Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
pa ja se slazem s ovom definicijom sufizma koju je ponudio @nurudin, a i s pristupom @fatamorgane kao mogucnosti u dozivljaju i pristupu pojedinca ali kada se to nekom drugom nudi kao definicija gubi upravo na tome da dolazi iz srca...znaci treba to covjek osjetiti sam ako ne osjeti ne drzim da mora biti da grijesi jer mozda je izabrao nesto sto njemu vise odgovara i u cemu izvlaci najbolje iz sebe.
Osim toga, mogucnost vise pristupa i tumacenje Kur'anu nikako ne vidim kao nedostatak vec kao bogatstvo i prilagodljivost individualnim mogucnostima, promjenama, okolnostima odnosno samom zivotu covjeka.
Medjutim nije to uvijek jednostavno u praksi i muslimani medjusobno znaju biti dosta iskljucivi.
Svi mi kroz zivot prolazimo razlicite faze te tako unutar sopstvenog zivota sam mijenjala i teoretski pristup i prakticnu primjenu odredjenih propisa i pitanja shodno iskustvu, okolnostima, kontekstu itd.U onom trenutku kada sam prepoznala bogatstvo pristupa sufizma odredjenim pitanjima nestale su i predrasude iakko ostaju i dijelovi koji meni licno ne leze, a konkretno vezano za pisanja Nurudina mogu reci da vrijedi procitati i ne odbaciti kroz generalizaciju stava prema sufizmu, ustvari uglavnom zato sam i napisala prethodni komentar
Nurudin wrote:Ne radi se tu samo o odricanju nekom, to je isto samo metod koji ti olakšava jer smanjuje distrakciju , smanjuje ometanje, ne zahmetiš se s nekim stvarima jer ih nema tu i onda si potpuno posvećen putu, odnosno predan si tome što izvorno i znači riječ "musliman"...Slično imaš i u Zen budizmu, samo je drugačija metoda , da se potpuno posvetiš onome što radiš pa ako sječeš drvo ti si jedno sa sjekirom ...dakle svima je put , put pune posvećenosti i spajanja sa Jednotom i same sufije imaju puno tarikata (redova) koji su po metodama skroz drugačiji
Kad odricanje kao metoda ispuni svoju svrhu, onda nema više potrebe za tim ali često zbog potpune promjene unutrašnjosti salika (duhovnog putnika) on u svijetu uživa na skroz drugi način
Naravno, ne radi se o odricanju gdje asketizam sam sebi postaje svrha već o unutrašnjem odricanju, tj. neprivrženosti u budističkom smislu riječi a u cilju neometanja od raznih privrženosti na putu samorealizacije (ne volim baš ovaj termin al' eto), te radi bolje usredsređenosti i koncentracije,
nasa wrote:pa ja se slazem s ovom definicijom sufizma koju je ponudio @nurudin, a i s pristupom @fatamorgane kao mogucnosti u dozivljaju i pristupu pojedinca ali kada se to nekom drugom nudi kao definicija gubi upravo na tome da dolazi iz srca...znaci treba to covjek osjetiti sam ako ne osjeti ne drzim da mora biti da grijesi jer mozda je izabrao nesto sto njemu vise odgovara i u cemu izvlaci najbolje iz sebe.
Osim toga, mogucnost vise pristupa i tumacenje Kur'anu nikako ne vidim kao nedostatak vec kao bogatstvo i prilagodljivost individualnim mogucnostima, promjenama, okolnostima odnosno samom zivotu covjeka.
Medjutim nije to uvijek jednostavno u praksi i muslimani medjusobno znaju biti dosta iskljucivi.
Svi mi kroz zivot prolazimo razlicite faze te tako unutar sopstvenog zivota sam mijenjala i teoretski pristup i prakticnu primjenu odredjenih propisa i pitanja shodno iskustvu, okolnostima, kontekstu itd.U onom trenutku kada sam prepoznala bogatstvo pristupa sufizma odredjenim pitanjima nestale su i predrasude iakko ostaju i dijelovi koji meni licno ne leze, a konkretno vezano za pisanja Nurudina mogu reci da vrijedi procitati i ne odbaciti kroz generalizaciju stava prema sufizmu, ustvari uglavnom zato sam i napisala prethodni komentar
Sufizam ima mnogo definicija jer u stvari i nema klasičnu definiciju , zbog toga jer su definicije stvari uma, a ovo je stvar kušanja ili srca , zato bi svako mogao imati svoju definiciju jer iskustva su različita
Mada postoje neki gabariti koji su prepoznati vremenom da se pojavljuju na putu salika i sejri suluku ali to je sve onako generalno . Kao što vidiš navedene su neke boje neka stanja itd
Nurudin wrote:Sufizam nije "pravac u islamu" niti ide lijevo ni desno niti pati od forme i metoda , on to sve naziva "zahiren" ili pojavnim svijetom u kojem se dešava raznovrsnost i dualnost , odvojenost bića, učenja, sukobljenost istih itd
Ne, sufizam ide iza toga , u "batin" , u nevidljivu dimenziju svijeta, učenja , metoda i čovjeka prvenstveno ide u dubinu čovjeka i istražuje vječito pitanje "ko sam ja ? "
Onaj ko misli da zna to, on ne pripada ovome svijetu i ne treba da se zamara time jer njegovo vrijeme još nije došlo.. Dakle zahir samo ukazuje na svoj batin sufijama odnosno forma na svoju suštinu i putevi i metode raznih tarikata mogu biti veoma različiti, ali batinski nisu jer sve vodi ka Jednom
Da je sufizam ono što tvrdi da jeste - ne bi imao ime, ne bi imao pristalice, definicije, tumačenja, filozofiju, autoritete, rituale. Bio bi individualan. Bio bi spoznaja. Zbog toga, sufizam jeste pravac, jeste pokušaj objašnjenja spoznaje, njenog prenosa sa individualnog na kolektivno, njenog verbaliziranja. Ili, kako bi ti rekao - još jedan zastor.
Sve su to pravci pojedinaca,onaj ko dodje do spoznaje izlazi iz bilo kojeg pravca,jer svaki pravac je slijedjenje necega drugog,da ne kazemslijepo slijedjenje.
kerima1 wrote:Sve su to pravci pojedinaca,onaj ko dodje do spoznaje izlazi iz bilo kojeg pravca,jer svaki pravac je slijedjenje necega drugog,da ne kazemslijepo slijedjenje.
ExNihilo wrote:
Da je sufizam ono što tvrdi da jeste - ne bi imao ime, ne bi imao pristalice, definicije, tumačenja, filozofiju, autoritete, rituale. Bio bi individualan. Bio bi spoznaja. Zbog toga, sufizam jeste pravac, jeste pokušaj objašnjenja spoznaje, njenog prenosa sa individualnog na kolektivno, njenog verbaliziranja. Ili, kako bi ti rekao - još jedan zastor.
Sufizam odnosno tesawwuf jeste i on zastupa ono individualno. Svoj uzor ima u hanifizmu.
Last edited by asurbanipal on 02/06/2014 12:34, edited 1 time in total.
ExNihilo wrote:
Da je sufizam ono što tvrdi da jeste - ne bi imao ime, ne bi imao pristalice, definicije, tumačenja, filozofiju, autoritete, rituale. Bio bi individualan. Bio bi spoznaja. Zbog toga, sufizam jeste pravac, jeste pokušaj objašnjenja spoznaje, njenog prenosa sa individualnog na kolektivno, njenog verbaliziranja. Ili, kako bi ti rekao - još jedan zastor.
Sufizam jeste i on zastupa ono individualno. Svoj uzor ima u hanifizmu.
Nurudin wrote:Sufizam nije "pravac u islamu" niti ide lijevo ni desno niti pati od forme i metoda , on to sve naziva "zahiren" ili pojavnim svijetom u kojem se dešava raznovrsnost i dualnost , odvojenost bića, učenja, sukobljenost istih itd
Ne, sufizam ide iza toga , u "batin" , u nevidljivu dimenziju svijeta, učenja , metoda i čovjeka prvenstveno ide u dubinu čovjeka i istražuje vječito pitanje "ko sam ja ? "
Onaj ko misli da zna to, on ne pripada ovome svijetu i ne treba da se zamara time jer njegovo vrijeme još nije došlo.. Dakle zahir samo ukazuje na svoj batin sufijama odnosno forma na svoju suštinu i putevi i metode raznih tarikata mogu biti veoma različiti, ali batinski nisu jer sve vodi ka Jednom
Da je sufizam ono što tvrdi da jeste - ne bi imao ime, ne bi imao pristalice, definicije, tumačenja, filozofiju, autoritete, rituale. Bio bi individualan. Bio bi spoznaja. Zbog toga, sufizam jeste pravac, jeste pokušaj objašnjenja spoznaje, njenog prenosa sa individualnog na kolektivno, njenog verbaliziranja. Ili, kako bi ti rekao - još jedan zastor.
pa dobro ali ako ne postoji definicija jedna o tesavufu , odnosno postoji ih tuce , to onda dovodi u pitanje pogodnost izraza "definicija" za taj fenomen sufizma ili se može reći da ga je vrlo teško definisati
Mada ja razumijem šta ti hoćeš da kažeš jer u biti svako učenje je neka forma , a svaka forma je zastor ispred nevidljivog odnosno onoga što tragalac traži
Tako i među sufijama imaš velikih zaljubljenika u formu , u slike ....pa recimo čim počenš o tome on se hvali "dostignućima" "oo bio sam ti u Konji, na kaburu hazreti Mevlane..." ...i tako, opčinjeni su folklorom
ExNihilo wrote:
Da je sufizam ono što tvrdi da jeste - ne bi imao ime, ne bi imao pristalice, definicije, tumačenja, filozofiju, autoritete, rituale. Bio bi individualan. Bio bi spoznaja. Zbog toga, sufizam jeste pravac, jeste pokušaj objašnjenja spoznaje, njenog prenosa sa individualnog na kolektivno, njenog verbaliziranja. Ili, kako bi ti rekao - još jedan zastor.
Sufizam jeste i on zastupa ono individualno. Svoj uzor ima u hanifizmu.
Jeste šta?
Jeste individualan. Zar nemaš primjer u Ibrahimu a.s. ili Muhammedu a.s. ? Ili npr. Uwais-u al-Qaraniju ? Pa futuwwet tj. duhovno viteštvo od Imama Alija. Zikrullah tj. (slavljenje i neprestano prisjećanje na Allaha dž.š.) možeš obavljati i kolektivno, ali i individualno. Možeš zikriti u sebi i na poslu, i na njivi, i u pećini, i u radionici. I uz to ide fikr (razmišljanje), a nema li boljeg razmišljanja kada si negdje u osami, npr. u prirodi.
Sufizam jeste i on zastupa ono individualno. Svoj uzor ima u hanifizmu.
Jeste šta?
Jeste individualan. Zar nemaš primjer u Ibrahimu a.s. ili Muhammedu a.s. ? Ili npr. Uwais-u al-Qaraniju ? Pa futuwwet tj. duhovno viteštvo od Imama Alija. Zikrullah tj. (slavljenje i neprestano prisjećanje na Allaha dž.š.) možeš obavljati i kolektivno, ali i individualno. Možeš zikriti u sebi i na poslu, i na njivi, i u pećini, i u radionici. I uz to ide fikr (razmišljanje), a nema li boljeg razmišljanja kada si negdje u osami, npr. u prirodi.
Sehl je imao četiri stotine murida. Na samrti, oni ga upitaše: „Ko će te naslijediti i ko će nam govoriti umjesto tebe?“ U gradu je živio jedan vatropoklonik po imenu Šadidel. Šejh otvori oči i reče: „Na moje mjesto neka zasjedne Šadidel.“ Muridi se uskomešaše i rekoše: „Zar je šejh izgubio pamet?! Pored četiri stotine svojih murida vjernika, on na svoje mjesto postavlja vatropoklonika!“ „Smirite svoju strast i zovnite mi Šadidela“, reče im šejh. Šadidel dođe i šejh mu reče: „Treći dan po mojoj smrti popenji se na minber i govori ljudima umjesto mene. To reče i ispusti dušu. Trećeg dana nakon šejhove smrti ljudi se okupiše u džamiji. Šadidel se pope na minber, a ljudi su ga u čudu gledali, misleći: „Ovo je za nepovjerovati, vatropoklonik, s njihovom kapom na glavi i zunarom oko pasa, treba da nam govori u džamiji.“ Šadidel reče: „Vaš predvodnik poslao me k vama, rekavši mi: 'O Šadidele, zar nije vrijeme da skineš zunar vatropoklonika?' I ja ga sad skidam.“ Uze nož i ispa-ra svoj zunar, skide kapu s glave i izgovori šehadet. Onda reče: „Vaš šejh mi je rekao da vam prenesem ovo: 'Ako hoćete vidjeti me na Danu sudnjem, budite toliko hrabri da poskidate zunare koji su u vama.'“ Šadidel to reče, a ljudi se postidješe i počeše plakati.
Prenosi se da je Ahmed Harb imao komšiju vatropoklonika po imenu Behram. Taj čovjek bavio se trgovinom. Drumski razbojnici jednom opljačkaše karavan u koji je on uložio svoj novac, pa Behramu tako propade znatan imetak. Kad šejh Ahmed ču za to, sazva svoje muride i reče: „Našem komšiji desilo se to što se desilo, pa bismo trebali otići kod njeg i pokazati mu da saosjećamo s njim. Iako je vatropoklonik, on je naš komšija.“ Ustadoše i otiđoše Behramovoj kući. Behram ih lijepo dočeka, ukaza im svako poštovanje i poljubi rukav šejhovog ogrtača. Mislio je da su došli kod njeg da bi nešto pojeli. Šejh Ahmed mu reče: „Nismo došli kod tebe da bismo jeli. Čuli smo da ti je propao imetak, pa smo ti došli reći da saosjećamo s tobom.“ Behram reče: „Sve što je krhko naposljetku tako završi. Ipak, tri su stvari zbog kojih moram biti zahvalan. Prvo, dobro je da su drugi ukrali od mene, a da ja nisam pokrao nekoga. Drugo, ukradeno mi je pola imetka, ali pola mi je ostalo. I treće, moja vjera uvijek ostaje uz mene, a ovaj svijet ionako prolazi.“ Ahmedu se te riječi veoma svidješe, pa reče: „Zapišite ovo, jer ovo što kaza miriše mudrošću.“ A onda šejh upita: „O Behrame, zašto štuješ vatru?“ On odgovori: „Zato da sutra bude uz mene i ne sprži me. Čitav život je štujem kako bi me ona odvela Bogu.“ Šejh mu reče: „Strašno griješiš, jer vatra je slaba i od nje ne možeš ništa očekivati. U zabludi si ako računaš na nju. Prospe li dijete malo vode na vatru, ugasit će je. Kako ti može pomoći neko ko je tako slab? Ona se ne može odbraniti ako je neko hoće zatrpati zemljom, pa kako bi, onda, tebe odbranila? Dalje, ona prži sve što u nju baciš i ne razlikuje dobro od lošeg. Ti vatru štuješ sedamdeset godina, a ja je nikad nisam štovao, ali stavimo li ruku u nju, obojicu će jednako opeći i tebe neće nimalo poštedjeti.“ Behramu se ove riječi dotakoše srca, pa on reče: „Pitat ću te četiri stvari, pa ću postati musliman ukoliko me tvoji odgovori zadovolje.“ „Pitaj“, reče šejh. Onda Behram upita: „Zašto je Bog stvorio čovjeka? Kad ga je već stvorio, zašto mu On daje opskrbu? Kad mu već daje opskrbu, zašto je odredio da čovjek umire? A ako već umiremo, zašto nas proživljava?“ Ahmed odgovori: „Stvorio nas je zato da bi Ga ljudi upoznali. Daje nam opskrbu zato da bi Ga prepoznali kao Opskrbitelja. Usmrti nas zato da bismo upoznali Njegovu srdžbu, a oživljava zato da bismo Ga prepoznali kao Moćnog.“ Čuvši to, Behram izgovori šehadet.
Sehl je rekao: „Postoje tri vrste ljudi: jedni se zarad Boga bore protiv sebe, drugi se zarad Boga bore protiv drugih ljudi, a treći se zarad sebe bore protiv Boga, pa govore: 'Zašto si odredio da se desi ono što se meni ne sviđa? Zašto se sa mnom nisi posavjetovao kad si određivao sudbinu?"
Ibn Muaz je rekao: „Kad murid počne mnogo jesti, meleki ga napuste. Onog ko se oda prežderavanju brzo će spržiti vatra strasti.“
Ibn Muaz je rekao: „Tri su znaka iskrene tevbe: malo jesti, a mnogo postiti, malo spavati, a mnogo klanjati i malo pričati, a mnogo zikriti."
Evo malo i Sirazijeve poezije:
"On je naš zagovornik, vjerovjesnik, velikodušni,
On je onaj koji dijeli dobro, muhurom obilježeni.
Što da bude zabrinut narod koji ima zaštitnika kao Ti?!
Zar ima straha od morskih valova onaj kome je
lađar sâm Nuh?!
On je dostigao ugled svojim savršenstvom,
Rastjerao je tminu svojom ljepotom.
Sva Njegova svojstva su prelijepa.
Neka je Božja milost Njemu i Njegovoj porodici!"
Jos malo iz Sirazijevog Djulistana:
"Kad neko od griješnih robova, pritješnjen nevoljom, u pokajanju podigne ruke u nadi da će mu Allah Veliki i Uzvišeni udovoljiti molbi,a Uzviseni Gospodar ne pogleda na njega, pa se rob ponovo molbom obrati, a on mu opet ne udovolji, a rob i po treći puta ponizno i kroz plač zamoli, Allah Uzvišeni naredi: 'O meleki Moji, Ja sam se postidio svoga roba, jer on nema drugog gospodara osim Mene. Ja sam mu oprostio grijehe, udovoljio sam njegovoj molbi, otklonio sam njegovu nevolju , jer me stid mnogih dova i gorkog plača Moga roba.
Pogledaj plemenitosti i milosti Allahove:
Grijehe počinio rob, a stidi se On!"
nemampojma0 wrote:Jos malo iz Sirazijevog Djulistana:
"Kad neko od griješnih robova, pritješnjen nevoljom, u pokajanju podigne ruke u nadi da će mu Allah Veliki i Uzvišeni udovoljiti molbi,a Uzviseni Gospodar ne pogleda na njega, pa se rob ponovo molbom obrati, a on mu opet ne udovolji, a rob i po treći puta ponizno i kroz plač zamoli, Allah Uzvišeni naredi: 'O meleki Moji, Ja sam se postidio svoga roba, jer on nema drugog gospodara osim Mene. Ja sam mu oprostio grijehe, udovoljio sam njegovoj molbi, otklonio sam njegovu nevolju , jer me stid mnogih dova i gorkog plača Moga roba.
Pogledaj plemenitosti i milosti Allahove:
Grijehe počinio rob, a stidi se On!"
Tobe jarabbi, dje ce se Bog stidjeti? Jeste li vi ljudi normalni?
nemampojma0 wrote:Jos malo iz Sirazijevog Djulistana:
"Kad neko od griješnih robova, pritješnjen nevoljom, u pokajanju podigne ruke u nadi da će mu Allah Veliki i Uzvišeni udovoljiti molbi,a Uzviseni Gospodar ne pogleda na njega, pa se rob ponovo molbom obrati, a on mu opet ne udovolji, a rob i po treći puta ponizno i kroz plač zamoli, Allah Uzvišeni naredi: 'O meleki Moji, Ja sam se postidio svoga roba, jer on nema drugog gospodara osim Mene. Ja sam mu oprostio grijehe, udovoljio sam njegovoj molbi, otklonio sam njegovu nevolju , jer me stid mnogih dova i gorkog plača Moga roba.
Pogledaj plemenitosti i milosti Allahove:
Grijehe počinio rob, a stidi se On!"
Tobe jarabbi, dje ce se Bog stidjeti? Jeste li vi ljudi normalni?
Po tvojim kriterijima nismo normlani,a,sto pitas?
Od tolikog teksta,koji si ocito shvatila(cim ga ne komentarises),ti se zakacis za nesto sto ne shvatis na prvu i odmah u kontru...bas teube ja Rabbi
Nema ljutnje
nemampojma0 wrote:
Po tvojim kriterijima nismo normlani,a,sto pitas?
Od tolikog teksta,koji si ocito shvatila(cim ga ne komentarises),ti se zakacis za nesto sto ne shvatis na prvu i odmah u kontru...bas teube ja Rabbi
Nema ljutnje
Pa legendo, ja procitah citav tekst i osvrnuh se na stvar koju si i sam naglasio. Ne mozes reci da sam pogresno skontala ako sam skontala upravo onako kako si i zelio da budes skontan ili ti ili Sirazi. Ne ljutim se ja na tebe, samo mi tuzno brate...da nas Allah swt uputi.
nemampojma0 wrote:
Po tvojim kriterijima nismo normlani,a,sto pitas?
Od tolikog teksta,koji si ocito shvatila(cim ga ne komentarises),ti se zakacis za nesto sto ne shvatis na prvu i odmah u kontru...bas teube ja Rabbi
Nema ljutnje
Pa legendo, ja procitah citav tekst i osvrnuh se na stvar koju si i sam naglasio. Ne mozes reci da sam pogresno skontala ako sam skontala upravo onako kako si i zelio da budes skontan ili ti ili Sirazi. Ne ljutim se ja na tebe, samo mi tuzno brate...da nas Allah swt uputi.
Amin ja Rabb!
Ma skontala si ti ono sto je napisano i doslovno,al nisi skontala poruku.A i doslovno kad se shvati,nista tu nije bogohulno.
Neko trazi od tebe nesto cega imas u izobilju,a taj neko ti je na odredjeni nacin podcinjen ili je "nizi" od tebe,a ti kazes ma hajd kakav god je dacu mu trazenu stvar,sramota me da mu ne dam kad toga imam i viska,a nema mu ko drugi to dati osim mene.
nemampojma0 wrote:Jos malo iz Sirazijevog Djulistana:
"Kad neko od griješnih robova, pritješnjen nevoljom, u pokajanju podigne ruke u nadi da će mu Allah Veliki i Uzvišeni udovoljiti molbi,a Uzviseni Gospodar ne pogleda na njega, pa se rob ponovo molbom obrati, a on mu opet ne udovolji, a rob i po treći puta ponizno i kroz plač zamoli, Allah Uzvišeni naredi: 'O meleki Moji, Ja sam se postidio svoga roba, jer on nema drugog gospodara osim Mene. Ja sam mu oprostio grijehe, udovoljio sam njegovoj molbi, otklonio sam njegovu nevolju , jer me stid mnogih dova i gorkog plača Moga roba.
Pogledaj plemenitosti i milosti Allahove:
Grijehe počinio rob, a stidi se On!"
Tobe jarabbi, dje ce se Bog stidjeti? Jeste li vi ljudi normalni?
Pa bog jeste stidljiv na svoj način .... nikako da se pojavi.
sam i napisala prethodni komentar
