije jasnije povukla crta oko autoputa 5C. Taj nam je novac potreban odmah. Projektni radovi su zavrzeni a sadasnje stanje sa isprekidanim dionicama je groteskno.
Ovo je puno medijske prašine ljudi koji nemaju pojma o čemu se govorilo ili bilo predloženo. Zašto bi hrvatska danas bila u problemima da sum im svi davali besplatne pare. Pa je nepotrebno davati komentar.
Konkretne programi koji su dostupni BiH potpisivanjem SSP, ono o čemu je Merkel govorila pored potrebe pravljenja jedinstvenog tržišta, i ekonomskih / političkih reformi u BiH, su IPA fondovi.
Ovo je konkretno Sto je EU podržava nigdje se ne spominje jadransko ionska autocesta.
EU pozdravlja usvajanje Okvirne prometne politike BiH za narednih petnaest godina
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Ured specijalnog predstavnika EU pozdravljaju usvajanje Okvirne prometne politike BiH za period 2015. - 2030. godine (OPP) u Vijeću ministara BiH i daje snažnu preporuku Parlamentarnoj skupštini BiH da poduzme neophodne korake za hitno usvajanje ove Politike, saopćeno je iz Ureda EU u Sarajevu.
Evropska unija je u proteklih nekoliko godina pridavala sve veću važnost povezivanju građana i poduzeća širom EU, u cilju podsticanja održivog privrednog rasta. Na samitu lidera Zapadnog Balkana, održanom u augustu 2014. godine u Berlinu, EU je ovu inicijativu proširila i na zemlje Zapadnog Balkana. U okviru Agende za povezanost, Evropska unija planira u narednih pet godina investirati jednu milijardu EUR grantova u razvoj i međusobno povezivanje prometne i energetske infrastrukture u regiji Zapadnog Balkana, što će dovesti do daljnje integracije sa zemljama članicama EU. Ova finansijska pomoć, uz koju ide i ponuda dodatnog kreditiranja i investicija, će biti na raspolaganju za nadogradnju ili izgradnju dijelova Osnovne mreže za regiju o kojoj su se usaglasili premijeri šest zapadnobalkanskih zemalja na sastanku s komesarima Hahnom i Bulcom održanom 21. aprila u Bruxellesu.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ova Osnovna mreža obuhvata autoput i željeznicu na Koridoru Vc i autoput 2a od Gradiške kroz Banja Luku - sa spajanjem na Koridor Vc južno od Zenice. Ona, također, obuhvata i luke na rijeci Savi u Šamcu i Brčkom i Međunarodni aerodrom Sarajevo.
Kao prvi korak, već u 2015. godini, svim zemljama će biti na raspolaganju više od 100 miliona EUR iz pretpristupnih fondova (IPA II), zajedno s kreditima evropskih finansijskih institucija. Što se tiče BiH, prvi projektni prioriteti su fokusirani na izgradnju prekograničnih mostova u Svilaju (uključujući granični prijelaz) i u Gradišci.
Usvajanje OPP BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH je jedan od dva direktna preduvjeta za pristup ovim sredstvima. Osim usvajanja OPP, BiH će morati pažljivo odabrati prioritete i ispitati sve moguće izvore finansiranja putem nedavno formiranog Investicionog odbora BiH. Ovaj odbor treba pripremiti planove investicija s prioritetima koji će sadržavati najrelevantnije investicione projekte u zemlji koje je potrebno finansirati ("jedinstvena lista projekata"), a prvi rok za pregled će biti Samit lidera Zapadnog Balkana, koji će biti održan u Beču 27. 8. 2015. godine.
Usvajanje ove državne Politike nužno je ne samo za unapređenje pristupa BiH sredstvima za sufinansiranje u 2015. godini, nego je i preduvjet za izradu i provođenje neophodne Prometne strategije BiH koja se tiče svih prometnih podsektora, odnosno cestovnog, željezničkog, kombiniranog i pomorskog prometa. Samo na osnovu takve strategije na nivou cijele zemlje, Evropska komisija će biti u stanju da od 2016. godine sufinansira daljnje investicije u prometnu infrastrukturu u BiH, u okviru IPA II (2014-2020).
Sve u svemu za BiH oko +/-€200 miliona do 2020 nikakvih milijardi.