ABCEDA TERENACA
Pošto nisam čovjek od mehanike bio sam zatrpan pojmovima reduktor,diferencijal ,4x4 itd .
Jako mi je stalo da znam šta mi radi diferencijal a šta reduktor pa evo da nama laicima kojih sigurno ima nao ovoj temi
malo olakšam .
Nisam bio lijen pa evo šta sam progooglao.
1.
Diferencijal (najbolje objasnjnje koje mi je puno pomoglo nek se ne ljute kolege sa BG FORUMA LADA NIVA gdje sam ukrao ovaj post )
Reduktor i blokada diferencijala su dve potpuno razlicite stvari. Nemaju nikakve veze jedna sa drugom osim sto se kod nive nalaze u istom kucistu.
Diferencijal je uredjaj preko koga se snaga motora prenosi na tockove, ali omogucava da se tockovi okrecu razlicitim brzinama. Zamisli auto koji ima samo zadnji pogon. Kada ides kroz krivinu, spoljni tocak mora da se vrti brze od unutrasnjeg jer prelazi veci put. To omogucava diferencijal.
Isto to je i uloga centralnog diferencijala, jer prednja i zadnja osovina moraju da se vrte razlicitim brzinama.
Znaci kod pogona na sva cetiri tocka, moras da imas centralni diferencijal koji ce da dozvoli da se prednja i zadnja osovina vrte razlicitim brzinama, pa onda u prednjoj i zadnjoj osovini imas po jedan diferencijal koji omogucava da se levi i desni tocak okrecu razlicitim brzinama.
Mana obicnog diferencijala je sto nema nikakvu kontrolu raspodele snage na levi i desni tocak (ili na prednju i zadnju osovinu). Sva snaga ide na onaj tocak koji se lakse vrti. Ako se jedan tocak nalazi na ledu a drugi na suvom, vrtece se samo onaj koji je na ledu.
E sad, zbog toga je kod terenskih vozila stavljena blokada. Kada se ona ukljuci diferencijal se izbacuje iz funkcije i obe osovine koje iz njega izlaze se okrecu istim brzinama. Rezultat je to da se istim brzinama vrti i tocak koji je na ledu i ovaj drugi koji je na suvom.
Slicno vazi i za blato - jedan tocak je dohvatio neku cvrstu podlogu ispod blata i hteo bi da krene, ali drugi je ceo u klizavom blatu i mnogo je lakse pokrenuti njega... sve dok se ne blokira pa se oba okrecu.
Da li je sada jasnije?
Evo sada primer. Npr. Niva se nalazi prednjim tockovima u blatu koje je pomesano sa kamenjem, a zadnji tockovi su na suvom. Ako diferencijal nije blokiran, snaga ce se kroz njega prenositi samo na one tockove koje je lakse okrenuti, a to su oni u blatu. E sad, posto je jedan tocak u blatu naleteo na kamen, on ima dobru podlogu i on bi mogao da povuce. Ali drugi tocak je samo u blatu i snaga koja dolazi iz centralnog u prednji diferencijal ce da se prenese samo na tocak koji je u blatu. Rezultat je da se okrece samo jedan tocak ioako je 4x4 Niva.
E sad, da bi se izvukaoi i takve situacije, treba da se blokira centralni diferencijal. Rezultat je da se snaga ravnomerno prenosi i na zadnje tockove koji su na suvom. Na prednjoj osovini ce i dalje da se vrti onaj tocak koji je u blatu, ali posto sada zadnja osovina dobija istu snagu auto ce da se pomeri.
U ovoj situaciji je dovoljna samo blokada centralnog difa.
E sada, ako je u pitanju tezi teren, gde je ceo auto u blatu moze da se desi da proklizava i jedan zadnji tocak. Rezultat su dva tocka koja proklizavaju (jedan napred a jedan nazad), iako je centralni blokiran. Tu moze da pomogne blago pritiskanje kocnice. Desice se to da onaj tocak koji se vrti dobije neko opterecenje preko kocnice, i onda snaga pocne da se prenosi i na drugi tocak. Medjutim, to ne pomaze bas uvek.
Prava stvar je blokada prednji i/ili zadnjeg diferencijala. Znaci prethodna situacija, blato, centralni blokiran, proklizava jedan zadnji tocak. Kada se blokira zadnji diferencijal, vise nema proklizavanja tog zadnjeg nego se onda vrte oba zadnja. Uz onaj prednji koji se vrti rezultat je tri tocka koja proklizavaju. To je obicno dovoljno za izvuce auto iz tezeg blata.
Ako postoji i blokada prednjeg, onda se sva cetiri tocka okrecu istim brzinama i dobijaju istu snagu. Bas tesko blato ili veliki uspon je potreban da auto ne moze ni sa sve tri blokade da se izvuce.
E sad, za kraj da pomenem i diferencijale sa delimicnom blokadom. Postoji vise tipova - lamelni, viskozni, TorSen itd. ali ova tri su najcesca.
Svi rade na isti princip, stvaraju neki otpor izmedju dve osovine koje izlaze iz diferencijala i kucista diferencijala i tako ne dozvoljavaju da sva snaga ide na jednu osovinu. Dozvoljava delimicno proklizavanje da bi se osovine okretale razlicitim brzinama u krivini, ali razlika brzina ne sme da predje neku granicu koja je odredjena konstrukcijom diff-a. Rezultat je da se osovine okrecu razlicitim brzinama, ali se opet okrecu obe osovine.
Najcesce se koriste viskozni i lamelni tok je torsen malo redji (i najskuplji je). Lamelni se trosi vremenom, dok viskozni i torsen ne. Mada viskoznog je sto ce se pregrejati ako jedna osovina nema nikakav otpor pa se vrti, sto ce da dovede do kvara i potpunog zakljucavanja (nije tako lose, a? ). Mana torsena je sto ne moze da radi kada je jedan tocak potpuno neopterecen (u vazduhu). Tada ce da radi kao obican dif - vrtece samo taj tocak koji je u vazduhu. Ako taj tocak dobije makar malo opterecenje (stoji u blatu ili na ledu) torsen ce raditi i prebacije snagu na drugi tocak koji je na suvom i pokrenuce auto.
Hummer recimo ima torsen diferencijale. Lamelne obicno imaju automobili sa pogonom na dva tocka. Viskozni isto kod pogona na dva tocka, ali cesto kao centralni dif. kod putnickih automobila sa pogonom na sva cetiri. Npr. Lancia Delta integrale ima prednji diff obican (otvoren), centralni je viskozni, a zadnji torsen. kod novijih modela je zadnji isto otvoren ali sa mehanickom blokadom (kao centralni kod Nive).
2.
Reduktor
E sad reduktor
Svi znate kako izgleda bicikl sa 10 brzina. Imate pet zupcanika pozadi i dva napred. Isto je i kod nive. Ima 5 zupcanika u menjacu (5 brzina) i dva zupcanika u reduktoru (brzi i spori hod).
Kada kod bicikla stavite napred na veci zupcanik, pozadi mozete da koristite 5 brzina i prakticno imate petobrzinac.
Tako i kod nive. Kada je u brzom hodu auto koristite u normalnoj voznji i imate 5 brzina.
Kada na biciklu napred prebacite na manji zupcanik, sve zadnje brzine ce biti lakse za voznju, ali sporije. Prakticno ste ukljucili reduktor i sada je lakse da pedalate.
Isto i kod nive, ubacite u spori hod i mogu da se koriste sve brzine iz menjaca i auto ide sporije (2.1 puta sporije) ali mu je lakse jer ima vise snage na tockovima.
Poredjenje nije slucajno. Princip je isti, samo sto se kod bicikla koristi prenosnik sa lancanicima i lancem, a kod Nive su u pitanju zupcanici koji se medjusobno zupce.
Dakle, reduktor se koristi kada auto nema snage - u dubokom blatu, na strmim usponima, pod veliki opterecenjem...
P.S. Kolege masinci neka zamene reci "snaga" recima "obrtni moment" i sve ce biti ok . Ostali mogu da citaju i ovako
__________________
Nakon ovog mi je puno lakse da pratim ono sto nam Kreso ,Bakir I Kiberluskoni objasnjavaju .
Sutra dolaze slijedeći pojmovi :klirens,lift