Selo : neiskorišteni ruralni potencijal

[udrch]

Pa ovako sam nešto i ja mislio..da se sve lijepo očisti, posije kvalitetna trava i onda posadi voće..naravno uz obavezu da se ogradi, ne radi ljudi koji bi to brali, već da stoka ili divlje životinje da to ne uništavaju..
Znam ljude iz tog kraja i ne vjerujem da bih imao problema da neko prisvoji plodove, jer bi voćnjak bio u naseljenom području..
Moraću kontaktirati Nerzu, ovog iz Prosvjetitelja, nisam znao da je on angožavan na tom području, a znam ga iz studentskih dana..doduše nisam znao da su se oni prebacili na to polje..nekad su se bavili borilačkim vještinama, imali školu u Tuzli..doduše uvijek su imali veliku energiju i želju da nešto rade za ovu zemlju..

[sanaman]

Koliko mogu primijetiti, a nisam sve odgovore pročitala pa možda i griješim, uglavnom ljudi koji nemaju svoje zemlje i nisu se bavili poljoprivredom vjeruju da je tu velika lova
Nema šanse.
Nije to da ti zgrneš par tona usjeva, prodaš isti dan i dobar si nekoliko hiljadarki.
Kad odbiješ uloženo za obradu zemlje, znači što platiš da ti neko uzora i isfreza, kupovinu đubriva, kupovinu sjemena (bitan izdatak ako se sije na velike količine) i kad uzmeš u obzir nekontrolisan uvoz te nikakav otkup, domaći seljak ima opciju da prodaje na pijaci ili da prodaje ne veliko nakupcima koji svu tu, vrlo osjetljivu i kvarljivu robu, pokupuju za siću jer znaju da je seljak mora prodati...ne može paprika, paradajz, mlijeko, kupus, zelje... dugo stajati obran, to je pitanje bukvalno dana.
Naporan rad od jutra do mraka kod te proizvodnje na veliko neću spominjati, znam da ga svi podrazumijevamo.
Prosječan naš poljoprivrednik je na granici preživljavanja i može se samo nadati da će sa tom proizvodnjom uspjeti odškolovati djecu. Bogatstva na motici nema, ali da...ne može biti ni gladan.
Šta vjerujem da bi moglo biti uspješnije, što neko spomenu lješnjak, orah...ali i tu računati na par godina čekanja dok uopće počne davati plod.
Isto tako vjerujem da bi se moglo poraditi na masovnijoj proizvodnji određenih vrsta sireva, naši ljudi se zaustavljaju najčešće na proizvodnji mladog, posnog, kao najprostije varijante.

Ali, šta stoji, dosta nas ima dunim-dva, neke dedovine, babovine, koja tako stoji neobrađena a vrlo lahko može nam dati za vlastite potrebe i za prosječno domaćinstvo kompletnu zimnicu.
Tu je većina raje inertna i više voli kukati cijedeći jednu kaficu pola dana nego čupkati travu oko lijehe luka, reda jagoda ili paradajza.
Od kad znam za sebe proizvodimo za svoje potrebe krompir, paradajz, paprike, mrkvu... na uslovno rečeno komadiću zemlje, rasterećenje kućnog budžeta je ogromno.
Vrijeme potrebno za tu proizvodnju je minimalno, moji roditelji se time bavili rekreativno uz stalan radni odnos, brat i ja uz studiranje i poslije rad. Ali da može biti bitan izvor prihoda - to teško.

E da, neko reče da bi se rado bavio poljoprivredom ali nema zemlje. Jednostavno rješenje, iznajmi brate zemlju.
Česta pojava, tzv ćesim...odeš do najbližeg sela, nađeš nekog domaćina sa dosta zemlje i pitaš ga da ti odmjeri komad zemlje, platiš mu dogovorenu cifru (znaju oni koliko se kreću te usluge) i zasij.

naravno da nije velika lova, bniti ce nekom nesto pasti sa neba niti je lako. na zemlji je uvijek bilo tesko raditi. cak i dans ako imas mehanizaciju stoka zahtijeva da se o njoj brines konstatno...ali prostora za zaposljavanje i zadovoljavanje bh potreba sigurno ima. e sada ako neko misli da ce mu ostajati 1000km mjesecno a da nista ne radi onda se prevario. na kraju je racunica da mozez svopje potrebe zadovoljiti a ne cekati od nekog drugog ili mu duplo placati ono sto mozes proizvesti. al eto, bosanc je gospodina coek

[zakonpera]

Ja koliko znam oko poljoprivrede u ovoj zemlji znaju samo Janjarci u cjelini, a u ostatku Bosne se može naći još poneko..ali radi nas, naše djece i naše zemlje bi svako od nas trebao dati određeni doprinos na tom polju..ako ne možeš kroz proizvodnju, onda treba bar kroz kupovinu..ne znampo, ali moramo učiti..
Lično, kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda obavezno gledam na porijeklo i tu se nisam pokolebao godinama..što mogu kupiti domaće, proizvodeno na selu, dajem mu prednost u odnosu na ono proizvodeno u nekom našem pogonu..recimo, godinama jedem fantastični domaći kajmak, domaća jaja, domaće voće, povrće i sl..

Naš problem je što mi i ono što je tako jednostavno, vrlo lahko uništimo jureći za zaradom..recimo ja ne mogu Visočacima nikad halaliti ovo što su uradili sa suhim mesom..oni su uništili tako dobar proizvod uvozeći meso nikakvog kvaliteta, sušeći ga na način da ga prvo skuhaju, pa suše dva dana i treći je već na pijaci ili u nekoj radnji..
Suho meso se više ne isplati proizvoditi na tradicionalan i jedini ispravan način, samo zbog njih..visočko suho meso je postalo pojam za nekvalitet i prevaru..a moglo je biti puno drugačije..
Hiljade seoskih porodica su mogle ostvarivati dodatnu zaradu kroz ovu vrstu posla, a mi koji volimo suho meso (a malo je onih koji ga ne vole) bi imali priliku da jedemo suho meso od domaćeg goveda uzgojene na tradicionalni način, a sve to sušeno na naš način, u onim starim pušnicama..
Živim za dan kad ću otići na pijacu i vidjeti natpis kraj suhog mesa: HVALA BOGU NIJE VISOČKO..
Jedino trenutno kvalitetno meso do kejeg ja uspijevam doći u Sarajevu je Hercegovački pršut od Lijanovića..to je jedino meso koje nakon što ga danas otpakuješ možeš slobodno ostaviti na bilo kojoj temperaturi, a da se sutradan ne usmrdi..bilo koje drugo, čim ga otvoriš imaš 5,6 sahata roka da ga pojedeš..pa kakvo je to suho meso..
Suho meso je sigurno potencijal koji se sad može lahko iskoristiti, pa ko ima mogućnost neka počne sa tim..naravno meni neka se javi na PP odmah čim osuši prve količine..
Tržište suhog mesa danas kontrolišu ljudi koji nikad nisu zaklali ništa, uopšte ne znaju kako se ono suši, nemaju vremena da čekaju 21 dan na njega..ti isti ljudi za svoje potrebe kupuju meso od nekoliko ljudi u Visokom koji i dalje rade na tradicionalan način..ovo znam iz prve ruke..jaran mi ponekad donese meso od jednog hadžije od kojeg kupuje i njegov amidžić koji ima svoju "fabriku" za proizvodnju suhog mesa..na njegovu zarebricu treba da se najaviš, ali kad je dobiješ možeš da je isiječeš na tako tanak komad da možeš da gledaš TV kroz njega..narežeš ujutro i slobodno ga ostaviš čitav dan u boravku na sobnoj temperaturi, boju i ukus neće promjeniti ni malo..

Apsolutno se slazem sa tvojim postom. Ovaj nas bosnjacki narod je poznat inace po fuserenju i sitnim prevarama u poslu. Sve se nekako radi povrsno i trgovina se shvata kao prevara. Pa ljudi moji, kupicu jednom to visocko suho meso. Ako je kvalitetno i ako sam zaadovoljan kupicu ga stotinu puta. Jel toliko tesko shvatiti filozofiju "lojalnog potrosaca". Kako ce biti rasprodano visocko suho meso kada ga proizvode tako da zarade na njemu sitnim lopovlucima. Napravi ga da valja pa stvori bazu, stvori standard, kvalitet i brend. Zbog ovih stvari imamo takav trgovinski deficit. Jednostavno Europa ne priznaje fus i nema laganja, nema varanja i naseg posla.
Sve cestitke Livanjskom siru i cincaru, hercegovackim vinima. Ljudi ozbiljno rade i za svaku pohvalu stvaraju brend iz krsa.

[udrch]

Treba na ovoj temi izbjeći maximalno prepucavanja bilo koje vrste..treba tražiti potencijal..evo složićemo se da je to sigurno u voću, povrću, suhom mesu, a sir neću ni da spominjem..nama je Švicarska pojam za sir..a ta ista Švicarska ima 10.000 km2 manju površinu, a stanovnika duplo više..industrija je super razvijena, ali na ono malo čistog područja proizvode najkvalitetnije sireve na svijetu..pa jebiga znam da ih nikad nećemo stići, ali daj da proizvedemo bilo šta..

[olensoner]

Jedan moj rodjak ima preko 50 krava, a sve i jedan litar mlijeka od njega Meggle Bihac otkupi, poceo je sa nekoliko krava prije nesto vise od 10 godina. Na farmi ima trojicu stalnih radnika, a ljeti vise ljudi zaposli, mada i on dosta radi, jer je dosta pedantan i farma mu vise izgleda kao neka farmaceutska tvornica, cak stavise ne da svakome ni da ulazi. Nije imao nikoga ni u kakvim strankama niti u vlasti da mu daje neke sumnjive podsticaje, covjek je se svojm rukama napravio, doduse sad mu Meggle daje neke podsticaje kao dobrom kooperantu, ali je covjek zivi primjer da se radom moze napraviti se sto covjek zeli i zacrta.

[Bambi_na_kofeinu]

naravno da nije velika lova, bniti ce nekom nesto pasti sa neba niti je lako. na zemlji je uvijek bilo tesko raditi. cak i dans ako imas mehanizaciju stoka zahtijeva da se o njoj brines konstatno...ali prostora za zaposljavanje i zadovoljavanje bh potreba sigurno ima. e sada ako neko misli da ce mu ostajati 1000km mjesecno a da nista ne radi onda se prevario. na kraju je racunica da mozez svopje potrebe zadovoljiti a ne cekati od nekog drugog ili mu duplo placati ono sto mozes proizvesti. al eto, bosanc je gospodina coek

Apsolutno
Samo želim reći da prosječan poljoprivrednik koji ima jednu kravicu i povrća/voća za prodati lokalnom nakupcu sigurno ne živi u blagostanju.
A onaj koji proizvodi naveliko strašno rizikuje i zavisi od uvoza i otkupa, a to je u našoj zemlj odron loše regulisano bez tendencije poboljšanja.
Govorim to čisto da neko ne bi imao iluziju kako se zemljoradnja isplati sad i odmah.
Ali sam uvjerena da ogroman broj stanovništva ima mogućnost proizvesti dobar dio hrane za svoje potrebe, bez da kupuje srbijanski krompir ili neku zaleđenu mađarsku mrkvu.
Za proizvesti sebi zimnicu ne moraš ni živjeti na selu ni od jutra do mraka biti na njivi, dovoljno je nešto zemlje relativno blizu da se može vikendima i poslije posla skoknuti zaliti, počupati korov i slično.
Džaba, modernije je iči na džoging i u teretanu nego raditi baštenske poslove

Zadnji dobar primjer ulaganja za koji sam čula - koze. Kozije mlijeko je duplo skuplje od kravljeg, koziji sir isto tako, pašu im raznovrsni tereni i relativno brzo se razmnožavaju.

[poznanik]

Samo da se "upišem" na temu, a i usput da napomenem da je u BiH jednostavnije započeti poljoprivrednu proizvodnju, nego adekvatno plasirati takav proizvod, uzimajući u obzir konkurentno i tržište preplavljeno jeftinim, uz to i često nekvalitetnim proizvodima iz država u kojima njihove vlade visokim poticajima i sličnim mjerama pomažu proizvođače.

U BiH postoji još i dodatni problem - pravovremena naplata! Maloprodaju su monopolizirale nekoliko velikih trgovačkih firmi (bar u velikim naseljima), i oni selektiraju proizvode i ucjenjivački određuju cijenu, kao i rok plaćanja, koji obično nije ispod 30 dana, često i duži. Ne može poljoprivredni proizvođač čekati mjesecima na naplatu, tu puca "lanac" i proizvodnja prestaje. Država je ta koja mora pomoći poljoprivrednu proizvodnju, koja će pronaći način i posredovati u naplati u kupoprodaji, uz istovremeno jačanje poticaja i na svaki način stimuliranja proizvodnje.

[udrch]

Naplata je sigurno problem, pa je treba imati u vidu..

[mrtva kokoš]

obrni, okreni, drzava odnosno vlast je odgovorna za ovakvo stanje. e sad, kad su one bile nestasice psenice ili cega vec, drzava je izvlacila nekakvu ko zna kakvu robu i koliko staru iz svojih rezervi. zasto se ne bi mogao donijeti zakon na drzavnom nivou, koji bi vjerujem svi prihvatili, na taj nacin da drzava po nizim cijenama otkupljuje poljoprivredne proizvode i dobra, i da zakonima obaveze plasiranje te robe na domace trziste prije svega, i da se ne mogu desavati stvari koje se desavaju.

je li u svemu ovome najveci problem taj sto raznorazni lobisti kojekavih susjednih a i ne susjednih proizvodjaca šuruju sa "domacim" vlastodrscima ?!

ne znam ali rjesenje se nalazi prije svega u rukama drzave, a ne odlaska na selo bez ikakve potpore. znaci drzava treba zakonima da obezbjedi za svaki poljoprivrednik na jednom litru mlijeka ima poticaj od 5 kf, na jednom grlu ovce, krave, konja, svinje ili cega vec od 20-200KM, isto tako na mesu i proizvodima dobijenim od stoke, karikiram. zatim davanje poticaja prema obradjenoj povrsini u zavisnosti sta je u pitanju (duhan, grozdje, masline,psenica, razno voce) i njihovi proizvodi. dok sama drzava ne stane iza poljoprivrede odlazak na selo, ulaganje i stosta jos i ne bi bas bio promisljen potez. mislim kakve koristi ja imam ako proizvedem lupam 100 tona krompira ako ga ne mogu i nemam kome plasirati?!

a to sve moze obezbjediti samo drzava. vjerujem da i sada izabrani pojedinci imaju potporu drzave ali samo zato sto su izabrani, a da vecina poljoprivrednika nije u ravnopravnom polozaju zbog nejednakog odnosa prije svega prema proizvodu a i samim proizvodjacima. novac za ovakvo sto je najlakse obezbjediti samo je pitanje zelje i htijenja!!

[Toto]

Evo od jutros sam pročitao sve ove korisne informacije sa linkova na ovoj temi..a pregledao sam i sve ove poljoprivredne emisije na svim televizijama danas..doduše oduvijek su mi te emisije zanimljive..
Ne treba se zalijetati previše za neke kulture koje možda nemaju perspektviu u ovoj zemlji..treba imati na umu da ulaskom u EU ćemo dobiti maximalne kvote za neke proizvode..evo Hrvatska muku muči sa tim..ono što su razvili moraju enormno smanjivati, a ono što mogu povećati trebaju milioni da razviju, ali EU to ne zanima puno..
Doduše mi smo daleko od EU, ali nikad se ne zna..

Vidim da smo većina na istom fonu, pa bih volio da me neko uputi ako ima informacije..
Već sam rekao da mi je želja imati svoj voćnjak, bilo gdje, iako bih najviše volio negdje uz Drinu i obavezno u RS-u, uzzinad..
Imam mogućnost da dođem do zemlje, ako je to obavezno, ne bi bilo problem da kroz papire budem vlasnik..
Zemlja je u Srednjem Podrinju, koliko znam to je područje najbolje za voće..
5,6 hiljada maraka mog ulaganja ne bi bio nikakav problem..da li bih sa tim mogao oformiti isplativ voćnjak, svega pomalo..da li bih na osnovu svog ulaganja i zemlje mogao dobiti neke subvencije recimo u sadnicama, a prije svega da li bih mogao dobiti stručnu pomoć koja mi je možda i najvažnija..da recimo čitavo vrijeme imam ljude od struke koji bi mi odmah u startu rekli šta da izaberem i s čim da krenem, a kasnije dolazili da kontrolišu..

Informacije radi, nemam previše vremena, osim slobodnih vikenda, praznika i godišnjeg odmora..po mom sudu jedino s čim bih mogao da se izborim je voće..
Takođe jedini cilj mi je da sa svojom porodicom doprinesem ovoj zemlji onoliko koliko ja osjećam da je to moja obaveza..ja smatram da smo se mi prestali boriti za ovu zemlju i da nas to uništava..strašno je pogledati koliko mi uvezemo jabuka, krušaka i šljiva..
Nije mi cilj da od toga napravim bilo kakav biznis..meni i supruzi bi bilo dovoljno da se uz voće odmaramo od posla..naravno da bih volio da sve to nekad izađe na neki selamet, da provedem penzionerske dane možda bez brige ili možda i ranije, nikad se ne zna, ali nije mi to uopšte bitno..

Ako krene kako treba evo recimo sa chuchumbamayumbe-om bih recimo napravio neku zadrugu

ovo sto ti hoces je hobi program... ako razmisljas o penziji za vise od 15 godina onda kao vocarsku kulturu razmotri orah.
sto se nafake tice: razmotri samo koliko kosta kubik neobradjen orahova drveta u italiji
ako se opredjelis da orahe sadis radi prodaje drveta onda razmotri hibrid Paradox (paradox Walnut Tree)
kad budes planiro biznis za penzionerskih dana u orahovom vocnjaku onda se malko pozabavi jednom novom naucnom i privrednom granom Agroforestry ili agrosumarstvo
agrosumarstvo ti daje priliku za 4d poljoperivredu a to je je odprilike nesto kao 4 zetve sa jeden njive ..

orah ce dati dvije zetve (drvo i plod), posto se semljiste ispod oraga ne obradjuje moze na njemu da napravis organic farmu koka (ekstenzivni uzgoj), koke ce se hraniti pasuci travu ispod oraha, glistama i puzevima iz tvojih farmi koje ces takodje imati na zemljistu ispod oraha..
farma glista ti daje zetve u glistama i humusu: gliste ces prodavati kao maticna jata i sa viskovima glista hraniti pilice i koke; koke ce ti biti zaposlene na farmi glista kao speratori humusa i glista ; humus mozes prodavati hortikultunjacima i plastenicarima kao visokovrijdno organic djubrivo;
"gredice" glista ces postaviti izmedju oraha dok gliste prerade organic masu (oko 1 godine) tlo ispod gredica i oraha ce biti izvanrdno podjubreno najkvalitetnijim organic djubrivom.. sto ce ti izvanredno uticati na porast zelene mase sa livade ispod oraha i na prinose oraha,
puzeve ces uzgajati kao izvanrednu proteinsku hranu za koke i kao maticna jata uzgajivacima puzeva
ispod oraha mozes povremeno saditi tikve: pulpu ces koristiti za ishranu koka i glista a od sjemneki cjediti tikvino ulje, kojeg litra na njivi kosta oko 15-20 eura

svi poslovi na ovim farmama koje ces imati nisu radno intezive vec se odvijaju u par kampanja na godinu sto jako odgovara vitalnim penzionerima

[muha_sa]

Jedan moj rodjak ima preko 50 krava, a sve i jedan litar mlijeka od njega Meggle Bihac otkupi, poceo je sa nekoliko krava prije nesto vise od 10 godina. Na farmi ima trojicu stalnih radnika, a ljeti vise ljudi zaposli, mada i on dosta radi, jer je dosta pedantan i farma mu vise izgleda kao neka farmaceutska tvornica, cak stavise ne da svakome ni da ulazi. Nije imao nikoga ni u kakvim strankama niti u vlasti da mu daje neke sumnjive podsticaje, covjek je se svojm rukama napravio, doduse sad mu Meggle daje neke podsticaje kao dobrom kooperantu, ali je covjek zivi primjer da se radom moze napraviti se sto covjek zeli i zacrta.

svaka cast za rodjaka

[thebonbon]

nece narod da radi to vam treba bit jasno, jer sve pogospodilo kako na selu tako i u gradu. Ovdje govorim o vecini.
Narod je bezobrazan.

evo zima je, pa vi samo pogledajte ko ce da izadje da ocisti snijeg,..jal' ispred svog ulaz il kuce,..ne do Bog da ga ko vidi sa LOPATOM,..to je smrtni neprijatelj malogradjanskog ponosa.

Seoski turizam, mislim da je to isfurano odavno, to je takva ubleha da je nema na daleko, o detaljima ne bih svima je jasno da tu nema para, nema puteva, nema prezentacije,. na domace turiste ne racunaj.

Obrada zemlje, eh kakva nam ide kriza, do kraja godine ce biti gorivo 3 KM,..ko ima zemlje i sta god da posije ispaltit cemu se, dali amaterski dali profesionalno da je obradjiva.

Poticaji drzave, e tu su velike razlike izmedju kantona, pojedini kantoni daju poticaje dok u neim kantonima ni neznaju za poticaje

interesantna tema pa sam se morala registrovati...upravo ovaj gore naveden odnos prema CESTITOM poslu ne mogu da svarim...

dragi mi je stranac i obradjujemo zajedno (pored normalnog posla) ca. 130 HA naseg imanja i 30 HA zemlje koja je pod zakupom. Sto znaci da ca. 2-3 sedmice godisnjeg odmora investiramo u sve to (sadjenje, gnojidba, zetva, oranje, frezanje itd) s tim da se radi o raznim kulturama - od uljane repice, razi, psenice do kukuruza itd - poslovi nikad nisu isti...

kada je najveca spica imamo pomoci od njegovih roditelja i sestre - sto znaci da smo svi motorizovani ali ipak je ogromna obaveza. I tako, jednog ljeta mi je dosla rodica iz Sarajeva u posjetu bas u toj jednoj spici i ZGROZILA se njega je na kraju dana pitala sva razocarana: PA STVARNO MORA LI SE TO???

ne razumijem stvarno sta je u toj vrsti posla mizerno tako da se mora zgrazavati na to ali ok - i ne moram sve razumjeti

kada sam dole,uvijek se trudim da kupujem domace, ali kada odem u bingo da kupim grah - bijeli, obicni i vidim da mu je porijeklo: KANADA, onda pocinjem JA da se ZGRAZAVAM na NASE "kvazi-gradjanstvo"..

da li je grah tako egzoticna biljka da ga moramo iz Kanade uvesti???

[heckler]

Evo od jutros sam pročitao sve ove korisne informacije sa linkova na ovoj temi..a pregledao sam i sve ove poljoprivredne emisije na svim televizijama danas..doduše oduvijek su mi te emisije zanimljive..
Ne treba se zalijetati previše za neke kulture koje možda nemaju perspektviu u ovoj zemlji..treba imati na umu da ulaskom u EU ćemo dobiti maximalne kvote za neke proizvode..evo Hrvatska muku muči sa tim..ono što su razvili moraju enormno smanjivati, a ono što mogu povećati trebaju milioni da razviju, ali EU to ne zanima puno..
Doduše mi smo daleko od EU, ali nikad se ne zna..

Vidim da smo većina na istom fonu, pa bih volio da me neko uputi ako ima informacije..
Već sam rekao da mi je želja imati svoj voćnjak, bilo gdje, iako bih najviše volio negdje uz Drinu i obavezno u RS-u, uzzinad..
Imam mogućnost da dođem do zemlje, ako je to obavezno, ne bi bilo problem da kroz papire budem vlasnik..
Zemlja je u Srednjem Podrinju, koliko znam to je područje najbolje za voće..
5,6 hiljada maraka mog ulaganja ne bi bio nikakav problem..da li bih sa tim mogao oformiti isplativ voćnjak, svega pomalo..da li bih na osnovu svog ulaganja i zemlje mogao dobiti neke subvencije recimo u sadnicama, a prije svega da li bih mogao dobiti stručnu pomoć koja mi je možda i najvažnija..da recimo čitavo vrijeme imam ljude od struke koji bi mi odmah u startu rekli šta da izaberem i s čim da krenem, a kasnije dolazili da kontrolišu..

Informacije radi, nemam previše vremena, osim slobodnih vikenda, praznika i godišnjeg odmora..po mom sudu jedino s čim bih mogao da se izborim je voće..
Takođe jedini cilj mi je da sa svojom porodicom doprinesem ovoj zemlji onoliko koliko ja osjećam da je to moja obaveza..ja smatram da smo se mi prestali boriti za ovu zemlju i da nas to uništava..strašno je pogledati koliko mi uvezemo jabuka, krušaka i šljiva..
Nije mi cilj da od toga napravim bilo kakav biznis..meni i supruzi bi bilo dovoljno da se uz voće odmaramo od posla..naravno da bih volio da sve to nekad izađe na neki selamet, da provedem penzionerske dane možda bez brige ili možda i ranije, nikad se ne zna, ali nije mi to uopšte bitno..

Ako krene kako treba evo recimo sa chuchumbamayumbe-om bih recimo napravio neku zadrugu

ovo sto ti hoces je hobi program... ako razmisljas o penziji za vise od 15 godina onda kao vocarsku kulturu razmotri orah.
sto se nafake tice: razmotri samo koliko kosta kubik neobradjen orahova drveta u italiji
ako se opredjelis da orahe sadis radi prodaje drveta onda razmotri hibrid Paradox (paradox Walnut Tree)
kad budes planiro biznis za penzionerskih dana u orahovom vocnjaku onda se malko pozabavi jednom novom naucnom i privrednom granom Agroforestry ili agrosumarstvo
agrosumarstvo ti daje priliku za 4d poljoperivredu a to je je odprilike nesto kao 4 zetve sa jeden njive ..

orah ce dati dvije zetve (drvo i plod), posto se semljiste ispod oraga ne obradjuje moze na njemu da napravis organic farmu koka (ekstenzivni uzgoj), koke ce se hraniti pasuci travu ispod oraha, glistama i puzevima iz tvojih farmi koje ces takodje imati na zemljistu ispod oraha..
farma glista ti daje zetve u glistama i humusu: gliste ces prodavati kao maticna jata i sa viskovima glista hraniti pilice i koke; koke ce ti biti zaposlene na farmi glista kao speratori humusa i glista ; humus mozes prodavati hortikultunjacima i plastenicarima kao visokovrijdno organic djubrivo;
"gredice" glista ces postaviti izmedju oraha dok gliste prerade organic masu (oko 1 godine) tlo ispod gredica i oraha ce biti izvanrdno podjubreno najkvalitetnijim organic djubrivom.. sto ce ti izvanredno uticati na porast zelene mase sa livade ispod oraha i na prinose oraha,
puzeve ces uzgajati kao izvanrednu proteinsku hranu za koke i kao maticna jata uzgajivacima puzeva
ispod oraha mozes povremeno saditi tikve: pulpu ces koristiti za ishranu koka i glista a od sjemneki cjediti tikvino ulje, kojeg litra na njivi kosta oko 15-20 eura

svi poslovi na ovim farmama koje ces imati nisu radno intezive vec se odvijaju u par kampanja na godinu sto jako odgovara vitalnim penzionerima

Toto imas li kakav link za neki papir ili studiju o ovom modelu?

[udrch]

Brate Toto, ovo je prekomlicirano, nemoj me odgovarati

[Toto]

Toto imas li kakav link za neki papir ili studiju o ovom modelu?

The University of Minnesota

https://www.agronomy.org/files/publicat ... restry.pdf


http://www.youtube.com/watch?v=ssFQXgGb ... re=related

http://www.youtube.com/watch?v=hprobEqB ... ure=relmfu

[Toto]

starobosanska mudrost kaze da je najlakse tudjim kurcem gloginje mlatit..
pa tako i ova urbana mahalanja o seoskim zajednicama, njihovoj samoodrzivosti, poduzetnistvu nemaju nikakve veze sa stvarnim stanjem...
garantujem da je situacija na selu uvelike drukcija vec se ovdje prikazuje..
kritika i objektivna anazliza je dobrodosla ali vecina ovih osvrta je neobjektivno mahalenje bez poznavanja stvarnog stanja u ruralnim zajednicama ...
uspjesnih primjera poduzetnistva u ruralnim zajednicama i revitalizacije sela je jako mnogo

evo par linkova,nek ih "analiticari" i kriticari pregledaju prije vengo zaposle pljuvacne zlijezde...
**********************************************************
http://www.agroneretva.ba/en/index.html

ovaj organic krompir proizveden po HCCP u BiH, sorta ruset burbank (isti onaj od kojeg McDolanc przi pomfrit):D izvozi se za Norvesku, jer nasi velegradjani nece da jedu nas seljacki krompir, vec narucuju gradjanski iz Holandije ne bendajuci sto je GMO i sto u misevi od njega ugibaju.. nazdravlje gradjanima

**************************************************************
http://www.pz-dubrave.com






****************************************************************************************
http://www.pz-hodbina.ba
ovdje rastu najbolje rane tresnje





*********************************************************************************************
http://www.ecoline.ba





******************************************************************************************************

http://www.jaffakomerc.com/bih/onama.html

*************************************************************************

[Mini_Star]

Kad sam vidio da nas seljak kupuje na pijaci paradajez i nosi ga na selo sve mi je bilo jasno.

[Toto]

Kad sam vidio da nas seljak kupuje na pijaci paradajez i nosi ga na selo sve mi je bilo jasno.

a de mi reci kad to sazrijeva paradajaz u Lukomiru
ako je seljak kupio rani paradajz iz hercegovone, koji dozrijeva skoro mjesec dana prije nego u bosni, sto te ima cudit da je seljak sebi kupio da nazdravi ..

[Mini_Star]

Kad sam vidio da nas seljak kupuje na pijaci paradajez i nosi ga na selo sve mi je bilo jasno.

a de mi reci kad to sazrijeva paradajaz u Lukomiru
ako je seljak kupio rani paradajz iz hercegovone, koji dozrijeva skoro mjesec dana prije nego u bosni, sto te ima cudit da je seljak sebi kupio da nazdravi ..

Jedan je Lukomir. Ja sam vidio seljaka koji nosi paradajez na selo koje je na istoj nadmorskoj kao i Sarajevo

[Toto]

Kad sam vidio da nas seljak kupuje na pijaci paradajez i nosi ga na selo sve mi je bilo jasno.

a de mi reci kad to sazrijeva paradajaz u Lukomiru
ako je seljak kupio rani paradajz iz hercegovone, koji dozrijeva skoro mjesec dana prije nego u bosni, sto te ima cudit da je seljak sebi kupio da nazdravi ..

Jedan je Lukomir. Ja sam vidio seljaka koji nosi paradajez na selo koje je na istoj nadmorskoj kao i Sarajevo

i tebi na osnovu samo jednog seljaka SVE postalo jasno ???
bojim se da seljak sa paradajzom iz tvoje price nije nikako ispo seljak

[talić]

prvo treba utvrditi šta bi bilo isplativo proizvoditi jer proizvoditi kulture koje traže mnogo sunca i toplote ili velike površine je utopija jer mi u ovim našim maglovitim bosanskim gudurama nemamo milione hektara ravnice kao Hrvatska, Francuska, Njemačka,... ali možemo proizvoditi voće koje uspjeva na nadmorskim visinama od 300 do 1000 metara pa bi država trebala izdvojiti desetak miliona maraka pa besplatno dati narodu milion sadnica i stručnu pomoć. Deset miliona za državu ništa a za tri ili četiri godine to bi bilo već 20 do 30.000 tona voća. Glavni problem je što ljudi nemaju informacije i kako će je imati kad nas po cijeli dan zasipaju samo crnom hronikom, nema informacija, nema savjeta.

[viva_castro]

prvo treba utvrditi šta bi bilo isplativo proizvoditi jer proizvoditi kulture koje traže mnogo sunca i toplote ili velike površine je utopija jer mi u ovim našim maglovitim bosanskim gudurama nemamo milione hektara ravnice kao Hrvatska, Francuska, Njemačka,... ali možemo proizvoditi voće koje uspjeva na nadmorskim visinama od 300 do 1000 metara pa bi država trebala izdvojiti desetak miliona maraka pa besplatno dati narodu milion sadnica i stručnu pomoć. Deset miliona za državu ništa a za tri ili četiri godine to bi bilo već 20 do 30.000 tona voća. Glavni problem je što ljudi nemaju informacije i kako će je imati kad nas po cijeli dan zasipaju samo crnom hronikom, nema informacija, nema savjeta.

Mislim da si na dobrom putu. Hajde da identifikujemo primarni problem, koja je to prva stepenica koja se treba preći da bi se poljoprivredna proizvodnja pospiješila i unaprijedila.

U medijima dakle nema informacija, ali mislim da mediji nemaju o čemu da informišu. Na fakultetima poljoprivrednim nema informacija. Gdje su njihove studije? Šta oni rade po tom pitanju?

Ima još jedan problem a to je kako građani gledaju na ovaj posao. Gledao sam emisiju o eko uzgoju koka. I neka porodica drma, imaju para i pravo lijepo žive od toga. U neka doba ih pitaju za posao kad oni govore kako su na birou i kako nema posla ?!?! Znači oni bi odmah napustili taj posao kada bi im neko ponudio manju platu u nekoj firmi u kojoj će im šef jahati na leđima... Da ne govorim kako vjerovatno primaju i neku socijalnu pomoć još se vode i kao nezaposleni. Sebi ne uplaćuju doprinose, itd.

Dakle mislim da su tri osnovna problema:

1. Naučna zapostavljenost poljoprivrede

2. Nesigurno tržište za plasiranje proizvoda

3. Percepcija građana o zemljoradnji i stočarstvu kao poslu


Ako neko misli da postoje stariji problemi molim vas neka ih doda ili izbaci postojeće.

[talić]

dobro zboriš,..
u ovih 15 godina ljudi su uglavnom dovođeni u zablude. Plati neki profiter nekom kvazi novinaru da promoviše uzgoj činčila kao jako profitabilan. Zatim taj što je platio novinara skupo proda matične parove ljudima koji očekuju zaradu i poslije pola godine počinje ucjenjivanje i otkupna cijena ni pola od obećane. Tako je slično bilo sa klasovim malinama. Otkupna cijena prve godine preko 2 KM a sljedeće pade na 1,20 a ljudi ugovore potpisali na nekoliko godina.
Prosječan seljak je neobrazovan i treba mu sve nacrtati. Kriminalac dobije besplatno branioca po službenoj dužnosti. Daj da se obrazuje i uposli 100 agronoma koji će obilaziti FBiH i o trošku države savjetovati seljaka šta i kako dalje. Ili je ipak bolje da svi dosele u grad?

[Toto]

Mislim da si na dobrom putu. Hajde da identifikujemo primarni problem, koja je to prva stepenica koja se treba preći da bi se poljoprivredna proizvodnja pospiješila i unaprijedila.

Znanje i to ono primjenjeno... iz domena tehnologija i poduzetnistva; i to onih koje su primjenjivi u ruralnim zajednicama. To nisu samo poljoprivreda i stocarstvo vec i agrosumarstvo, akvakultura, prehrambena industrija, drvopreradjivacka industrija, turizam, lov i ribolov, ekologija, organska proizvodnja, kozmeticka industrija, dijelovi farmaceutske industrije...

[sanaman]

prvo treba utvrditi šta bi bilo isplativo proizvoditi jer proizvoditi kulture koje traže mnogo sunca i toplote ili velike površine je utopija jer mi u ovim našim maglovitim bosanskim gudurama nemamo milione hektara ravnice kao Hrvatska, Francuska, Njemačka,... ali možemo proizvoditi voće koje uspjeva na nadmorskim visinama od 300 do 1000 metara pa bi država trebala izdvojiti desetak miliona maraka pa besplatno dati narodu milion sadnica i stručnu pomoć. Deset miliona za državu ništa a za tri ili četiri godine to bi bilo već 20 do 30.000 tona voća. Glavni problem je što ljudi nemaju informacije i kako će je imati kad nas po cijeli dan zasipaju samo crnom hronikom, nema informacija, nema savjeta.

Mislim da si na dobrom putu. Hajde da identifikujemo primarni problem, koja je to prva stepenica koja se treba preći da bi se poljoprivredna proizvodnja pospiješila i unaprijedila.

U medijima dakle nema informacija, ali mislim da mediji nemaju o čemu da informišu. Na fakultetima poljoprivrednim nema informacija. Gdje su njihove studije? Šta oni rade po tom pitanju?

Ima još jedan problem a to je kako građani gledaju na ovaj posao. Gledao sam emisiju o eko uzgoju koka. I neka porodica drma, imaju para i pravo lijepo žive od toga. U neka doba ih pitaju za posao kad oni govore kako su na birou i kako nema posla ?!?! Znači oni bi odmah napustili taj posao kada bi im neko ponudio manju platu u nekoj firmi u kojoj će im šef jahati na leđima... Da ne govorim kako vjerovatno primaju i neku socijalnu pomoć još se vode i kao nezaposleni. Sebi ne uplaćuju doprinose, itd.

Dakle mislim da su tri osnovna problema:

1. Naučna zapostavljenost poljoprivrede

2. Nesigurno tržište za plasiranje proizvoda

3. Percepcija građana o zemljoradnji i stočarstvu kao poslu


Ako neko misli da postoje stariji problemi molim vas neka ih doda ili izbaci postojeće.

U 2009 godini u Federaciji na poljoprivrednom i agronomskom fakultetu 187 diplomanata....a u periodu 2003-2009 na ova dva navedena faxa u Federaciji je diplomiralo ukupno: 615 studenata....mislim da ne moram objasnjavati da to predstavlja jedva 1,2% od ukupnog broja diplomiranih studenata u Federaciji od 2003-2009. godine (50107)...

Potencijal trzista iznosi ca. 245 miliona KM, u ovom iznosu smo uvezli svjeze i mlijecne proizvode u 2009. godini. naravno iznos treba umanjiti za neke stvari koje ne mozemo sami proizvesti (npr. banane, kiwi, itd.) jer ne uspijeva kod nas i naravno jer sumnjam da cemo ikad biti u mogucnosti da sami pokrijemo nase potrebe 100% ....al neka otkinemo 40% od ove sume, to je preko 100 miliona.

Za percepciju gradjana jos nije izmisljena vakcina koja mijenja metalitet...za ovo nema lijeka