Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
cartman wrote:haha na ovom forumu ne moze niti jedna tema proc bez padobranaca koji ismijavaju sve sto im je nepoznato. vjerovatno iz nekog unutrasnjeg straha. znanje je moc
cartman..veoma je vazno raditi na sebi(svom egu),imati ga pod kontrolom..ti si na dobrom putu,skidam kapu
ja Maye dugo proucavam i srce mi je puno kad naidjem na ljude koji Ih shvacaju
cartman wrote:haha na ovom forumu ne moze niti jedna tema proc bez padobranaca koji ismijavaju sve sto im je nepoznato. vjerovatno iz nekog unutrasnjeg straha. znanje je moc
Ako ne znaš o ovoj temi ništa onda nemoj one koji bi da nešto saznaju nazivat' padobrancima.
Mene je uvijek zanimala kultura Maja a kalendar jeste dio njihove kulture.
Bezze ti je komentar.
Bolje objasni ako znaš, pa ja.
pa kaze
Jel' kod Maja sad 14 april ?
Čekaj, ovo Sjeme se računa zbog sijanja ili zbog sexa...proljeće mislim i to ?
Izvini, ne pratim te
toliko o tvojoj ozbiljnosti i zanimanju za kulturu maja.
pozelio drugu temu fraer... ha ya
@aqua , ja mislim da je to nesto cim bi se svi trebali bavit. Zivot bez ega , barem ovakav kakav znamo, nije moguc. Al je itekako moguce naucit ovladat svojim egom i koristit ga po potrebi, kada ti je potreban, i kada pozelis da ga koristis, a ne da on tebe koristi.
cartman wrote:haha na ovom forumu ne moze niti jedna tema proc bez padobranaca koji ismijavaju sve sto im je nepoznato. vjerovatno iz nekog unutrasnjeg straha. znanje je moc
Ako ne znaš o ovoj temi ništa onda nemoj one koji bi da nešto saznaju nazivat' padobrancima.
Mene je uvijek zanimala kultura Maja a kalendar jeste dio njihove kulture.
Bezze ti je komentar.
Bolje objasni ako znaš, pa ja.
pa kaze
Jel' kod Maja sad 14 april ?
Čekaj, ovo Sjeme se računa zbog sijanja ili zbog sexa...proljeće mislim i to ?
Izvini, ne pratim te
toliko o tvojoj ozbiljnosti i zanimanju za kulturu maja.
pozelio drugu temu fraer... ha ya
@aqua , ja mislim da je to nesto cim bi se svi trebali bavit. Zivot bez ega , barem ovakav kakav znamo, nije moguc. Al je itekako moguce naucit ovladat svojim egom i koristit ga po potrebi, kada ti je potreban, i kada pozelis da ga koristis, a ne da on tebe koristi.
I šta je sad tu čudno ?
Ako je 14 april po gregorijanskom i julijanskom kalendaru što ne bi bio i po Majama ????
Mjesec u kojem smo se zove SJeme...asocira na sijanje kao i na sex jer u proljeće ljude fata vrbopuc.
Ili odgovori ili pusti da odgovori onaj ko zna.
cartman wrote:haha na ovom forumu ne moze niti jedna tema proc bez padobranaca koji ismijavaju sve sto im je nepoznato. vjerovatno iz nekog unutrasnjeg straha. znanje je moc
Ako ne znaš o ovoj temi ništa onda nemoj one koji bi da nešto saznaju nazivat' padobrancima.
Mene je uvijek zanimala kultura Maja a kalendar jeste dio njihove kulture.
Bezze ti je komentar.
Bolje objasni ako znaš, pa ja.
mislim da cartman nije mislio na vas normalne da ste padobranci.
moram jos jednom reci,mozda ixmaya posto je veoma mlada cura ne posjeduje dovoljno (ne bih rekao znanja,mozda intuicije)da vam objasni detaljno.meni je drago da sam se ukljucio u ovu temu i da mogu pomoci,ako je moja pomoc dobrodosla. s obzirom da postoji na netu nekoliko vrsta majanskog kalendara osjecam da je moja duznost reci vam da postoji mnogo vrsta laznih kalendara. po ixmayinom racunanju zakljucujem da cura radi po tradicionalnom brojanju
razlike tradicionalnog i dremspela mozemo poslije
Ix maya se uopće ne ljuti kad čuje pametnnu misao i komentar,ali opećnito glupostima se ne zamaram i na glupe komentare ne odgovaram...a svi oni koji iole znaju nešto o Mayama,o Tzolkinu su se javili na private i dobili ono šta ih je zanimalo:) a obzirom da sam zaposlena,nisam u mogućnosti da radnim danima"visim"na formu i s nekim se prepucavam...bdw...zahvaljujem svima na podršci i svima koji su se pametno uključili u ovu temu i dali joj poseban smisao...cartman,aqua...
ovakve teme su lijek za dusu..Ego!? Mislim da Tzolkin punom govori o egu..koliko je vazno znati uprvljati njime,koliko ego ustvari upravlja nama a da nismo svjeni toga.
na jednom forumu sam objasnio sta znaci smjena energija i da smo mi usli u posljednjih 260 dana(Tzolkin!) 9,.03.2011 godine. 11.03. katastroflni potres u Japanu.energije se smjenjujun svakih 20 dana..28.10.2011 zavrsava tzolkin,to je zadnji dan naseg izbora. ono sta izaberemo usvojit cemo do 21.12 2012 god.
ili propast ili jedan bolji zivot,pratite smjene enrgija svakih dvadeset dana pa cete naci logiku..
Ixmaya wrote:Ix maya se uopće ne ljuti kad čuje pametnnu misao i komentar,ali opećnito glupostima se ne zamaram i na glupe komentare ne odgovaram...a svi oni koji iole znaju nešto o Mayama,o Tzolkinu su se javili na private i dobili ono šta ih je zanimalo:) a obzirom da sam zaposlena,nisam u mogućnosti da radnim danima"visim"na formu i s nekim se prepucavam...bdw...zahvaljujem svima na podršci i svima koji su se pametno uključili u ovu temu i dali joj poseban smisao...cartman,aqua...
Mayanksi kalendar i njegovo završavanje 2012.god..da li smo zaista osuđeni na propast???
Ako prođemo kroz kratki povijesni pregled znamo da su Maye najpoznatija klasična civilizacija Srednje Amerike.Njihovo porijeklo datira još od 2600 prije nove ere na području Yukatana,te su svoje zlatno doba imali oko 250 god.nove ere,a živjeli su na današnjem području južnog Meksika,Gvatemale,sjevernog Beliza i zapadnog Honurasa.Svoje zanje gradnje temelji su na ranoj civilizaciji Olmeka.Maye su razvile astronomiju,sustav kalendara,hijeroglifsko pismo,gradili ukrašene i ceremonijalne zgrade kao što su piramide,palače ali sve bez metalnih alata.Ono što je ostalo nerazjašnjeno što se tiče Maya jeste njihov kalendar koji je datiran sa 3113 godinom prije nove ere,koja obilježava stvaranje svijeta,prema njihovom kalendaru dugog brojanja(Loung Count)postoje nagađanja kao su Maye svoju civilizaciju započele 2600 godine prije nove ere,neki kažu paka da su je započele 2500 god prije nove ere..ali čemu stvarati kalendar kojih 500 god unazad da bi se pronašao početak stvaranja svijeta?Okrenemo li se na brzinu tekstovina,raovima te dugogodišnjem proučavanju kojim se bavi Zecharia Sitchin koji napominje postojanje planete Nibitu s ciklusom od 3600 godina,odnos između 2600 prije nove ere i 2012 godine predstavljaju jedan ciklus Nibiru prolaska.Ali to nisu jedina poklapanja...Maye su odredile datum stvaranja svijeta,i tapriča poznata je pod nazivom Popl Vuh .Maye su život promatrale kroz cikluse.No,ova 2012 godina,te kraj njihovog kalendara zapravo predstavlja kraj jednog ciklusa koji se zatim ponavlja,pa možda upravo iz tog razloga nisu vidjeli potrebu da produžuju pisanje kalendara koji se po svojoj prirodi počinje odvijati iz početka.Kao konačan kraj kalendara Maye su odredile 21.12.2012,ili po Dugom Brojanju 13.0.0.0.0. te su od tog datuma izračunali unazad datum koji je predstavljao početak svijeta,ovog tu na zemljiMaye su imale izuzetno astronomsko znanje i gotovo da su imali opsesiju bilježenje vremena u ciklusima.Maye su smtrale kako postoji pet različitih era koje su postojale u dalekoj prošlosti a svaka od njih je trajala 5.125 godina.U svojoj predaju su ostavili napomenu kako je svaka od tih era završila kataklizmom-karmičkim čišćenjem koje je nagomilala ljudska rasa.Prema zapisima zadnja era,tj.ova kojoj smo mi svjedoci je započela prije 5125 god.te svojim završetkom 2012 predstavlja"nultu"tačku.Ono to sa sigurnošću možemo vidjeti je rapidna promjena klime,zagrijavanje ne samo što je globalno nego je uočeno i u našem Sunčevom sistemu,topeći ledene kape Marsa,stvarajući prašinu oko oko Mjeseca,Sunčeve oluje su učestalije....Mislim da je najvažnija promjena dioba ljudi na one koji su svjesni i one koji nisu,i samim time dolazi do pomaka u svijesti ljudi..
VRIJEME I MJESTO=SVIJEST ćemo neki drugi put
Jedan od najpismenijih iz plemena Maja, kleše u kamenu ploču
proročanstvo koje je vrač ranije izgovorio...
Odjednom nestane materijala za klesanje, te on ode kod vrača da ga pita šta sad da radi:
"Upravo mi nestalo kamenih ploča i ne mogu da nastavim. Šta ću sad?"
"A dokle si stigao?"
"Do 2012"
"Auuu, kako će da se istripujuuuuu ))
Drezdenski kodeks
Direktor Kraljevske biblioteke u Drezdenu (Njemačka) je 1739. kupio knjigu od svojih kolega u Beču. Pretpostavlja se da je u Beč dosla sa španjolskog dvora u XVI stoljeću, jer je u to doba kralj Španije bio ujedno i kralj Austrije. Prošlo je sedamdesetak godina u kojima je ova knjiga prolazila nezapaženo dok je 1810. Alexander von Humboldt nije pomenuo u svom djelu o “domorocima Amerike”. I napokon je 1829. Constantine Rafinesque ovu knjigu identificirao kao kodeks Maja.
Od tada je Drezdenski kodeks postao ključ za dešifriranje hijeroglifa Maja i najpoznatija i najljepša knjiga Maja. (7)
Tokom Drugog svjetskog rata Drezden je teško bombardovan tako da je i biblioteka pretrpila oštećenja. Dvanaest stranica Kodeksa je uništeno sa svim hijeroglifima. Originalna knjiga je 20 cm široka i kada se raširi dugačka je 3,5 metra. Sedamdeset četiri stranice su obojene saposebnom vještinom i uz korištenje specijalno tankih i preciznih kistova. Osnovne boje su crvena, crna i azurno plava boja Maja. Opisi u Kodeksu se vežu za grad Chichen Itzu na Yukatanu. Vjerna replika nagorenog Kodeksa se nalazi u samoj Chichen Itzi.
Osnovna tema Kodeksa je astronomija. Kodeks se dugo upotrebljavao za proročanstva. U njemu su astronomske i astrološke tabele. Ono što se može dokučiti, na osnovu našeg dostignutog astronomskog znanja, je opis eklipsi planete Venere. Projekcije drugih zvjezdanih sistema, ostalih planeta Sunčevog sistema i Mjeseca su, također, zastupljeni u Kodeksu. Jedna stranica je posvećena drevnom potopu i nestanku prošlih civilizacija.
Pariški kodeks
Francuz Leon de Rosny (1837-1914) je u korpi za smeće Pariške Imperijalne biblioteke 1859. pronašao drugi kodeks Maja. Bila je zamotana u papir na kojem je pisalo “Peres” i “tzeltal” (na aztečkom Nahuatl jeziku) i čekala da završi u smeću. U Biblioteci se nalazila od 1832. kada je katalogizirana kao „Broj 2 Meksičkog Fonda”.
Nakon što je spasio knjigu, Rosny ju je identificirao kao kodeks Maja pod imenom Peresianus Codex. U lošijem je stanju nego Drezdenski i Madridski kodeks i nešto inferiornijih umjetničkih kvaliteta. Pretpostavlja se da je nastao i korišten u Palenqueu. Jedanaest stranica (24 cm x 13 cm) posvećuje tekst božanstvima i ceremonijama, ritualima i proročanstvima, almanasima budućnosti i zodijačkim predviđanjima.
Grolier kodeks
Četvrti sačuvani kodeks je pronađen u Meksiku 1965. u jednoj pećini u blizini gradića Sierra de Chiapas. Autentičnost je potvrdio meksički arheolog dr Jose Saenz. (67) Kodeks je jako oštećen, a po sadržaju je uglavnom astronomskog karaktera i predstavlja tabele Venerinog kretanja na nebu. Prodan je Grolierovom klubu u New Yorku 1971. i po tome je dobio ime.
Praški kodeks (?)
U naučnoj javnosti se govori o četiri sačuvana kodeksa. Češki autori Bohumil i Vladimir Bohm tvrde da se u Naprstek muzeju, koji pripada Nacionalnom muzeju Češke Republike, nalazi peti kodeks – tzv. Praški kodeks.
U momentu pisanja ove disertacije poznato je samo da njegova autentičnost nije potvrđena od nezavisnih izvora. Prema češkim autorima “proces zaštite rukopisa je još u toku i uskoro će biti prezentiran široj javnosti”. (68)
Iz informacija čeških autora se može saznati da je prva analiza dokumenta napravljena 1956. od naučnika Čestmira Loukotke i proglašena falsifikatom koji je nastao u XVIII stoljeću. Loukotka je smatrao da su hijeroglifi koji prikazuju ciklus od dvadeset dana aranžirani haotično i bez nekog sistema.
Analizom braće Bohm i primjenjenom fotografskom analizom ultravioletnog spektra je utvrđeno da je riječ o originalnom kodeksu Maja koji je prekriven slojem novijih crteža. Originalne figure i kalendarske informacije su vidljive samo na pozitivima s tamnom pozadinom. Vidljivo je da je originalna površina kodeksa zamjenjivana novijim ilustracijama u koloru koje prikazuju motive slične onima u Drezdenskom i Madridskom kodeksu.
Praški kodeks je dugačak 2834 mm i presavijen je u obliku knjige s 18 stranica dimenzija 155 x 265 mm. Dimenzije stranica, materijal, struktura kodeksa i starost su identični ostalim poznatim kodeksima.
U kodeksu se opisuju pojave iz svetog Tzolkinovog kalendara od 260 dana (paralelno se daju ciklusi od 20 i 13 dana). Algoritam simbola upućuje i na sinodički ciklus Venere.
U toku su daljnja istraživanja s upotrebom najnovije tehnike različitog spektra nevidljive radijacije koji trebaju odvojiti originalni rukopis od sloja novijih crteža. To će omogućiti da se dođe do dodatnih informacija koje nisu bile vidljive na prvi pogled.
Ukoliko je zaista riječ o petom originalnom kodeksu Maja, onda dosada prezentirane informacije samo dodatno potvrđuju sklonost Maja ka opisu kosmičkih zakonitosti i njihovom odrazu na Zemaljska zbivanja.
Abbe Brasseur de Bourbourg (1814-1874) je svoje najkreativnije godine posvetio izučavanju civilizacije Maja u Srednjoj Americi. Zadržavajući se u Meksiku i Guatemali po nekoliko godina, naučio je jezik, običaje i rituale lokalnih indijanaca; u svojim je čestim putovanjima po evropskim gradovima pretraživao arhive s dokumentima iz doba španjolskih osvajanja. U nizu svojih publikacija Abbe piše o svojim prevodima stela Maja i malo poznatih dokumenata koje je dobio na uvid od lokalnih spiritualnih lidera.
Svakako, najspektakularnije je njegovo otkriće Troano Codexa u Madridu 1866. godine. Riječ je o jednoj od četiri knjige Maja koje su uspjele izbjeći vatre konkvistadora iz XVI stoljeća. Ovu knjigu je sveštenik na službi u Meksiku donio u Madrid i tamo je ležala zaboravljena 200 godina. Kada ju je profesor paleografije Juan de Tro y Ortolano kupio 1860. na aukciji nije bio svjestan šta ima u rukama. Abbe je knjigu identificirao kao kodeks Maja i nazvao je Troano kodeks. (7)
Abbe Brasseur je iz Kodeksa saznao da je strašna kataklizma uništila veliki otok u Atlantiku u davnoj prošlosti. Kodeks opisuje meteore koji su pali iz kosmosa označavajući kraj naprednoj civilizaciji iz davnina. Godine neumornog naučnog rada i objavljivanje sasvim novih teza o ljudskoj historiji nisu donijele slavu ovom Francuzu: kolege su ga ismijale, a zvanične institucije izbjegavale do kraja života.
Nezavisne potvrde ovakvog dešifriranja Kodeksa nema tako da ga treba uzeti s rezervom.
Kopija Kodeksa s hijeroglifima, piktoglifima i crtežima je praćena crvenom, zelenom i žutom bojom te slikom Maje koji kreira novu knjigu nalazi se u Guatemalskom Arheološkom muzeju.
Knjige su se držale u posebnim prostorijama u hramovima. Mogli su ih čitati samo sveštenici koji su prethodno prolazili proces purifikacije (čišćenja) prije nego se obrate narodu na festivalima i specijalnim ceremonijama.
Pisci kodeksa su imali titulu “ah tsib” (pisac) i “ah voh” (slikar). Sveštenici su izabirali najtalentiraniju djecu koja su pripremana da absorbiraju duboke nivoe znanja u oblastima kao šo su historija, jezik, astronomija, medicina, itd. Oni bi, zatim, čitav život posvećivali pisanju kodeksa u gradovima Maja.
Boje u kodeksima nisu imale ukrasnu ulogu. One su vrlo simbolične i svaka boja ima posebno značenje i vezu s prirodom, kosmosom i božanstvima. Papir na kome se pisalo potiče iz unutrašnje kore drveta smokve (“kopo”). U slučaju sačuvanih kodeksa, dužina knjiga je nekoliko metara, a širina oko 20 cm. Preklopljene su i savijene kao lepeze. Zaštitna pasta od kalcijum karbonata je između pojedinih stranica. Unutar stranica su tipični kvadrati Maja s ideogramima. Hijeroglifi, pored vlastitih imaju dodatna značenja svojim rasporedom i komunikacijom sa susjednim hijeroglifima.
Teme o kojima govore kodeksi su različite: od astronomije, religije, poljoprivrednih ciklusa i historije do proročanstava. Ali, svima im je zajedničko da je sadržaj uvijek povezan sa spiritualnim svijetom.
Nedugo nakon otkrića Troano kodeksa, Španjolac Juan Palacios je ponudio Kraljevskoj biblioteci u Parizu i britanskom Kraljevskom muzeju dokument za koji je tvrdio da je četvrti kodeks Maja. Knjiga nije bila prodata do 1872. kada ju je napokon kupio španjolski kolektor Jose Ignacio Miro. On je, opet, prodao tri godine kasnije madridskom Arheološkom muzeju. Dobila je ime Codex Cortesianus, misleći da je nekad pripadala Hernan Cortesu.
Te, 1875. godine, Leon de Rosny je došao u Madrid i zaključio da su ova dva dokumenta dio jedne knjiga i nazvao ih je Tro-Cortesanius Codex. Od 1888. su ove knjige zajedno; danas su poznate kao Madridski kodeks i čuvaju se u Arheološkom muzeju u Madridu.
Kada se raširi, knjiga je dugačka skoro sedam metara. Ima 112 stranica (tekst je s obje strane). Dijeli se na 11 sekcija: od rituala bogu Kukulkanu, preko opisa kalendara i 52-o godišnjeg ciklusa, do procesa umiranja, pročišćavanja i sl.
Francuz Dr. Augustus Le Plongeona (1825-1908) se, obišavši čitav poznati svijet, nastanio na Yukatanu. Poznat je kao prvi istraživač Chichen Itze odakle je donio preko 500 fotografija snimljenih u posebnoj tehnici koja omogućava trodimenzionalno gledanje.
Le Plongeon je, također, naučio jezik lokalnih indijanaca, studirao njihovu kulturu, slušao priče, učestvovao u šamanskim ritualima. Zaključio je da okultna znanja potiču iz daleke prošlosti. Ritualni običaji su bili identični inicijacijama u drevnom Egiptu. Pošto je Le Plongeon bio mason zaprepastio se otkrićem masonskih običaja i masonske simbolike na skulpturama Maja. (63)
Nekoliko izvora koji obrađuju život Augustusa Le Plongeona ističu da on do svoje smrti u 83. godini "nije dobio naučno priznanje za svoj rad na Yukatanu, jer su njegove teorije smatrane čudnim” (64).
Svoje znanje je Augustus Le Plongeon primjenio prevodeći kodeks Troane. U slijedećem pasusu se opisuje kraj nepoznate drevne civilizacije u Pacifiku:
“U šestoj godini Kan, jedanaestog Mulue, mjeseca Zac, došlo je do strašnih zemljotresa, koji su potrajali bez prestanka do trinaestog Chuena. Zemlja Mu je bila žrtvovana. Dvaput dizana i spuštana iz vode, napokon je zauvijek potonula jedne noći. Vulkanske sile su neprestano tresle vodeni bazen potapajući kopno na različitim mjestima. Deset zemalja je na kraju ostalo pod vodom. Stradalo je 64 miliona stanovnika… osam hiljada i šezdeset godina prije pisanja ove knjige.” (65)
Le Plongeon je prevodio i hijeroglife na hramu u Uxmalu. Oni, prema njegovoj interpretaciji, govore da se “… građevina diže u znak sjećanja na Mu, zemlju sa zapada, iz koje su došle svete misterije…” (66)
Pošto su zaključci ove vrste bili suprotni vladajućim doktrinama, Le Plongeon je izgubio svoj kredibilitet i naučna zajednica ga je odbacila, isto kao i Abbe Brasseura. I ne samo to. Meksička vlada je konfiskovala veliki dio artifakata koji su lokalni indijanci dali Le Plongeonu. Pred kraj svog života, Le Plongeon je izgubio interes da dijeli svoja otkrića sa spoljašnjim svijetom. Nakon njegove smrti, supruga Alice je saopštila da je njen muž sakrio vrijedne mape koji su pokazivali podzemne pećine i prostorije u kojima su pohranjeni perfektni dokumenti o Majama. Da li će oni ikada ponovo biti otkriveni da bi nam rekli punu istinu o Majama?
Maje nisu nikada zaista nestale. Stoljećima nakon napuštanja gradova, male grupe Maja su nastavile da žive u oblasti. Oni su sreli i opirali se španjolskim konkvistadorima nakon prvog kontakta 1502. Danas više od šest miliona Maja živi u Meksiku, Guatemali i Belizeu, govoreći 28 različitih jezika i spajajući drevna i moderna učenja.”
Ova Salinasova razmatranja su netačna i obmanjujuća. Španjolski konkvistadori i njihovi kroničari su razgovarali s primitivnim indijancima koje su zatekli u gradovima Maja na Yukatana i Petenu u Guatemali početkom XVI stoljeća. Oni su, na pitanja, ko, kada i kako je gradio veličanstvene gradove, puteve, hramove i piramide, samo slijegali ramenima. Svi ti gradovi Maja su davno bili napušteni kada su došli primitivni indijanci sa sjevera Meksika. Stoga je njihov susret sa Španjolcima koji su dolazili u krvave pohode, a koji su se odlikovali genocidom nad stanovništvom i lokalnom kulturom, bili potpuno neplodni. Španjolci, a time i sve buduće generacije, zauvijek će ostati bez pravog odgovora o autorima gradova Maja. Pa čak i o pravom imenu te civilizacije.
Nakon nestanka Maja ostali su samo tzv. „čuvari znanja” koji jedini znaju čitati hijeroglifsko pismo Maja i upotrebljavati kalendare Maja. Nekolicina i danas živi u blizini nekadašnjih veličanstvenih gradova.
Za objašnjenje pojma “Maja” možemo ići diljem globusa. Maja je ključni hindu filozofski termin sa značenjem “stvaranje svijeta” i “svijet iluzije”. Na sanskritskom Maja se veže uz koncepte “veliki”, “mjera”, “um” i “majka”. Zato nas neće iznenaditi kad otkrijemo da je Maja ime Budine majke. U Vedama se može pročitati da je Maja ime kljčnog astronoma i arhitekte. U egipatskoj filozofiji termin Maja znači “univerzalni svjetski red”. U grčkoj mitologiji Maja je najsjajnija od sedam zvijezda konstelacije Plejade. Majab je i naziv za dom Maja u Srednjoj Americi: poluotok Yukatan. (7)
Ironično je da mnoštvo informacija koje znamo o Majama, a pogotovo da je većina onoga što ne znamo, vezano za jedan par ruku. Ruku koje pripadaju svešteniku iz reda Franjevaca: Diego de Landi. On je 1562. godine naredio masovno paljenje svih rukopisa Maja u gradiću Mani, španjolskom središtu na Yukatanu. Kao rezultat ovog barbarskog akta, najveća pojedinačna kolekcija literature i historije Maja je uništena. U vatri su ujedno stradala i vodeća spiritualna lica - “čuvari znanja” Maja.
Nešto kasnije, taj isti Diego je uzeo olovku u ruke pišući o Majama na Yukatanu. Do u detalje je bilježio njihove običaje, religiozne rituale, jezik, sistem pisanja… ali je bio svjestan da njegovo pisanje ne ide ni približno duboko. “Vjerovatno je”, kaže Diego, “da ova zemlja čuva tajne koje nisu otkrivene, a koje čak ni domoroci ne znaju”. (o njemu i previse)
1. T’zolk’in – glavni, “sveti kružni” kalendar od 260 dana. Čuva harmonijski odnos između ljudi, Sunca, Sunčevog sistema, Galaktičkog jezgra Hunab Ku, Kreatora kretanja i mjerenja. Takođe, formira kratki 52-o godišnji ciklus zvjezdanog sistema Plejada.
2. Haab – glavni sekularni kalendar. Sastoji se od 365 dana, odnosno 18 mjeseci po 20 dana i pet dodatnih dana svake godine.
3. Dugi ciklus – ciklus linearnog vremena. Prema istraživanjima NASE njegova preciznost je 0,00000001 od atomskog kalendarskog sata ili jedan dan u periodu od 180.000 godina. Ovaj kalendar se koristio na fasadama hramova i stelama da projicira posebne datume iz duboke prošlosti i daleke budućnosti. Ovaj kalendar je povezan sa Baktun ciklusom: 5 200 godina x 5 ciklusa = 26 000 godina sto odgovara “Platonskoj godini”.
4. Gospodari noći – ciklus od devet dana koji se stalno ponavlja. Kada se koristi u kombinaciji sa kružnim kalendarom daje datume koji se ne ponavljaju po 467 godina.
5. Ixim Tun – kalendar prirodnih ciklusa, značajan za agrikulturu Maja. Trajanje mu je 130 dana, polovina Tzolkina.
6. Mom Tun – ciklus od 180 dana; omogučavao Majama da shvate razmnožavanje insekata.
7. Tun – ciklus od 360 dana koji se perfektno odnosi prema Sunčevom sistemu, planetama, zvijezdama i galaksijama.
8. Tz’otz Tun – proročanski kalendar od 364 dana. Sastoji se od 13 mjeseci po 28 dana (poznat i kao ciklus “slijepog miša”).
9. Ix Tun – mjesečev kalendar korišten na monumentima. Brojao dane lunarnog ciklusa i stoga značajan za plimu i oseku te za ženske cikluse.
10. Klejeb – proročanski kalendar od 400 dana kojeg koristi neki od današnjih “čuvara znanja” Maja. Malo je šta poznato od njegove stvarne primjene.
11. Muchuchu Mil – Kalendar Plejada; 52-o godišnji ciklus koji sinhronizira Haab i Tzolkinov kalendar. Svrha mu je da omogući svakom ljudskom biću puno životno iskustvo odakle će steći status mudroga.
12. Chol Tun – kalendar od 260 dana sličan Tzolkinu, samo ovaj djeluje na makro nivou.
13. Ku Tun – ciklus od 520 godina koji posmatra i mjeri “kolektivni utjecaj” na čovječanstvo.
14. Tiku Tun – kalendar koji se dijeli na dva ciklusa: (1) Belejeb Bolon Tiku mračni ciklus od devet perioda po 52 godine, ukupno 468 godina, i (2) Oxlajuj Tiku od 13 nebeskih ciklusa sap o 52 godine, sa ukupno 676 godina. Ovo je proročanski kalendar.
15. Ajau Tun – proročanski 20-o godišnji ciklus, posebno interesantan arheolozima.
16. Ekomal Tun – ciklus od 520 godina koji označava mušku i žensku radijaciju sa Sunca. Tretira informacije vžzne za čovječanstvo kao cjelinu.
17-21. Maje su imale još pet kalendara kojima su se samo oni služili i o čijim detaljima ništa nije poznato.
Pojam “proročanskih kalendara” je po prvi put potkrijepljen argumentima iz knjige Michaela Coa, “Breaking the Maya Code”, u kome on tvrdi da je “nastanak i razvoj središnjeg grada Copana u Hondurasu, bio prorokovan davno prije od strane epigrafa. Novi rezultati u dešifriranju koda Maja to potvrđuju.” (67)
Maje imaju fascinantan numerički sistem, zasnovan na vrijednosti 20. Putem samo tri simbola (tačka, crta, školjka kao nula) Maje su mogli da napišu bilo koji broj. Jedna tačka je bila broj jedan. Tri tačke broj tri. Jedna crta je pet, a tri crte 15. Tri crte i tri tačke na vrhu su broj 18. Za brojeve iznad 20 uvodi se novi red iznad prvog. Tako se broj 234 predstavlja sa dva reda: u prvom je znak za jedanaest – dvije crte i tačka (dakle 11 setova od dvadeset ili 220); u drugom redu je znak za 14, dakle dvije crte i četiri tačke. Dva reda zajedno daju broj 234.
Slično, za veće brojeve, se uvodi treći red. Taj treći red je proizvod množenja 20x20, dakle od 400 pa nadalje. Četvrti red bi startao sa vrijednostima od 8 000 (20x20x20).
Nula je predstavljana stiliziranom školjkom (ili malom izduženom elipsom). Na taj način Maje su kompletirale napredni matematički način razmišljanja sa vrijednošću “ništice”.
Pogledom na spomenike Maja čini se da su oni svoj numerički sistem upotrebljavali oduvijek. Dakle, vraćamo se pet hiljada godina unatrag. Sistem je jednostavan, vrlo je fleksibilan, lako je računati čak i transakcije sa velikim vrijednostima.
Naš opšteprihvaćeni numerički sistem ima deset znakova (od nule do deset). Maje su imale samo tri simbola.
Putem naših brojki možemo izraziti bilo koji broj prostim dodavanjem; možemo otići beskrajno daleko u prošlost i budućnost. To arheolozi ili biolozi, na primjer, i čine: odlaze deset hiljada godina unatrag, sto hiljada ili pak, milione godina u historiju opisujući život na zemlji.
To su isto činile i Maje. Na jednoj od stela (kamenih ploča) nalazi se datum (brojka) od jednu milijardu i osamsto miliona dana (1.814.639.800 dana). To je period od pet miliona i sto hiljada godina! Još nije dešifrirano šta su tačno opisivale Maje iz tog perioda, ali je dešifriranje ovog datuma samo novi dokaz o stvarnom civilizacijskom nivou Maja.
malo informacija iz knjige Carla Johana Callemana "Majanski kalendar i transformacija svijesti"
POJAVA VIŠIH CIVILIZACIJA
Počet ćemo analizom manifestacija Trinaest neba u procesu stvaranja
trinaest baktuna u Dugom odbrojavanju. U takvoj širokoj povijesnoj
perspektivi, možda ćemo vidjeti karakteristike koje ne bismo primijetili
u razdoblju od trinaest dana. Početni datum Dugog odbrojavanja,
11. kolovoz 3114. pr. Kr., arheolozi smatraju „mitskim" i bez pravog
značenja. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, neki
istraživači zauzeli su drukčiji stav. Ako majanski kalendar zamislimo
kao kalendar za cijeli planet, a ne za izoliranu kulturu, otkrit ćemo
nove i zanimljive stvari.
Dobro je poznato da su se u vrijeme nastanka majanskog Dugog odbrojavanja
na Zemlji zbili vrlo važni događaji. Gornji i Donji Egipat
ujedinili su se oko 3100. pr. Kr. To je učinio kralj Menes, osnivač Prve
dinastije i prvi nositelj faraonske dvostruke krune. Egipat, prva nacija
u svijetu, nastao je otprilike u vrijeme kada počinje Dugo odbrojavanje.
Otprilike u isto vrijeme, izgrađene su prve veće monumentalne
građevine na Zemlji. Djoserova piramida, najstarija u Egiptu, navodno
je sagrađena oko 2975. pr. Kr. Stonehenge u Engleskoj nešto je stariji,
kao i sumerske piramide i veliki kompleks Newgrange u Irskoj. Počela
je uporaba metala, tj. bronce na Kreti i u Sumeru, što je označilo izlazak
iz kamenog doba.
Slika 2.4 Đoserova piramida u Egiptu, jedna od najstarijih monumentalnih građevina
svijeta (2975. pr. Kr.), u svom izvornom obliku imala je sedam katova
No, ima toga još. Sumerani, koji su živjeli na području današnjeg Iraka
i smatraju se prvim graditeljima više civilizacije na svijetu, počeli
su rabiti pismo nedugo prije pojave Dugog odbrojavanja, oko 3200.
pr. Kr. Početak povijesne ere - razdoblja tijekom kojeg čovjek rabi pismo
- podudara se s početkom Dugog odbrojavanja. Kada je počelo
Prvo nebo Dugog odbrojavanja, 11. kolovoza 3114. pr. Kr., počela je
i ljudska povijest.
Drevni Egipćani smatrali su da je ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta
bio zapravo božanski čin. Egipćani su vrijeme rađanja majanskog
Dugog odbrojavanja vidjeli kao vrijeme kozmičkog stvaranja
za koje su odgovorni bogovi, a to su stajalište kasnije dijelile i Maje.
Je li takvo slaganje egipatske i majanske kozmologije doista slučajno
ili postoji neki kozmički plan koji upravlja povijesnim procesima na
Zemlji?
Kako bismo to otkrili, prvo ćemo se pozabaviti božanstvom koje
je vladalo na početku Dugog odbrojavanja. Prema Hramu zapisa u
Palenqueu, Prvo nebo u Dugom odbrojavanju utvrdio je Prvi otac,
koji je potom digao Drvo svijeta i tako utvrdio Četiri smjera. Prema
Mexicama (slika 2.5), bog vatre i vremena Xiuhtecuhtli, koji je imao
ženski i muški aspekt, bio je vladar Prvog neba. Xiuhtecuhtli je, kao i
Prvi otac kod Maja, bog prokreacije, postojao je od početka vremena
i donio svjetlo u tamu.
Prve civilizacije pojavile su se prije pet tisuća godina posve iznenadno,
i to već dugo zbunjuje povjesničare. No, ako smo voljni prihvatiti
postojanje kozmičkog plana, ova iznenadnost uopće nije neobična.
Pojavu ljudske civilizacije najbolje objašnjavaju energije tog vremena
prikazane u likovima božanstava majanskog kalendara. Dakle, iznenadnu
pojavu prvih razvijenih civilizacija možemo shvatiti kao prvi
korak u evolucijskom procesu, koji se nastavio tijekom trinaest baktuna
Dugog odbrojavanja. Prvo od Trinaest neba samo je zasadilo
sjeme ljudske civilizacije koja je, potom, nakon trinaest koraka urodila
plodom, tj. došla do ostvarenja. Maje su taj proces simbolizirale
stepenicama sedmerokatnih piramida (slika 2.6), kao što je Piramida
visokog svećenika u Chichen Itzi.
DNEVNA REZONANCA S KOZMIČKIM FREKVENCIJAMA
Uzmite odbrojavanje od trinaest dana, koje se u Svetom kalendaru od
260 dana ponavlja 20 puta, i pokušajte pojmiti kako je ono zapravo
samo sažeta verzija valnog gibanja koje stvara šest parnih i sedam neparnih
Neba puno duljeg Velikog ciklusa. Tzolkin je, dakle, samo neka
vrsta mikroskopskog odraza promjena energija koje vladaju dugoročnom
spiralnom evolucijom ljudske povijesti. To, pak, objašnjava zašto
svaki dan ima svoju duhovnu energiju i zašto su neki dani pogodniji
za kreativne aktivnosti.
Bog i povijesne religije
NAJVEĆA ZAGONETKA
Postoji li Bog, tj. Univerzalna Inteligencija? To je jedno od
najčešćih egzistencijalističkih pitanja, a odgovor ima značajne
posljedice na naš pogled na život. Može li nam majanski kalendar
pomoći u traganju za odgovorima na to pitanje? Ako
prihvatimo mišljenje arheologa o tome kako je majanska religija
politeistička, onda vjerojatno ne. Ja, pak, mislim da su
božanstva iz majanskog kalendara zapravo manifestacije jedne
Inteligencije. Iako drevne Maje nisu tu i ne možemo ih
pitati, moramo pretpostaviti da su barem neki od njih imali
slično mišljenje.
Mnogi razgovori o Bogu odvijaju se pod utjecajem prikazivanja
Boga u religijama i svetim zapisima. U zapadnom se svijetu
Bog većinom percipira kroz kršćanski filtar i povezuje s
pripadajućim oblicima štovanja. Bog se, osobito s početkom
Trinaestog neba, smatra vrlo apstraktnim bićem, a štovanje
živog kozmosa i njegovih duhovnih sila osuđivalo se kao politeizam.
Iz našeg znanja o majanskom kalendaru možemo zaključiti da
se mijenja i mreža svijesti kroz koju percipiramo Boga. „Bog"
drukčije izgleda u eri koja favorizira lijevu moždanu polutku,
nego u eri koja favorizira desnu. Drvo svijeta najsnažnije je
utjecalo na evoluciju religija ili je barem odgovorno za impuls
koji je pokrenuo njihov rast. Svaka religija nam daje samo jedan
svjetonazor koji je rezultat stanja svijesti tijekom određenog
Neba. Stoga je važno istražiti prirodu Boga iz univerzalnije
perspektive majanskog kalendara, koji naglašava važnost
filtera u ljudskoj percepciji božanskog.
Kroz izučavanje valnog gibanja ljudske svijesti i njegovog utjecaja
na religioznost, možda saznamo nešto o najvećoj zagonetki: Bogu.
Moramo shvatiti da je mjesto stanovanja ljudi u odnosu na Nevidljivi
križ vrlo važan čimbenik u doživljavanju božanskog. Tako postoje
jasne razlike u istočnjačkim i zapadnjačkim religijama.