Poslao sam i mail uredništvu portala i zamolio da podrže ovu našu akciju....
Poštovanje!
Najljubaznije Vas molimo da nekim kratkim člankom na portalu podržite akciju forumaša našeg foruma, kojom želimo pomoći našim prijateljima i komšijama franjevcima da izgrade crkvu na Dobrinji...
Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 25&t=88722
Srdačan pozdrav!
Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#52 Re: Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
Instrukcija franjevcima za ponašanje u Drugom svjetskom ratu
Bolji poznavatelji povijesnih prilika na ovim prostorima zasigurno su više puta pročitali Upute što ih je Uprava Franjevačkog reda iz Rima poslala svim franjevcima hrvatskog govornog područja u vihoru Drugog svjetskog rata 24.srpnja 1941. To je jedna od rijetkih svijetlih točaka iz tog vremena na ovim prostorima kad su u pitanju vjerske zajednice, posebno vodstva vjerskih zajednica. Prenosimo ovdje pismo generala Franjevačkoga reda fra Leonarda Bella 18. kolovoza 1941., u kojem se poziva na zaštitu progonjenih Srba, Židova i ostalih u NDH. Neka nam ovo bude poticaj i u današnjim turbulentnim vremenima, kada se religija instrumentalizira u nacional-političke svrhe, a vjerske vođe se nameću kao nacionalni lideri spremni da započnu čak i rat protiv "neprijatelja".
http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1
Bolji poznavatelji povijesnih prilika na ovim prostorima zasigurno su više puta pročitali Upute što ih je Uprava Franjevačkog reda iz Rima poslala svim franjevcima hrvatskog govornog područja u vihoru Drugog svjetskog rata 24.srpnja 1941. To je jedna od rijetkih svijetlih točaka iz tog vremena na ovim prostorima kad su u pitanju vjerske zajednice, posebno vodstva vjerskih zajednica. Prenosimo ovdje pismo generala Franjevačkoga reda fra Leonarda Bella 18. kolovoza 1941., u kojem se poziva na zaštitu progonjenih Srba, Židova i ostalih u NDH. Neka nam ovo bude poticaj i u današnjim turbulentnim vremenima, kada se religija instrumentalizira u nacional-političke svrhe, a vjerske vođe se nameću kao nacionalni lideri spremni da započnu čak i rat protiv "neprijatelja".
http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 2&Itemid=1
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#53 Re: Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
Spašavali su nas bosanski franjevci, organizacija El hidaje...
O spašavanju Jevreja Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu govorio je danas Elijas Tauber iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na tribini u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu
Kada govorimo o holokaustu mislimo o logorima, odvođenju Jevreja, žutoj traci koju su nosili i uglavnom o tim teškim, zaista žalosnim i tužnim stvarima koje su se desile, ali u tom smislu zaboravljamo ljude koji su pomogli da ta tragedija ne bude veća.
„To je jedan od razloga što smo ove godine odlučili da govorimo o ljudima koji su spašavali Jevreje i smatramo da je bitno da to ostane zapisano u istoriji i da znamo da su u tom procesu spašavanja među ostalima učestvovali bosanski franjevci, organizacija El hidaje, ljudi iz raznih naroda i religija...“, izjavio je Tauber.
Upravo o takvim djelima tokom Drugog svjetskog rata treba učiti, ali i govoriti mladim generacijama danas. O tome brigu moraju voditi škola, društvo, ali i porodica i djecu od najranijeg djetinjstva učiti da vole drugo i drugačije.
U Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava već nekoliko godina pored ostalih projekta, radi se i na posebnom projektu koji obrađuje stradanje Jevreja na području BiH i bivše države, tada monarhističke Jugoslavije.
„U kontekstu tog projekta poseban segment govori o humanoj aktivnosti, o spašavanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu i to spašavanju od visoko humanih ljudi, pripadnika svih nacionalnosti, svih naroda koji su tada i danas žive u BiH što zaista sa stanovišta istraživanja holokausta i genocida predstavlja veliki moralni i civilizacijski čin i u isto vrijeme iskustvo koje današnje generacije, a posebno istraživači koji se bave tim pitanjem, moraju uvijek imati u vidu“, izjavio je direktor Instituta Smail Čekić.
Tribina je organizirana u povodu obilježavanja 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
(FENA, ** No links ** PORTAL/eb)
O spašavanju Jevreja Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu govorio je danas Elijas Tauber iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na tribini u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu
Kada govorimo o holokaustu mislimo o logorima, odvođenju Jevreja, žutoj traci koju su nosili i uglavnom o tim teškim, zaista žalosnim i tužnim stvarima koje su se desile, ali u tom smislu zaboravljamo ljude koji su pomogli da ta tragedija ne bude veća.
„To je jedan od razloga što smo ove godine odlučili da govorimo o ljudima koji su spašavali Jevreje i smatramo da je bitno da to ostane zapisano u istoriji i da znamo da su u tom procesu spašavanja među ostalima učestvovali bosanski franjevci, organizacija El hidaje, ljudi iz raznih naroda i religija...“, izjavio je Tauber.
Upravo o takvim djelima tokom Drugog svjetskog rata treba učiti, ali i govoriti mladim generacijama danas. O tome brigu moraju voditi škola, društvo, ali i porodica i djecu od najranijeg djetinjstva učiti da vole drugo i drugačije.
U Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava već nekoliko godina pored ostalih projekta, radi se i na posebnom projektu koji obrađuje stradanje Jevreja na području BiH i bivše države, tada monarhističke Jugoslavije.
„U kontekstu tog projekta poseban segment govori o humanoj aktivnosti, o spašavanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu i to spašavanju od visoko humanih ljudi, pripadnika svih nacionalnosti, svih naroda koji su tada i danas žive u BiH što zaista sa stanovišta istraživanja holokausta i genocida predstavlja veliki moralni i civilizacijski čin i u isto vrijeme iskustvo koje današnje generacije, a posebno istraživači koji se bave tim pitanjem, moraju uvijek imati u vidu“, izjavio je direktor Instituta Smail Čekić.
Tribina je organizirana u povodu obilježavanja 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
(FENA, ** No links ** PORTAL/eb)
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#54 Re: Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
Bunker crkva u atomskom skloništu na sarajevskoj Dobrinji
http://www.facetv.ba/rubrika/tema-cd/79 ... rinji.html
http://www.facetv.ba/rubrika/tema-cd/79 ... rinji.html
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#55 Re: Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
Učiti djecu od vrtića
Isto tako gotovo nepoznata činjenica je da su bosanski franjevci imali značajnu ulogu u spašavanju Jevreja i Srba u progonu ustaške vlasti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. O tome postoji i pisani dokument pod nazivom „Definitorij generalnog ministra franjevačkog reda“ o kome govori Eli Tauber iz Jevrejske zajednice BiH.
„Recimo, hrabro i dosljedno držanje provincijala fra Krune Misila, o čemu dosad nije niko pisao - sve to skupa nije dovoljno ni istraženo - a koji je zbog svojih hrabrih intervenata navukao na sebe bijes jednog dijela klera, posebno proustaški orijentisanih. Ima interesantan slučaj fra Joze Markušića koji se, kažu, tokom rata odnosio zadivljujuće humano i hrišćanski prema progonjenima“, kazao je Tauber.
Među onima koji su spašavali bosanaske Jevreje i njihovu imovinu Tauber ističe da se ne smiju zaboraviti djela travničkih franjevaca.
„Koji su tokom Drugog svjetskog rata iz sinagoge u Travniku spasili dva svitka Tore i čitavo vrijeme rata čuvali to. I to su svici Tore koje mi danas koristimo“, kazao je Tauber.
Upravo o ovakvim djelima bosanskih franjevaca, ali i građana Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata treba učiti ali i govoriti mladim generacijama danas. O tome brigu moraju voditi škola, društvo, ali i porodica, i djecu od najranijeg djetinjstva učiti da vole drugo i drugačije, napominje Jakob Finci.
Slobodna Evropa
Isto tako gotovo nepoznata činjenica je da su bosanski franjevci imali značajnu ulogu u spašavanju Jevreja i Srba u progonu ustaške vlasti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. O tome postoji i pisani dokument pod nazivom „Definitorij generalnog ministra franjevačkog reda“ o kome govori Eli Tauber iz Jevrejske zajednice BiH.
„Recimo, hrabro i dosljedno držanje provincijala fra Krune Misila, o čemu dosad nije niko pisao - sve to skupa nije dovoljno ni istraženo - a koji je zbog svojih hrabrih intervenata navukao na sebe bijes jednog dijela klera, posebno proustaški orijentisanih. Ima interesantan slučaj fra Joze Markušića koji se, kažu, tokom rata odnosio zadivljujuće humano i hrišćanski prema progonjenima“, kazao je Tauber.
Među onima koji su spašavali bosanaske Jevreje i njihovu imovinu Tauber ističe da se ne smiju zaboraviti djela travničkih franjevaca.
„Koji su tokom Drugog svjetskog rata iz sinagoge u Travniku spasili dva svitka Tore i čitavo vrijeme rata čuvali to. I to su svici Tore koje mi danas koristimo“, kazao je Tauber.
Upravo o ovakvim djelima bosanskih franjevaca, ali i građana Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata treba učiti ali i govoriti mladim generacijama danas. O tome brigu moraju voditi škola, društvo, ali i porodica, i djecu od najranijeg djetinjstva učiti da vole drugo i drugačije, napominje Jakob Finci.
Slobodna Evropa
-
valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#56 Re: Pomozimo franjevcima da izgrade svoju božju kuću na Dobrinji
HRABROST FRA FRANJE HORVATA
Jakica Atijas u svešteničkom odelu
Jevreji su u prošlom ratu osjetili i iskusili najteže zločine i nasilja. Čitav jedan koloplet nesvakidašnjih sudbina, malih zgoda i velikih nezgoda, surovih istina i zagonetnih misterija odigrao se u toku rata.
Jakica Atijas je rođen u Sarajevu 1. oktobra 1913; roditelji su mu bili Salamon »il invalid« i Lenka Atijas, rođena Altarac. Jakica je učio trgovački zanat kod svoga oca. Njegovi roditelji su celog svog života radili bez odmora i živjeli skromno i pošteno. Marljivim radom sagradili su kuću 1933. godine. U toj kući stanovao je sa svojim roditeljima fra Franjo Horvat. Porodice Horvat i Atijas slagale su se veoma dobro.
Jednoga dana, Franjo Horvat je rekao Jakici: »Ti nećeš moći da dugo ostaneš ovdje jer se Jevrejima sprema zlo. Kada osjetiš da si ugrožen, javi mi se!« Ubrzo zatim 1941. godine, Atijasu je oduzeta radnja i u nju postavljen ustaški povjerenik. Kad je započelo odvođenje Jevreja iz njegovog kvarta, Jakica je pobjegao pred ustašama i sakrio se na tavan. Tu je ostao do večeri, a potom otišao kod fra Franje i prenoćio kod njega. Sutradan je Horvat donio fotografski aparat, uslikao Jakicu i dao mu svećeničko odijelo, tako da je Jakica istog dana imao svoju legitimaciju sa novom slikom. Zatim su zajedno otišli u Mostar koji su držali Italijani.
U najtežim trenucima svoga života, Jakica je zaboravio na strah: onda kad su mu svi putevi bili zavijani i neprohodni, on je svoj mladi život stavio na kocku. Rizik je bio ogroman, a nada u uspjeh veoma mala, gotovo neostvarljiva. Iz Mostara je otišao u Split, zatim u Trogir, gdje se krio do 1943. godine. Po kapitulaciji Italije, otišao je u partizane; bio je u Dalmatinskoj brigadi II divizije, pri intendantskoj jedinici. Pošto je bio ranjen, odveden je na liječenje najprije na Brač, zatim na Hvar i Vis. U intendantskoj službi je ostao do kraja 1949, a po povratku u Sarajevo radio je kao poslovođa Oficirske zadruge za odijela. Penzionisan je 1971. godine.
Jevrejski bilten, 1983
Jakica Atijas u svešteničkom odelu
Jevreji su u prošlom ratu osjetili i iskusili najteže zločine i nasilja. Čitav jedan koloplet nesvakidašnjih sudbina, malih zgoda i velikih nezgoda, surovih istina i zagonetnih misterija odigrao se u toku rata.
Jakica Atijas je rođen u Sarajevu 1. oktobra 1913; roditelji su mu bili Salamon »il invalid« i Lenka Atijas, rođena Altarac. Jakica je učio trgovački zanat kod svoga oca. Njegovi roditelji su celog svog života radili bez odmora i živjeli skromno i pošteno. Marljivim radom sagradili su kuću 1933. godine. U toj kući stanovao je sa svojim roditeljima fra Franjo Horvat. Porodice Horvat i Atijas slagale su se veoma dobro.
Jednoga dana, Franjo Horvat je rekao Jakici: »Ti nećeš moći da dugo ostaneš ovdje jer se Jevrejima sprema zlo. Kada osjetiš da si ugrožen, javi mi se!« Ubrzo zatim 1941. godine, Atijasu je oduzeta radnja i u nju postavljen ustaški povjerenik. Kad je započelo odvođenje Jevreja iz njegovog kvarta, Jakica je pobjegao pred ustašama i sakrio se na tavan. Tu je ostao do večeri, a potom otišao kod fra Franje i prenoćio kod njega. Sutradan je Horvat donio fotografski aparat, uslikao Jakicu i dao mu svećeničko odijelo, tako da je Jakica istog dana imao svoju legitimaciju sa novom slikom. Zatim su zajedno otišli u Mostar koji su držali Italijani.
U najtežim trenucima svoga života, Jakica je zaboravio na strah: onda kad su mu svi putevi bili zavijani i neprohodni, on je svoj mladi život stavio na kocku. Rizik je bio ogroman, a nada u uspjeh veoma mala, gotovo neostvarljiva. Iz Mostara je otišao u Split, zatim u Trogir, gdje se krio do 1943. godine. Po kapitulaciji Italije, otišao je u partizane; bio je u Dalmatinskoj brigadi II divizije, pri intendantskoj jedinici. Pošto je bio ranjen, odveden je na liječenje najprije na Brač, zatim na Hvar i Vis. U intendantskoj službi je ostao do kraja 1949, a po povratku u Sarajevo radio je kao poslovođa Oficirske zadruge za odijela. Penzionisan je 1971. godine.
Jevrejski bilten, 1983